• 06.01. (18:00)

    Ono bitno

    Otvoreno-zatvoreno: okvir za shvaćanje dugih ciklusa političke povijesti i produktivnosti Hrvata u kratkom potezu

    Ključna os političke polarizacije je otvoreno-zatvoreno, a ne lijevo-desno. Ona može objasniti ključne političke sukobe, ali i produktivnost rada u dugom roku. K tome, ima globalno porijeklo – idejni okvir koji uvozimo iz svijeta i adaptiramo lokalnim okolnostima. Lijevo-desno može biti okvir za neka sučeljavanja, ali ne ona bitna. Bitne su tehnološke promjene, navike, ljudske želje i aspiracije, dominantne ideje i ideologije. Velimir Šonje za Arhivanalitiku


  • Slične vijesti

    06.01. (12:00)

    Doza optimizma

    Hrvatska ima snage ublažiti ekonomski šok koji se iza brda valja

    Još uvijek imamo dovoljno vremena za ublažavanje vanjskog šoka, koji se očekuje uskoro. Ima prostora za rast investicija i bolje povlačenje EU fondova, cijene energenata će ostati niske, a hrvatsko gospodarstvo nije napuhano. Uz malo pameti i susprezanja od predizborne rastrošnosti, ima unutarnjih rezervi za ublažavanje onoga što se iza brda valja. Velimir Šonje za Globus

    27.12.2018. (12:30)

    Zakon akcije i reakcije

    Velimir Šonje: Pet priča o zidovima

    Mada su priče o zidovima naoko daleko od ekonomije, što je dobrodošli odmak, tiču se općih zakona prirode (koji funkcioniraju i u ekonomiji). Jedno od iščitavanja, tj. naravoučenija tih priča bi moglo biti otprilike: zid koji još nije pao samo čeka samo trenutak da se skupi dovoljno snage koju blokira. Konkretno, radi se o zabrani Franka Zappe u komunističkoj Češkoj, Sixto Rodriguezu za kojeg je svijet saznao tek nakon filma u Potrazi za Sugar Manom, o Trumpovom zidu prema Meksiku, o Sarajevskom zidu iz Top liste nadrealista i The Wallu Pink Floyda. Napisao Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    30.11.2018. (13:30)

    Ekonomski lab: Pogled na 2019-2020 – vreba li neka opasnost iza ugla (2. dio)?

    Za sada se ne doima da bi američka fiskalna ekspanzija, protekcionizam ili rast kamatnih stopa mogli ugušiti globalni rast onako ili slično kao 2008./09. Ipak, mogući crni labud u narednim godinama je Kina. U Italiji politički avanturizam vladajućih nailazi na granice koje postavlja javno mnijenje. Hrvatska će, kao i uvijek kroz povijest, nastaviti uvoziti ideje, tehnologije i velike društvene promjene. Istom logikom, uvest će i poslovni ciklus – mi usko zavisimo o svemu što se događa u Europi – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    29.11.2018. (22:31)

    Nadamo se najboljem, spremamo za najgore

    Ekonomski lab: Pogled na 2019-2020 – vreba li neka opasnost iza ugla (I dio)?

    Bikovsko dioničko tržište u SAD-u traje od 2009., što je najdulje u povijesti. Tako dugo trajanje uzleta znači da se vjerojatno nalazimo u zreloj fazi globalnog poslovnog ciklusa. To pak znači da su rizici preokreta veći nego pred nekoliko godina – piše ekonomist Velimir Šonje u prvom dijelu predviđanja za iduću godinu.

