Od 2022. svi auti u EU morat će imati tehnologiju za ograničavanje brzine - Monitor.hr
27.03.2019. (08:30)

Držanje za desnu nogu

Od 2022. svi auti u EU morat će imati tehnologiju za ograničavanje brzine

Tehnologija radi tako da GPS locira vozilo i na upravljačku ploču informaciju o lokalnom ograničenju brzine. Dodatni način je kamera automobila koja detektira znakove o ograničenju brzine. Auto potom koristi ove informacije kako bi pomogao vozaču da zadrži brzinu ispod ograničenje. Jučer postignut dogovor o uredbi o općoj sigurnost predviđa i da do 2022. svi automobili, kombiji, kamioni i autobusi u Europskoj uniji imaju sustave za upozoravanje vozača u slučaju pospanosti i odvraćanja pozornosti, poput uporabe pametnih telefona tijekom vožnje, sigurnosni sustav za vožnju unatrag uz pomoć kamere ili senzora te uređaj za snimanje podataka u slučaju nesreće („crna kutija”). Svrha ovoga – spasiti ljude u prometu. T-Portal / BBC


Slične vijesti

16.03.2019. (14:30)

Nasmij se - kazna neće stići

U Zagrebu 468 kamera, ali vozače koji voze prebrzo ili kroz crveno – neće snimiti

U Zagrebu je na 156 lokacija postavljeno 468 kamera u nadležnosti Prometnog redarstva koje je ovlašteno samo sankcionirati nepropisno parkirana vozila, dok ih se za otkrivanje prebrze vožnje ili prolazaka kroz crveno ne može koristiti pa je prošlotjedni vozač (a zapravo manijak) koji je vozio 234 km/h kroz Zagreb otkriven jer je objavio snimku na Instagramu. Postoje na cestama lokacije za mjerenje brzine, ali njih je tek 15 kućišta za fiksne kamere, na kojima se izmjenično koristi sedam uređaja za mjerenje brzine. T-Portal

17.11.2018. (12:30)

Pa nek puše na biciklu

Promet: Tko dvaput napuše 0,5 promila – oduzimanje auta

Prolazak kroz crveno na semaforu, vožnja 50 kilometara iznad ograničenja, dvije vožnje u suprotnom smjeru – treba kažnjavati s pola do dvije godine oduzimanja vozačke prijedlog je novih izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Blendanje na autocesti kažnjavalo bi se s 1 do 6 mjeseci bez vozačke i 2.000 kuna, a predlaže se i povećanje maksimalne brzine vožnje na autocestama sa 130 na 140 kilometara na sat. Jutarnji

02.01.2018. (18:31)

Crna kronika svaki dan

Lani na hrvatskim cestama poginula 331 osoba, 8% više nego 2016.

Na hrvatskim je cestama tijekom prošle godine smrtno stradala 331 osoba, što je 24 osoba ili 7,8 posto više nego u 2016., čime je hrvatska 60 posto iznad EU prosjeka po smrtnosti na cestama. Autoportal nalazi 10 razloga za ovo: prestar vozni park, preblage kazne na sudovima, preblage kazne za prometne prekršaje, nesigurne prometnice s mnoštvom opasnih točaka, manjkavi i nelogični prometni propisi, preskup taksi prijevoz, previsoke cestarine, loše medicinsko zbrinjavanje unesrećenih, nelogično upravljanje sigurnošću u prometu…

05.10.2017. (22:15)

Zanimljivija nego stražnja svjetla auta ispred

Znanstvenici: Moderna tehnologija u autu ometa vozače

Šareni touchscreenovi i ostala moderna tehnologija koju se gura na upravljačku ploču novih automobila odvlači pogled vozača s ceste na opasno duga razdoblja, poručuju znanstvenici koji su provjerili više od 30 novih auta te utvrdili da jedna obična komanda na touchscreenu odvuče pozornost vozača na 24 sekunde. Komande vezane uz navigaciju su najgore – one ometu vozača na 40 sekundi. Statistika kaže da odvraćanje pogleda s ceste na samo dvije sekunde udvostručuje rizik od sudara. Dodatni je problem to što većina vozača misli da je ova tehnologija sigurna i jednostavna za korištenje, kad se već nalazi u autu, a očito nije. Mashable

