Nova pravila dobivanja vize za SAD - Monitor.hr
31.03.2018. (15:30)

Mnogo komplikovano

Nova pravila dobivanja vize za SAD

Osobe koje žele putovati u Sjedinjene Države uskoro će trebati navesti svoje identitiete na društvenim mrežama, stare telefonske broje kao i adrese elektroničke pošte, prema planu State Departmenta. Ta mjera će zahvaćati 10 milijuna osoba godišnje koje žele dobiti turističku vizu ili useliti u Sjedinjene Države, ali se neće odnositi na diplomatske putnike ni vladine dužnosnike. N1, Reuters


Slične vijesti

19.03. (19:00)

Kupi im, Joe, stan

Većina Amerikanaca smatra da nedostupnost stambenog prostora negativno utječe na Bidenovu ekonomiju

Bidenova administracija predlaže porezne olakšice za kupce prvih nekretnina i planira izgradnju novih domova kako bi ublažila krizu stanovanja. No, ekonomski stručnjaci ističu da će smanjenje kamatnih stopa biti ključno za poticanje tržišta. Krizu stanovanja možemo vidjeti na lokalnoj razini, gdje gradovi poput Bozemana u Montani i Jackson Holea u Wyomingu bilježe rekordne cijene nekretnina. Ovaj fenomen proširio se i na veće gradove poput Phoenixa i Long Islanda, što dodatno komplicira situaciju. Prognoze za ostatak godine ostaju neizvjesne, ali ekonomisti ističu da je izgradnja novih domova ključna za balansiranje ponude i potražnje. Međutim, postoje skeptici koji sumnjaju da će vlada uspjeti ispuniti svoja obećanja. (Forbes)

05.03. (15:00)

Velika Britanija postaje sigurna luka za kineske tvrtke

Shein i TikTok između dvije vatre – SAD-a i Kine

Shein, poznati internetski trgovac sa sjedištem u Singapuru, mogao bi inicijalnu javnu ponudu (IPO) izdati u Londonu, a ne u New Yorku kako se očekuje. Britanski političari su izrazili podršku njenom uvrštavanju na londonsku burzu. Istodobno, TikTok, pod vlasništvom kineske tvrtke ByteDance, suočava se s optužbama i ispitivanjima u Kongresu zbog mogućih veza s Kinom. Sve to odražava rastuće napetosti između dvije sile, koje su dovele do pomaka u globalnim poslovnim strategijama. Tako mnoge tvrtke razmatraju premještanje svojih proizvodnih pogona iz Kine u druge dijelove Azije. (Lider)

05.03. (14:00)

Uskrsnuće američke industrije urana

U SAD-u, prethodno zaboravljeni rudnici urana ponovno su postali aktivni zbog rastuće globalne potražnje za nuklearnim gorivom

Najmanje pet proizvođača u državama poput Wyomminga, Teksasa, Arizone i Utaha ponovno pokreće proizvodnju, nadajući se iskoristiti rastući interes za nuklearnu energiju. Nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi 2011., mnoge zemlje su odbacile upotrebu urana, što je dovelo do zatvaranja većine američkih rudnika. Međutim, s povećanim fokusom na smanjenje emisija, sve više država se vraća nuklearnoj energiji, stvarajući potražnju koja nadmašuje trenutnu proizvodnju. Industrija se suočava s izazovima obnove rudnika nakon dugog razdoblja mirovanja, ali s obzirom na geopolitičke neizvjesnosti i potrebu za osiguranjem opskrbe, očekuje se da će američka proizvodnja urana doživjeti snažan oporavak u narednom desetljeću. (Tportal)

15.02. (20:00)

Ponovne napetosti u orbiti

Svemirsko hladnoratovsko prepucavanje Amerike i Rusije: od satelita do novog nuklearnog oružja