    18.11.2018. (19:30)

    Čitajući između brojki

    Velimir Šonje: U Hrvatskoj se, nekim čudom, dogodio rast. Kapilarno, kao voda, dizao se odozdo

    “Mnogo prije nego što će državna mašinerija pokrenuti svoje zahrđale kotačiće na projektima EU fondova, i u vrijeme dok je ugriz poreza i doprinosa u BDP-u snažno rastao (što znači da je država gušila rast), u Hrvatskoj je, nekim čudom, počeo rasti izvoz i pojavio se dinamizam u sektoru malih i srednjih poduzeća… Rast se kapilarno, kao voda, dizao odozdo. Sve ono što je pritiskalo odozgo nije ga uspjelo ugušiti, a to se ima zahvaliti nevjerojatnom nervu, ingenioznosti i debeloj koži tisuća pravih hrvatskih poduzetnika (mislim na one koji ne tavore na državnim narudžbama formalno uživajući vlasnička prava u svojim “privatnim firmama”)”, piše Velimir Šonje i s pravom dodaje – o takvim se stvarima slabo govori.

    04.11.2018. (11:32)

    Strah je valuta

    Velimir Šonje: Povratak ekonomike straha

    Kako je strah privremeno bio nestao iz javnog političkog i ekonomskog diskursa što je otvorilo vrata nadi, prosperitetu i integracijama, i o tome kako se strah sada pomalo vraća… Na tome tragu danas možemo plakati zbog kaotičnog načina kako je Merkel 2015. pokrenula ove procese i posredno nahranila strah. Ona je jako dobro svjesna posljedica svojih odluka. Neka društva naprosto nemaju kapacitet izdržati slike kolona «nevjernika». Poljska je imala parlamentarne izbore mjesec dana nakon što su nepregledne kolone migranata na putu prema Njemačkoj počele salijetati europske granice u rujnu 2015. Iako jednog migranta nisu vidjeli, Pravo i pravda nikada ne bi postigli rezultat koji su postigli da nije postojao moment straha. Nejednakosti i nezaposlenost – priče za malu djecu… Dobar (a nego kakav) i poduži članak napisao je Velimir Šonje na Ekonomskom labu.

    02.10.2018. (20:30)

    Ekonomski lab: Javni sektor može bolje – jeftinije i kvalitetnije

    Hrvatska, koja je prikazana kao veliki crveni krug, pripada u skupinu država koje ubiru previše. Samo je Grčka u našoj razvojnoj zoni dalje od linije. Ako bismo gornji prikaz shvatili ozbiljno u analitičkom smislu, mogli bismo izračunati da Hrvatska odstupa od linije očekivanih vrijednosti za oko 6% BDP-a. To je oko 22 milijarde kuna. Netko ambiciozan bi mogao zaključiti da bi se porezni i drugi tereti opće države trebali smanjiti za 22 milijarde kuna… – piše još jednu zanimljivu ekonomsku analizu Velimir Šonje za Ekonomski lab.

  • Slične vijesti

    06.01. (12:00)

    Doza optimizma

    Hrvatska ima snage ublažiti ekonomski šok koji se iza brda valja

    Još uvijek imamo dovoljno vremena za ublažavanje vanjskog šoka, koji se očekuje uskoro. Ima prostora za rast investicija i bolje povlačenje EU fondova, cijene energenata će ostati niske, a hrvatsko gospodarstvo nije napuhano. Uz malo pameti i susprezanja od predizborne rastrošnosti, ima unutarnjih rezervi za ublažavanje onoga što se iza brda valja. Velimir Šonje za Globus

    27.12.2018. (12:30)

    Zakon akcije i reakcije

    Velimir Šonje: Pet priča o zidovima

    Mada su priče o zidovima naoko daleko od ekonomije, što je dobrodošli odmak, tiču se općih zakona prirode (koji funkcioniraju i u ekonomiji). Jedno od iščitavanja, tj. naravoučenija tih priča bi moglo biti otprilike: zid koji još nije pao samo čeka samo trenutak da se skupi dovoljno snage koju blokira. Konkretno, radi se o zabrani Franka Zappe u komunističkoj Češkoj, Sixto Rodriguezu za kojeg je svijet saznao tek nakon filma u Potrazi za Sugar Manom, o Trumpovom zidu prema Meksiku, o Sarajevskom zidu iz Top liste nadrealista i The Wallu Pink Floyda. Napisao Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    30.11.2018. (13:30)

    Ekonomski lab: Pogled na 2019-2020 – vreba li neka opasnost iza ugla (2. dio)?

