• 12.02. (09:15)

    Udri po slabijem

    Ovršeni Fini plaćaju više od 30 naknada: Snimanje podataka na stick – 22 kune

    FINA ljudima u postupku ovrhe naplaćuje više od 30 naknada koje nisu baš ni jeftine – izradu javnobilježničke preslike osnove za plaćanje naplaćuje 250 kuna, a nalog za izvršenje osnove za plaćanje u uvjetima blokade računa i zabrane raspolaganja novčanim sredstvima 110 kuna. Postoje i naknade koje Finu ne koštaju gotovo ništa, a naplaćuje ih papreno, proporcionalno gledano – ispisivanje podataka ili potvrda na papiru stoji 40 kuna, a snimanje podataka na stick košta – 22 kune. Večernji

  • Slične vijesti

    01.02. (21:45)

    Brdski ovršitelji

    Ovrhe u Sloveniji: Nema blokade računa, mora ostati 600 eura plaće

    U Sloveniji nema blokade računa kakva postoji u Hrvatskoj u slučajevima ovrhe, kao uostalom ni u jednoj drugoj državi EU, a ovrhe vodi samo pet sudaca, dok ih u Hrvatskoj pokreću javni bilježnici i odvjetnici. Nakon skidanja ovrhe u Sloveniji na računu mora ostati iznos zajamčene minimalne plaće – 602 eura, dok je u Hrvatskoj “zaštićeno” 75% minimalne plaće. Kod ovrhe nad nekretninom, u Sloveniji dužnik smije nakon prodaje na dražbi stanovati u njoj još tri godine, ali plaća najam, u Hrvatskoj država plaća nužni smještaj 18 mjeseci pri ovrhama jedine nekretnine. Večernji

    30.12.2017. (14:09)

    Više blokada od karijere Shaquillea O'Neala

    Krajem studenoga u blokadi 25.600 tvrtki i 322.800 građana

    Krajem studenoga ove godine blokirane je račune imalo 25.566 tvrtki s ukupno 14,37 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, a istovremeno se u blokadi nalazilo 322.783 građana sa sveukupnim dugovanjem od 42,8 milijardi kuna, otkrivaju novi podaci Fine. Među blokiranih firmama još uvijek dominiraju tvrtke u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana. HRT

    24.04.2017. (07:10)

    Superhik država

    Sudski vještak: Ovrhe su biznis u kojem moćni otimaju od najslabijih

    “Ovrhe su postale biznis u kojem moćni i jaki, uz asistenciju države, otimaju od onih najslabijih. Iz njihove nemogućnosti plaćanja napravljen je veliki biznis. To je ozakonjena lihva i nedopustiva zarada na nečijem dugu – umjesto da se pomaže ovršeniku u otplati duga, još ga se dublje gura u propast“, kaže Davor Banović, ovlašteni revizor i stalni sudski vještak za financije i knjigovodstvo u intervjuu Poslovnom. Prepričava Banović razgovor s odvjetnikom preko kojeg je HEP zbog duga od jedne lipe namjeravao pokrenuti ovršni postupak, a kaže da se ponekad predmet namjerno dugo držao u ladicama jer je zatezna kamata bila i 20-ak posto godišnje…

    11.03.2017. (15:59)

    Metastaza dugova

    Kolakušić: Ovrhe su velik biznis, milijarde kuna završe u džepovima pojedinaca

    Nakon FINA-ine objave da je ukupni dug građana RH u zadnje tri godine porastao s 24 na 41 milijardu kuna, oglasio se sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, optuživši za to naše institucije koje ne štite građane, već interese pojedinaca. „Glavna je razlika između Hrvatske i ostalih država da u nas ovrhe provode neustavna tijela. Javni bilježnici ili financijska agencija, a drugdje to provode sudovi. Govori se da je to učinjeno da bi se olakšao rad sudova, ali i to je neistina, primjerice u Sloveniji samo pet sudaca provodi ovrhe. Ovrhe su velik biznis, radi se o milijardama kuna koje su završile u džepovima pojedinaca“, kaže Kolakušić. HRT

    03.01.2017. (20:05)

    Bilanca poraza

    Osobni stečaj prošle godine zatražilo 726 osoba

    Od početka prošle godine, kada je zakonom omogućen osobni bankrot, FINA je zaprimila 726 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka koji prethode samom postupku stečaja pred sudovima, a od toga su do sada 384 postupka završila neuspjelim sklapanjem sporazuma. Ukupan iznos njihovih prijavljenih obveza je 446,69 milijuna kuna. Ovdje FINA-ini podaci. HRT