Razvoj događaja koji podsjeća na hladnoratovske napetosti ovoga puta se preselio u Zemljinu orbitu, za koju mnogi već smatraju da bi mogla postati sljedeće “bojno polje” svjetskih vojnih velesila. Prvi događaj, onaj planirane naravi, zbio se u svemirskoj bazi na Cape Canaveralu. S tamošnje lansirne rampe SLC-40, kojom upravlja Space Force, raketa Falcon 9 SpaceX-a lansirala je klasificirani teret u nisku orbitu. Misija USSF-124 obavijena je velom tajne, no neke pojedinosti ipak su poznate. U teretnom prostoru rakete kod lansiranja nalazila su se dva satelita za nadzor neba. Zatim je Rusija, kako su objavili, učinila velik napredak u svojem planu da u Zemljinu orbitu lansira – nuklearno protusatelitsko oružje. Takav je sustav navodno u pripremi, ali još nije lansiran. Imao bi mogućnost, navodno, uništavati suparničke satelite, od komunikacijskih, preko špijunskih, pa do nadzornih. Bug

13.02. (14:00)

Mala zemlja - velike mogućnosti

Hrvatska potreba za vizionarima: Američki primjer kao putokaz za napredak

Unatoč svemu što je nama u Hrvatskoj zajamčeno i što uzimamo zdravo za gotovo, hrvatska kolektivna svijest opterećena je osjećajem stagnacije i propadanja, piše Maruška Vizek za tportal te istražuje mogućnosti usvajanja američkih modela kao putokaza za promjenu. Sudjelovanje na Global Leadership Forumu u Washingtonu pružilo je uvid u globalne izazove. Postavlja se pitanje: Kako Hrvatska može napredovati? Jedan od ključeva leži u vrednovanju znanja. Američki sustav naglašava važnost obrazovanja, dok Hrvatska često podcjenjuje znanje. Druga razlika leži u percepciji uspjeha. Američki model naglašava dugotrajan rad, dok Hrvatska često favorizira brze, ponekad neetičke, rješenja. Stoga je potrebno promijeniti kolektivne vrijednosti. Promocija vizionara koji su postigli uspjeh kroz znanje i predan rad ključna je za izgradnju novih vrijednosti i poticanje napretka u Hrvatskoj. (tpotral)

31.12.2023. (08:00)

Deda Joe nije umoran

Biden u anketama stoji sve lošije, problem nisu samo godine, tu su i druge krize, ratovi, zaštita klime…

Pokrenuo je velike pakete zakona za obnovu infrastrukture i za bolju zaštitu klime, aktualni ekonomski podaci su dobri, nezaposlenosti je niska, stopa inflacije opada. Ali, Biden u anketama stoji jako loše. Zašto? Zato što ljudi uspoređuju današnje cijene s cijenama od prije korone. A onda je tu i tema njegove starosti. Oduvijek je imao problem sa zamuckivanjem i nikada nije bio dobar govornik, a danas često djeluje dekoncentrirano. Prije četiri godine Bidena su mnogi vidjeli kao „privremenog predsjednika” s jednim mandatom. Ratovi u Izraelu i Ukrajini su izazovi koje on sam ne može kontrolirati. U korist mu idu sudski sporovi protiv Trumpa, a neke će bodove moći skupiti kada službeno i krene kampanja. DW

11.12.2023. (09:00)

Ostavljeni na cjedilu

Ovo bi mogao biti presudan tjedan za Ukrajinu

Zelenski će se sutra uputiti u Washington kako bi pokušao spasiti američki paket obrambene pomoći vrijedan 60 milijardi dolara. Američki predsjednik Joe Biden poziva zakonodavce da odobre sredstva, ali pomoć se uplela u domaću, stranačku politiku. Bit će to drugi posjet ukrajinskog čelnika Bijeloj kući od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Prethodni je bio u rujnu prošle godine. Paket je trenutačno zapeo u Kongresu, suočen s protivljenjem republikanaca koji tvrde da bi više novca trebalo ići na domaću sigurnost na američko-meksičkoj granici. Glasanje u Senatu prošlog tjedna dovelo je do blokade paketa koji je uključivao financiranje za Ukrajinu. Tu je i Orbanova prijetnja da će spriječiti paket financijske pomoći od 50 milijardi eura – u zajmovima i bespovratnim sredstvima, što stvara frustraciju kod EU, a bijes u Kijevu. Index