13.03.2017. (11:10)

Jedak klik što spašava

Akcija policija EU ovaj tjedan: Korištenje pojasa i dječjih sjedalica

Od danas pa do nedjelje (13.-19.3.) policije zemalja Europske unije provodit će akcije vezane uz sigurnost prometa na cestama, a jedan od fokusa bit će korištenje sigurnosnog pojasa tijekom vožnje. Zagrebačka policija će u srijedu, 15. ožujka provesti ovu akciju, kontrole korištenja pojasa na prednjim sjedlima, na stražnjim sjedalicama, kao i dječjih sjedalica. Index

18.02.2017. (13:08)

Dimna bomba

Komentar sudara zbog dima: Zabraniti paljenje korova, kontrolirati razmak između auta

Treba odrediti područja uz autocestu sa zabranom nekontroliranog paljenja korova, piše prometni stručnjak Željko Marušić u osvrtu na jučerašnju prometnu nesreću na autocesti A1 kod odmorišta Zir gdje se sudarilo sedam vozila, uključujući kamione (ovdje snimka sudarenih vozila, ovdje video dima na cesti). Hrvatska je među rijetkim zemljama s razvijenom mrežom autocesta na kojima se sustavno ne kontrolira razmak među vozilima i ne sankcionira prekršitelje. Monitor

18.02.2017. (13:01)

Komentar sudara zbog dima: Zabraniti paljenje korova, kontrolirati razmak između auta

Sreća je spriječila tragediju u lančanom sudaru, koji ukazuje na teške propuste u upravljanju autocestama, posebice kriznim situacijama, te neodgovoran nedostatak sustavnog praćenja i sankcioniranja razmaka među vozilima.

Sreća je često važnija od svega ostaloga, no samo se neodgovorni i nerazumni uzdaju u nju. Jer nakon što u jednom slučaju pomogne, u drugom sve vrati s kamatama.

Lančani sudar koji se dogodio jučer na 205. kilometru autoceste A1 u pravcu Splita, kod čvora Gornja Ploča, pukom je srećom završio bez teže ozlijeđenih i unesrećenih. U ponovljenim bi sličnim okolnostima, s manje sreće, moglo biti više od deset poginulih i osakaćenih.

Pametni i odgovorni detaljno analiziraju svaku tragičnu nesreću, a posebice situacije u kojima su samo srećom izbjegnute tragedije. Iz toga proizlaze zaključci koji iniciraju sustavno uklanjanje uočenih propusta.

U Hrvatskoj se, nažalost, nitko sustavno ne bavi sigurnošću cestovnog prometa, a trebalo bi Ministarstvo prometa, zbog čega su hrvatske ceste razmjerno 60 posto smrtonosnije od EU-prosjeka, premda smo u njih, prema broju stanovnika i BDP-u, uložili najviše.

Zbog toga je nužno ukazati na tri teška, potencijalno tragična propusta, proizašla iz ove nesreća, zbog kojih bi netko trebao upaliti alarm.

Prvo, odgovorno upravljanje autocestama, a na sigurnost podjednako je važno okruženje kao i sam kolnik, trebalo bi u startu sasjeći mogućnost da netko neodgovorno pali korov u bližem i daljem okruženju autoceste. Nekontrolirano paljenje korova problem je za opću sigurnost, ali ono što utječe na sigurnost prometa autocestom, trebalo bi, dodatno, biti u zoni odgovornosti Ministarstva prometa.

Ova nesreća ukazuje da odmah treba odrediti, odnosno ograničiti područja uz autocestu, za koja vrijede posebna pravila, sa zabranom nekontroliranog paljenja korova, što treba tretirati ne kao prekršaj, nego kazneno djelo. Sustavno treba provoditi protupožarni nadzor, a pogotovo prevenciju, koja uključuje i čišćenje najugroženijih područja.