    Za sada se ne doima da bi američka fiskalna ekspanzija, protekcionizam ili rast kamatnih stopa mogli ugušiti globalni rast onako ili slično kao 2008./09. Ipak, mogući crni labud u narednim godinama je Kina. U Italiji politički avanturizam vladajućih nailazi na granice koje postavlja javno mnijenje. Hrvatska će, kao i uvijek kroz povijest, nastaviti uvoziti ideje, tehnologije i velike društvene promjene. Istom logikom, uvest će i poslovni ciklus – mi usko zavisimo o svemu što se događa u Europi – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    29.11.2018. (22:31)

    Nadamo se najboljem, spremamo za najgore

    Ekonomski lab: Pogled na 2019-2020 – vreba li neka opasnost iza ugla (I dio)?

    Bikovsko dioničko tržište u SAD-u traje od 2009., što je najdulje u povijesti. Tako dugo trajanje uzleta znači da se vjerojatno nalazimo u zreloj fazi globalnog poslovnog ciklusa. To pak znači da su rizici preokreta veći nego pred nekoliko godina – piše ekonomist Velimir Šonje u prvom dijelu predviđanja za iduću godinu.

    18.11.2018. (19:30)

    Čitajući između brojki

    Velimir Šonje: U Hrvatskoj se, nekim čudom, dogodio rast. Kapilarno, kao voda, dizao se odozdo

    “Mnogo prije nego što će državna mašinerija pokrenuti svoje zahrđale kotačiće na projektima EU fondova, i u vrijeme dok je ugriz poreza i doprinosa u BDP-u snažno rastao (što znači da je država gušila rast), u Hrvatskoj je, nekim čudom, počeo rasti izvoz i pojavio se dinamizam u sektoru malih i srednjih poduzeća… Rast se kapilarno, kao voda, dizao odozdo. Sve ono što je pritiskalo odozgo nije ga uspjelo ugušiti, a to se ima zahvaliti nevjerojatnom nervu, ingenioznosti i debeloj koži tisuća pravih hrvatskih poduzetnika (mislim na one koji ne tavore na državnim narudžbama formalno uživajući vlasnička prava u svojim “privatnim firmama”)”, piše Velimir Šonje i s pravom dodaje – o takvim se stvarima slabo govori.

    04.11.2018. (11:32)

    Strah je valuta

    Velimir Šonje: Povratak ekonomike straha

    Kako je strah privremeno bio nestao iz javnog političkog i ekonomskog diskursa što je otvorilo vrata nadi, prosperitetu i integracijama, i o tome kako se strah sada pomalo vraća… Na tome tragu danas možemo plakati zbog kaotičnog načina kako je Merkel 2015. pokrenula ove procese i posredno nahranila strah. Ona je jako dobro svjesna posljedica svojih odluka. Neka društva naprosto nemaju kapacitet izdržati slike kolona «nevjernika». Poljska je imala parlamentarne izbore mjesec dana nakon što su nepregledne kolone migranata na putu prema Njemačkoj počele salijetati europske granice u rujnu 2015. Iako jednog migranta nisu vidjeli, Pravo i pravda nikada ne bi postigli rezultat koji su postigli da nije postojao moment straha. Nejednakosti i nezaposlenost – priče za malu djecu… Dobar (a nego kakav) i poduži članak napisao je Velimir Šonje na Ekonomskom labu.

    04.11.2018. (11:01)

    Velimir Šonje u Kardumovoj Drugoj strani o stanju na burzi i laganoj panici. HRTi (Zašto su taj HRTi tako glupo složili i otežavaju gledanje je nejasno, ali je jako glupo. Sredite to, jedan klik je uvijek dovoljan.)

    Iscrpnije...