• Prekjučer (16:30)

    U slučajnoj državi

    Sanja Modrić: Odvratni Tajani i suvišna Anna Frank

    “Suvišna, je li? I to baš u Hrvatskoj, gdje se zatire svako sjećanje na antifašizam i partizane koji su spasili Hrvatsku od okupacije i zuluma njemačkih i talijanskih fašista i njihovih okrutnih ustaških slugu? Tu gdje je porazbijano više od tri tisuće antifašističkih spomenika, a nijedan počinitelj nije identificiran? Gdje su javni prostori posuti ustaškim U? Gdje se slobodno negiraju žrtve Jasenovca, a crni grafiti, poput onoga ‘Maxovi mesari’ u Splitu, i danas osviću na fasadama? I baš tu gdje policija odmah nađe onoga koji je Tuđmanovom spomeniku dodao srp i čekić, a ove druge ne nađe nikad?”, piše Sanja Modrić u tjednom pregledu.

    Petak (07:30)

    Nije u nesuglasju. A jel u suglasju?

    Ustavni sud rekao je svoje o vjeronauku u školama, ali i dalje nikom ništa nije jasno. Može li ga Sabor zabraniti ili ne?

    Rješenje Ustavnog suda iz prosinca 2018. ovih dana različito je protumačeno u medijima, pa neki ističu kako je sada konačno bjelodano da Crkva ne može biti apsolutno odvojena od države, dok drugi upozoravaju na to da se u rješenju Suda ne može naći utemeljenje za tvrdnje da Hrvatska nije sekularna država i zaključuju da je odluka Sabora po pitanju vjeronauka iznad Vatikanskih ugovora. Pojašnjenje traži Tportal

    06.02. (10:30)

    Jergović: Izbor lektire je sumanut, zastarjeliji nego prije 50 godina

    Na toj lektirnoj listi, onoj osmoškolskoj, kao ni onoj srednjoškolskoj, nema nijedne knjige napisane u ovom stoljeću, a jedva da je poneka napisana u proteklih pedeset godina. Nema nijednoga živog stranog pisca, a od domaćih živih tu su Miro Gavran i Pavle Pavličić, koje će morati da čitaju osmoškolci, te Danijel Dragojević, čiji je izbor iz pjesništva pred srednjoškolcima… Oni koji su ministrici lektirnu listu sastavljali, bave se pljačkanjem književnih grobova, te se tako “Prokleta avlija” Ive Andrića našla pod egidom “Hrvatska književnost” – komentira popis lektire Miljenko Jegović za Jutarnji. Jergović nije uvršten u izbor, ali kako kaže izvor iz ministarstva – “Nema potrebe imati popis za suvremene tekstove. Tko kaže da netko neće izabrati Jergovića, Tribusona ili Tomića ako žele – ako ih nema na popisu, to ne znači da ih učitelji neće moći birati.”

    02.02. (14:30)

    S faksa na posao

    Zaposlit će ljude na godinu dana da provjere jesu li diplome krivotvorene

    Ministarstvo je osnovnim i srednjim školama, kao i agencijama u obrazovanju, dalo okvirni rok od godinu dana da provjere diplome oko 90 tisuća zaposlenih. Provjera diploma naplaćuje se od 250 do 1500 kuna. Izvanredni postupak pokrenut je kad je otkriveno da u samom ministarstvu jedna zaposlenica ima krivotvorenu diplomu Hrvatskih studija. Krivotvorene su i diplome Filozofskog fakulteta, diploma za njemački i još jedan jezik, i diploma iz informatike. Ministarstvo je stoga odobrilo svim fakultetima koji obrazuju nastavnike da za provjeru diploma mogu zaposliti jednu osobu na godinu dana ili plaćati prekovremeni rad. 24sata, tportal, HRT

  • Prekjučer (16:30)

    U slučajnoj državi

    Sanja Modrić: Odvratni Tajani i suvišna Anna Frank

    “Suvišna, je li? I to baš u Hrvatskoj, gdje se zatire svako sjećanje na antifašizam i partizane koji su spasili Hrvatsku od okupacije i zuluma njemačkih i talijanskih fašista i njihovih okrutnih ustaških slugu? Tu gdje je porazbijano više od tri tisuće antifašističkih spomenika, a nijedan počinitelj nije identificiran? Gdje su javni prostori posuti ustaškim U? Gdje se slobodno negiraju žrtve Jasenovca, a crni grafiti, poput onoga ‘Maxovi mesari’ u Splitu, i danas osviću na fasadama? I baš tu gdje policija odmah nađe onoga koji je Tuđmanovom spomeniku dodao srp i čekić, a ove druge ne nađe nikad?”, piše Sanja Modrić u tjednom pregledu.

