O kipovima žena - Zagreb, grad muškog roda - Monitor.hr
11.03.2017. (14:20)

They put Baby in the corner

O kipovima žena – Zagreb, grad muškog roda

Usporedimo li monumentalne, izdignute kipove bana Jelačića ili kralja Tomislava s kipom Marije Jurić Zagorke, koja je zbijena uza zid Tkalčićeve ulice na pločniku, nesrazmjer je više no očigledan te umanjuje značaj književnice i prve profesionalne (hrvatske) novinarke. Taj obrazac uočava se kod ostalih ‘ženskih’ spomenika. Primjerice, biste sestara Baković potisnute su u slabo osvijetljenom prolazu kraj kina Europa, dok spomen-ploča Mariji Radić, u Mihanovićevoj 34, na visini od 3 metra ostaje sklonjena od pogleda javnosti. Pogledaj.to


Slične vijesti

25.05.2023. (08:00)

Nekultura sjećanja

Mjesta antifašističkog otpora prepuštena su zaboravu

Udruga Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću od svog osnutka posvećena je pitanju društvenog pamćenja ključnih događaja 20. stoljeća. Brojnim i raznovrsnim aktivnostima udruga nastoji odgovoriti na povijesni revizionizam i prekrajanje prošlosti, ali i doprinijeti čuvanju sjećanja na otpor i zaštiti kulturne baštine antifašizma. Upravo na tom tragu 2021. godine objavljen je online vodič Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju koji, povezujući povijesna istraživanja, ulomke iz književnih djela, dnevnika i osobnih sjećanja, mapira ključna mjesta stradanja i otpora u Drugom svjetskom ratu. Dio spomenika, spomen-ploča i drugih obilježja postavljenih za vrijeme socijalističke Jugoslavije su uklonjena, a ona koja su ostala, prepuštena su zaboravu i propadanju. Zbog toga, kao i zbog snažnog revizionizma, ni ta mjesta nisu označena niti se spominju u obrazovnom sustavu. Kulturpunkt

21.04.2023. (20:00)

Novi sjaj

FOTO: Betonska utopija i jugoslavenski spomenici

Xiao Yang je kineska umjetnica koja fotografira brutalizam, posebno na Balkanu. Voli noćne fotografije, urbana istraživanja i fotografiranje svjetlom. Kombinirajući ova tri elementa, stvara prizore koji liče na scene kao da su s neke druge planete. Naročito je privlače napuštene zgrade i betonski spomenici, mjesta koja su „prazna i sablasno tiha noću u mraku“. XXZ

01.06.2021. (12:30)

Uklesano u kamenu

Tomislav Marković: Tito i Handke kao antipodi

Kolumnist se ovaj tjedan bavi spomenicima pa piše: Inicijativa Istočne alternative da Peter Handke dobije ulicu u Srebrenici izazvala je opravdano ogorčenje javnosti. Našim nacionalistima i ljubiteljima klanja malo je što su Handkeu podigli spomenik, što su ga obasuli nagradama i ordenjem, sad bi i ulicu da mu dodele, i to usred Srebrenice, da bi mu se odužili što negira genocid i simpatiše ratne zločince. A da bi nobelovac i kum Novislava Đajića dobio plavu tablu, sa nje treba skinuti ime maršala Tita. Piše Tomislav Marković za Al Jazeeru

13.12.2020. (11:30)

Domovino, i u srcu te imam, samo ne u džepu

Tomić: Našu domovinu istinito prikazuje spomenik od 34,7 milijuna. Lopovska domovina ga zaslužuje

Spomenik je zbilja nešto ekstra. Na zelenoj ledini prvo je podignuto nešto nalik nogometnim vratnicama, samo mnogo šire. Nema golmana koji bi tu obranio penal. Zatim ide jedan golemi kamen s plinskim plamenikom koji se nikad ne gasi. To je kao neki štednjak, samo pokvaren. Napokon, na samom kraju je dugački zid od staklenih opeka. Njegov smisao još nitko nije dokučio… Lopovska domovina jednostavno zaslužuje lopovski spomenik. I neobično je, utvrdit ću još jednom, da netko za života podigne spomenik, ali nije rijetko, a katkad ni pretjerano preuranjeno klesati imena na mramoru, jer kako se ovdje krade, domovina bi nam zaista uskoro mogla otegnuti papke. Piše Ante Tomić za Jutarnji list

05.07.2020. (22:30)

Demontirati objašnjenjem

Povjesničar Pavlaković: Jako je pogrešno rušiti spomenike

Dobro znate da su i u Hrvatskoj mnogi spomenici uklanjani ili srušeni. Osobno zagovaram da se o takvim temama organizira rasprava, a spomenici ne ruše nego uz njih postave ploče na kojima bi bio opisan kontekst vezan za osobe ili događaje, kojima su posvećenikaže Vjeran Pavlaković se se bavi kulturom sjećanja, u intervjuu Jutarnjem. Smatra da je nasilno micanje moguće samo kada nema više mogućnosti rasprave.

23.06.2020. (00:00)

Sjaj i bijeda političke korektnosti

Rasistički napadi prouzročili i spomeničku histeriju

Pod utjecajem nedavnih događaja u Americi, diktatura političke korektnosti odlazi i dalje pa su se kustosi Prirodoslovnog muzeja u New Yorku dosjetili maknuti statuu Theodorea Roosevelta jer, da parafraziramo, ukazuje na kolonijalno nasljeđe zbog pozicije Afroamerikanca i Nativnog Amerikanca u kompoziciji skulpture. Statua na tome mjestu stoji od 1940. godine i poznat je kulturni spomenik i turistička atrakcija. The Daily Beast

 

11.06.2020. (12:45)

Direktor s Oxforda o uklanjanju spomenika: Nemojte skrivati povijest

04.01.2020. (13:30)

'Ispunio društvenu obavezu'

Nikola Bašić: Spomenici Ministarstva branitelja su katarzično generacijsko podmirenje duga

Jutarnji je razgovarao s Nikolom Bašićem, arhitektom koji je pobijedio na natječaju koje je naručilo Ministarstvo branitelja za idejno likovno rješenje ‘spomen-obilježja za žrtve iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja‘. Udruženje arhitekata Hrvatske svojedobno je odbilo raspisati natječaj jer su ocijenili da mu cilj nisu pomirenje i dijalog. Bašić ne smatra da se takvim natječajem podgrijava ideološki građanski rat, već smatra da je odazivom na natječaj ispunio društvenu obavezu. Postavljanje spomenika je ‘katarzično generacijsko podmirenje duga’, smatra.

20.10.2019. (01:30)

Žrtve metaforizma

Viktor Ivančić: Lego-spomenik

Budući da se odnos prema prošlosti permanentno mijenja, da je on uvjetovan ideološkim hirovima današnjice, trebalo bi u Hrvatskoj spomenike graditi od lego-kockica, da se mogu lako i jednostavno demontirati, premještati i sklanjati kad im istekne rok upotrebe ili im se naglavce okrene simboličko značenje – piše Viktor Ivančić u Novostima o problemu sa spomenikom žrtvama antifašizma u Josipdolu.