Drugo, desio se teški propust u upravljanju kriznim situacijama na autocesti, odnosno zakašnjelo zatvaranje autoceste A1, zbog požara i dima, između čvorova Gospić i Sveti Rok u oba smjera. Za to su podjednako odgovorni u policiji i HAC-u.

Treće, Hrvatska je među rijetkim zemljama s razvijenom mrežom autocesta, na kojima se sustavno ne kontrolira razmak među vozilima i ne sankcionira prekršitelje. A to je podjednako opasno, često i opasnije za tragične lančane sudare na autocesti, po scenariju koji je jučer bio na autocesti A1 kod čvora Gornja Ploča.

U Njemačkoj na Autobahnu, primjerice, nema općeg ograničenja brzine, ali ako vas kamera uhvati, a postavljene su na gotovo svakom nadvožnjaku, da vozeći 200 km/h držite razmak od vozila ispred manji od 100 metara, ne poštujući pravilo ‘Halber Tacho’, bit ćete kažnjeni s više od tisuću eura (ovisno o brzini).

Udaljenost u metrima treba biti pola iznosa brzine u km/h. Dakle, pri 100 km/h treba se udaljiti 50 metara, a pri 140 km/h – 70. U većini europskih zemalja, uključujući Sloveniju (pazite!), vrijedi malo strože ‘Pravilo 2 sekunde’, koje određuje da se trebate udaljiti onoliko koliko vaše vozilo, pri konkretnoj brzini, prijeđe u dvije sekunde. Pri 100 km/h sigurnosni razmak treba biti 55,6 m, a pri 140 km/h 77,8 m.

Kontrola je jednostavna, senzorima i kamerama na nadvožnjacima i stupovima uz autocestu. Krajnje je vrijeme da se ozbiljno uhvatimo ukoštac s problemom manjkave sigurnosti cestovnog prometa, da odgovornost i upravljanje prenesemo u Ministarstvo prometa. Prva bi mjera trebala biti postavljanje sustava cjelovite kontrole brzine i udaljenosti među vozilima.

Sigurnost bi se drastično povećala, a presretači bi se prvenstveno, dakle u znatno manjoj mjeri, trebali koristiti za nadzor opće sigurnosti te prevenciju kriminala i terorizma, završava Željko Marušić svoju analizu.

16.09.2016. (14:20)

Strpljenje, pamet i sigurnost

Hrvatska na užasnom trećem mjestu po poginulim na cestama u EU

Hrvatska se nalazi na trećem mjestu zemalja EU-a po broju poginulih u prometu. U 2015. godini u Hrvatskoj su poginule 82 osobe na milijun stanovnika, čime smo se smjestili odmah iza Rumunjske i Bugarske (95 poginulih). S obzirom na to da se iduće srijede, 21. rujna, slavi prvi Europski dan bez poginulih u prometu, MUP je građane pozvao da se priključe projektu Edward i pridonesu povećanju sigurnosti svih sudionika u prometu. Index

28.07.2016. (15:18)

Fušarenje teško živote

Za nezgodu kod Male Kapele kriva – loža drenaža autoceste

Nesreća koja se u utorak dogodila na autocesti A1 kod tunela Mala Kapela, kad su poginule dvije osobe, posljedica je loše drenaže autoceste, nedostatka kvalitetne ograde, neprilagođene brzine, premalo kamera i manjkavih propisa, kaže prometni stručnjak Željko Marušić. Najveći je problem loša drenaža zbog koje se na zavojitim strminama stvaraju potoci, gubi se kontakt guma s kolnikom i automobil se doslovce počinje skijati, kaže on. Dodatni su problem ograde, nedovoljno dobre izvedbe i lošeg utemeljenja, a koje na mnogim opasnim mjestima mogućeg izlijetanja niti nisu postavljene. Index

25.04.2016. (11:07)

Istrošena guma na automobilu najčešći je uzrok prometnih nesreća – u tiijeku je policijska akcija zaustavljanja automobila i provjere guma, no bez kažnjavanja