• Jučer (14:00)

    Skandalozna izjava

    Crna Gora počinje bušiti morsko dno u potrazi na naftom: ‘Ako dođe do nekih ekoloških problema, više bi stradala Hrvatska!’

    Brod Polar Empress norveške kompanije Shearwater uplovio je u crnogorske vode i već sljedeći tjedan počinju ozbiljna istraživanja koliko nafte i plina ima u podmorju, na kojoj dubini i gdje se točno nalazi. Ekološki stručnjaci tvrde da je Crna Gora potpisala “smrtnu presudu” i da će na ovaj način ugasiti turizam. To demantira šef Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović: “Bušotine se nalaze točno na mjestu gdje teče morska struja, koja je dosta jaka i ide od Albanije, pored Crne Gore, prema Hrvatskoj. Prema tome, ako dođe do nekih ekoloških problema, više bi Hrvatska stradala nego Crna Gora, koja to ne bi ni osjetila.” Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner pak tvrdi da nam ne prijeti velika opasnost. Slobodna Dalmacija

    Srijeda (22:30)

    Promatrači vlastite propasti

    Potrošnja energije je “srce aktualnih klimatskih promjena”, a ona se ne smanjuje, naprotiv!

    Klimatske promjene posebno pogađaju Sredozemlje, na kojem je prosječna godišnja temperatura zraka porasla 1,6 Celzijeva stupnja u odnosu na 1880. godinu, dok je svjetski prosjek 1,2 Celzijeva stupnja. Za svaki stupanj povećanja temperature smanjuju se količine oborina, što zajedno s drugim posljedicama izlaže ljude na Sredozemlju nizu opasnosti u budućnosti.

    06.11. (22:30)

    Vodeni krug

    U SAD-u i Europi svaki tjedan uklanja se po jedna hidroelektrana

    Fascinantni podaci o hidroelektranama u časopisu američke akademije znanosti (ovdje), gdje se kaže kako su ove elektrane u SAD-u i Europi imale katastrofalan učinak na okoliš, bile su opasne, ali su se pokazale i neisplativima jer se gledalo samo na proizvodnju energije, a ne cijenu posljedica na okoliš i društvo. Prosječno svaki tjedan u SAD-u i Europi se razmontira jedna hidroelektrana i općenito ih se više uklanja nego gradi, dok se industrija hidroelektrana preselila u države u razvoju – trenutno je u nekoj fazi razvoja 3.700 hidroelektrana na rijekama u Africi i Aziji.

    30.10. (19:30)

    Ostajemo sami...

    U 44 godine nestalo 60 posto životinja, čovjekovom krivnjom

    Od 1970. do 2014. broj kralježnjaka – sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova – pao je za 60 posto, za što je najvećim dijelom kriv čovjek, odnosno njegovo “eksplodirajuće konzumiranje”, objavio je WWF u svom dvogodišnjem izvještaju Living Planet (ovdje, jako lijep, iako su informacije nelijepe). Ovakav gubitak životinjskih vrsta događao se samo u vremena masovnog izumiranja, a da bi se gubitak nadoknadilo potrebno bi bilo, osim da se ovaj trenutak stane s odumiranjem, pet do sedam milijuna godina. BBC/al Jazeera
    https://c402277.ssl.cf1.rackcdn.com/publications/1187/files/original/LPR2018_Full_Report_Spreads.pdf

    30.10. (13:31)

    Kriptovalute su novi ugljen

    Bitcoin ugrožava borbu protiv globalnog zatopljavanja

    Rudarenje bitcoina za 16 godina će povećati globalnu temperaturu za 2 stupnja Celzija, što je kobna granica nakon koje nema popravka, upozoravaju znanstvenici. Prošle je godine proizvodnja bitcoina emitirala oko 69 metričkih tona ugljičnog dioksida, a istraživači računaju da će 2033. rudarenje stvarati 230 gigatona ugljika (gigatona je milijardu metričkih tona). Trenutno se emisije iz prometa, stanovanja i prehrane smatraju glavnim pokretačima klimatskih promjena.

    23.10. (18:30)

    ZloPET

    Zlarin – prvi hrvatski otok koji se odrekao plastike

    Do sljedeće turističke sezone otok Zlark izbacit će iz jednokratne upotrebe plastične vrećice, čaše, tanjure, pribor za jelo i slamčice, radi drastičnog smanjivanja plastičnog otpada. Ideju su pokrenule četiri žene, na različite načine povezane s otokom u šibenskom arhipelagu, koje su dobile i nagradu za svoje inovativno rješenje ‘Zlarin – otok bez plastike’, a novčanu nagradu za projekt potrošit će na edukativne radionice za otočane. Na Zlarinu živi dvjestotinjak stanovnika, u sezoni četiri tisuće vikendaša i turista.

  • Jučer (14:00)

    Skandalozna izjava

    Crna Gora počinje bušiti morsko dno u potrazi na naftom: ‘Ako dođe do nekih ekoloških problema, više bi stradala Hrvatska!’