06.12.2023. (08:00)

Konačno nešto na njihovom teritoriju

Litij iz američkog jezera mogao bi ‘pokretati’ 375 milijuna e-vozila

Američko ministarstvo energetike (DOE) nedavno je otkrilo rezultate opsežne analize koju je proveo Nacionalni laboratorij Lawrence Berkeley, otkrivši golemu zalihu litija ispod Saltonskog mora. Riječ je o plitkom, kopnenom, vrlo slanom vodenom dijelu u okruzima Riverside i Imperial na jugu Kalifornije. Procjenjuje se da tamošnji podzemni rezervoar vruće slane vode sadrži dovoljno litija za proizvodnju nevjerojatnih 375 milijuna baterija za električna vozila pa ne čudi ga ga je guverner Gavin Newsom nazvao “Saudijskom Arabijom litija”. I doista, ovo otkriće pozicionira Saltonsko more kao jedno od najvećih nalazišta litijeve slane vode na svijetu i najavljuje seizmičku promjenu u američkom pristupu proizvodnji litija. Bug

12.10.2023. (00:00)

Bit će kako u Washingtonu kažu

Ukrajinski rat, koristi i štete: Budućnost pomoći Ukrajini ovisi o SAD-u

Od siječnja ove godine do danas, od 1200 kilometara duge fronte, tek je nešto manje teritorija od površine Kijeva izmijenilo ruke: Bahmut je otišao Rusima, a Robotine Ukrajincima. Uz ogromne žrtve na obje strane. No, bez neke prekretnice u toku rata. U međuvremenu, Ukrajina propada: uništena joj je luka Odesa, razorena im je industrija čelika u Mariupolju, uništena je brana Harkovka… Ukrajina, i njena sposobnost da se brani od Putina, uvelike ovise o novčanoj i vojnoj pomoći SAD-a. Ukoliko se Trump vrati na vlast, što je Zelenski uspio vratiti, vratio je. Bidenova administracija je pod pritiskom republikanskih zastupnika povukla prijedlog za 6 milijardi dolara pomoći Ukrajini. Koji je plan? Kakvi su čiji interesi? Sankcije Zapada su zapravo neučinkovite dok god Rusija može računati na Kinu. Od rata jedino profitiraju malobrojne korporacije u SAD-u, koje proizvode oružje i izvoze fosilna goriva. Ostatak društva pati i dublje ulazi u dug. H-alter

11.10.2023. (14:00)

Pomoć svima, a ne samo njima

Geopolitičke posljedice: Izrael, Hamas i slabost Zapada

Iz Berlina, Washingtona i Bruxellesa stižu izjave o solidarnosti s Izraelom. Ali, geopolitički je za Zapad ova eskalacija bliskoistočnog konflikta trenutno izuzetno nepovoljna. Njemačka trenutno upućuje 250 milijuna eura pomoći palestinskim područjima, dodavši kako ne financiraju autonomnu vlast i da se ne pomaže Hamasu. Ali, ponekad nije jednostavno utvrditi u čije ruke dospijeva novac. Ponovno izbijanje konflikta ugrožava dugoročne napore SAD-a da se stabilizira regiju Bliskog istoka. U to pripada i otopljavanje odnosa Izraela i Saudijske Arabije. Usprkos razumijevanju zapadnih zemalja za izraelski vojni odgovor, u njihovom interesu je smirivanje sukoba. Biden ima poteškoće održati financijsku i vojnu pomoć Ukrajini. Ako bi sada na duže vrijeme američki resursi bili vezani za bliskoistočno područje, nedostajali bi u ratu u Ukrajini. Međutim, fokus SAD-a je kratkoročno i na Ukrajini, a dugoročno na Kini i indopacifiku. DW