    Petak (07:30)

    Nije u nesuglasju. A jel u suglasju?

    Ustavni sud rekao je svoje o vjeronauku u školama, ali i dalje nikom ništa nije jasno. Može li ga Sabor zabraniti ili ne?

    Rješenje Ustavnog suda iz prosinca 2018. ovih dana različito je protumačeno u medijima, pa neki ističu kako je sada konačno bjelodano da Crkva ne može biti apsolutno odvojena od države, dok drugi upozoravaju na to da se u rješenju Suda ne može naći utemeljenje za tvrdnje da Hrvatska nije sekularna država i zaključuju da je odluka Sabora po pitanju vjeronauka iznad Vatikanskih ugovora. Pojašnjenje traži Tportal

    06.02. (19:00)

    Pisci upozoravaju: Novi kurikulum hrvatskog jezika izgleda kao kafkijanska noćna mora

    Iscrpnije...
    06.02. (18:00)

    O ovome se priča (a nitko ne linka): Popis lektire za srednje škole, iz kurikuluma (pri dnu stranice), Narodne novine od 29.1.2019. Nadoknadite što se propustili

    Iscrpnije...
    06.02. (10:30)

    Jergović: Izbor lektire je sumanut, zastarjeliji nego prije 50 godina

    Na toj lektirnoj listi, onoj osmoškolskoj, kao ni onoj srednjoškolskoj, nema nijedne knjige napisane u ovom stoljeću, a jedva da je poneka napisana u proteklih pedeset godina. Nema nijednoga živog stranog pisca, a od domaćih živih tu su Miro Gavran i Pavle Pavličić, koje će morati da čitaju osmoškolci, te Danijel Dragojević, čiji je izbor iz pjesništva pred srednjoškolcima… Oni koji su ministrici lektirnu listu sastavljali, bave se pljačkanjem književnih grobova, te se tako “Prokleta avlija” Ive Andrića našla pod egidom “Hrvatska književnost” – komentira popis lektire Miljenko Jegović za Jutarnji. Jergović nije uvršten u izbor, ali kako kaže izvor iz ministarstva – “Nema potrebe imati popis za suvremene tekstove. Tko kaže da netko neće izabrati Jergovića, Tribusona ili Tomića ako žele – ako ih nema na popisu, to ne znači da ih učitelji neće moći birati.”

    06.02. (09:00)

    Dragan Markovina o prosvjedu “Protiv rezova” i novom popisu obavezne lektire: “društvo koje sustavno zatire suvremenu kulturu, logično je sve manje i konzumira, nakon čega tone u barbarstvo svake vrste”

    Iscrpnije...
    02.02. (14:30)

    S faksa na posao

    Zaposlit će ljude na godinu dana da provjere jesu li diplome krivotvorene

    Ministarstvo je osnovnim i srednjim školama, kao i agencijama u obrazovanju, dalo okvirni rok od godinu dana da provjere diplome oko 90 tisuća zaposlenih. Provjera diploma naplaćuje se od 250 do 1500 kuna. Izvanredni postupak pokrenut je kad je otkriveno da u samom ministarstvu jedna zaposlenica ima krivotvorenu diplomu Hrvatskih studija. Krivotvorene su i diplome Filozofskog fakulteta, diploma za njemački i još jedan jezik, i diploma iz informatike. Ministarstvo je stoga odobrilo svim fakultetima koji obrazuju nastavnike da za provjeru diploma mogu zaposliti jednu osobu na godinu dana ili plaćati prekovremeni rad. 24sata, tportal, HRT