    Brod Polar Empress norveške kompanije Shearwater uplovio je u crnogorske vode i već sljedeći tjedan počinju ozbiljna istraživanja koliko nafte i plina ima u podmorju, na kojoj dubini i gdje se točno nalazi. Ekološki stručnjaci tvrde da je Crna Gora potpisala “smrtnu presudu” i da će na ovaj način ugasiti turizam. To demantira šef Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović: “Bušotine se nalaze točno na mjestu gdje teče morska struja, koja je dosta jaka i ide od Albanije, pored Crne Gore, prema Hrvatskoj. Prema tome, ako dođe do nekih ekoloških problema, više bi Hrvatska stradala nego Crna Gora, koja to ne bi ni osjetila.” Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner pak tvrdi da nam ne prijeti velika opasnost. Slobodna Dalmacija

    Srijeda (22:30)

    Promatrači vlastite propasti

    Potrošnja energije je “srce aktualnih klimatskih promjena”, a ona se ne smanjuje, naprotiv!

    Klimatske promjene posebno pogađaju Sredozemlje, na kojem je prosječna godišnja temperatura zraka porasla 1,6 Celzijeva stupnja u odnosu na 1880. godinu, dok je svjetski prosjek 1,2 Celzijeva stupnja. Za svaki stupanj povećanja temperature smanjuju se količine oborina, što zajedno s drugim posljedicama izlaže ljude na Sredozemlju nizu opasnosti u budućnosti.

    Ponedjeljak (09:00)

    Američki veleposlanik Kohorst: Izgradnja LNG-ja na Krku ima punu potporu Donalda Trumpa, želim pomoći Hrvatskoj da iskoristi svoj potencijal kako bi postala energetsko čvorište za Europu – to je veliki prioritet za SAD

    Iscrpnije...
    06.11. (22:30)

    Vodeni krug

    U SAD-u i Europi svaki tjedan uklanja se po jedna hidroelektrana

    Fascinantni podaci o hidroelektranama u časopisu američke akademije znanosti (ovdje), gdje se kaže kako su ove elektrane u SAD-u i Europi imale katastrofalan učinak na okoliš, bile su opasne, ali su se pokazale i neisplativima jer se gledalo samo na proizvodnju energije, a ne cijenu posljedica na okoliš i društvo. Prosječno svaki tjedan u SAD-u i Europi se razmontira jedna hidroelektrana i općenito ih se više uklanja nego gradi, dok se industrija hidroelektrana preselila u države u razvoju – trenutno je u nekoj fazi razvoja 3.700 hidroelektrana na rijekama u Africi i Aziji.

    30.10. (19:30)

    Ostajemo sami...

    U 44 godine nestalo 60 posto životinja, čovjekovom krivnjom

    Od 1970. do 2014. broj kralježnjaka – sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova – pao je za 60 posto, za što je najvećim dijelom kriv čovjek, odnosno njegovo “eksplodirajuće konzumiranje”, objavio je WWF u svom dvogodišnjem izvještaju Living Planet (ovdje, jako lijep, iako su informacije nelijepe). Ovakav gubitak životinjskih vrsta događao se samo u vremena masovnog izumiranja, a da bi se gubitak nadoknadilo potrebno bi bilo, osim da se ovaj trenutak stane s odumiranjem, pet do sedam milijuna godina. BBC/al Jazeera
    https://c402277.ssl.cf1.rackcdn.com/publications/1187/files/original/LPR2018_Full_Report_Spreads.pdf

    30.10. (13:31)

    Kriptovalute su novi ugljen

    Bitcoin ugrožava borbu protiv globalnog zatopljavanja

    Rudarenje bitcoina za 16 godina će povećati globalnu temperaturu za 2 stupnja Celzija, što je kobna granica nakon koje nema popravka, upozoravaju znanstvenici. Prošle je godine proizvodnja bitcoina emitirala oko 69 metričkih tona ugljičnog dioksida, a istraživači računaju da će 2033. rudarenje stvarati 230 gigatona ugljika (gigatona je milijardu metričkih tona). Trenutno se emisije iz prometa, stanovanja i prehrane smatraju glavnim pokretačima klimatskih promjena.

    23.10. (18:30)

    ZloPET

    Zlarin – prvi hrvatski otok koji se odrekao plastike

    Do sljedeće turističke sezone otok Zlark izbacit će iz jednokratne upotrebe plastične vrećice, čaše, tanjure, pribor za jelo i slamčice, radi drastičnog smanjivanja plastičnog otpada. Ideju su pokrenule četiri žene, na različite načine povezane s otokom u šibenskom arhipelagu, koje su dobile i nagradu za svoje inovativno rješenje ‘Zlarin – otok bez plastike’, a novčanu nagradu za projekt potrošit će na edukativne radionice za otočane. Na Zlarinu živi dvjestotinjak stanovnika, u sezoni četiri tisuće vikendaša i turista.