    06.11.2016. (14:46)

    Hanza ovrha

    Hanžeković: Ja sam izmislio ovrhe

    “Nijedan se odvjetnik nije obogatio samo na ovrhama, pa nisam ni ja”, rekao je odvjetnik Marijan Hanžeković danas u Nu2 i dodao da posao za HRT vezano za ovrhe nije dobio, nego “izmislio” pa svoje usluge bivšem ravnatelju Galiću ponudio besplatno. Prijedlog Mosta da HRT-ova služba sama rješava ovrhe nazvao je “protuustavnim”. Potvrdio je kako je član udruženja slobodnih zidara te ih pohvalio kao organizaciju osnovanu na ideji jednakosti i bratstva. Ovdje snimka emisije. HRT

    04.11.2016. (16:52)

    Državne institucije na sudu

    HNB 12 godina tužio Finu i dobio – 148 milijuna kuna

    Izvješće o poslovanju Fine za prošlu godinu otkrilo je da su Fina i HNB bile u sporu 12 godina i da Fina treba platiti 148 milijuna kuna. Osim što je javnost tek sad doznala za proces, otkriven je i bizaran razlog tužbe. 1995. kada je zbog okupacije vukovarska podružnica Zavoda za platni promet bila u Zagrebu, nije bilo moguće zatvoriti obračunske račune i tu je situaciju iskoristila jedna djelatnica Fine, koja je ‘digla’ 47 milijuna kuna. HNB je umjesto počinitelja okrivio Finu za neovlašteno emitiranje novca. Novi list

    18.10.2016. (11:38)

    Dužni do grla

    Blokirane račune ima 325.000 građana, bankrot zatražilo njih 645

    Iako blokirane račune ima više od 325,6 tisuća građana s više od 40 milijardi kuna neplaćenih dugova, pokretanje postupka osobnog bankrota zbog nemogućnosti podmirivanja dugovanja do sredine listopada je pokrenulo samo 645 građana, s ukupnim dugovanjima u iznosu manjem od 312,2 milijuna kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).Više od polovice ili gotovo 20,7 milijardi kuna, odnosi se na dug građana prema bankama, kreditnim unijama i štedionicama. Večernji

  • Slične vijesti

    01.02. (21:45)

    Brdski ovršitelji

    Ovrhe u Sloveniji: Nema blokade računa, mora ostati 600 eura plaće

    U Sloveniji nema blokade računa kakva postoji u Hrvatskoj u slučajevima ovrhe, kao uostalom ni u jednoj drugoj državi EU, a ovrhe vodi samo pet sudaca, dok ih u Hrvatskoj pokreću javni bilježnici i odvjetnici. Nakon skidanja ovrhe u Sloveniji na računu mora ostati iznos zajamčene minimalne plaće – 602 eura, dok je u Hrvatskoj “zaštićeno” 75% minimalne plaće. Kod ovrhe nad nekretninom, u Sloveniji dužnik smije nakon prodaje na dražbi stanovati u njoj još tri godine, ali plaća najam, u Hrvatskoj država plaća nužni smještaj 18 mjeseci pri ovrhama jedine nekretnine. Večernji

    30.12.2017. (14:09)

    Više blokada od karijere Shaquillea O'Neala

    Krajem studenoga u blokadi 25.600 tvrtki i 322.800 građana

    Krajem studenoga ove godine blokirane je račune imalo 25.566 tvrtki s ukupno 14,37 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, a istovremeno se u blokadi nalazilo 322.783 građana sa sveukupnim dugovanjem od 42,8 milijardi kuna, otkrivaju novi podaci Fine. Među blokiranih firmama još uvijek dominiraju tvrtke u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana. HRT

    24.04.2017. (07:10)

    Superhik država

    Sudski vještak: Ovrhe su biznis u kojem moćni otimaju od najslabijih

    “Ovrhe su postale biznis u kojem moćni i jaki, uz asistenciju države, otimaju od onih najslabijih. Iz njihove nemogućnosti plaćanja napravljen je veliki biznis. To je ozakonjena lihva i nedopustiva zarada na nečijem dugu – umjesto da se pomaže ovršeniku u otplati duga, još ga se dublje gura u propast“, kaže Davor Banović, ovlašteni revizor i stalni sudski vještak za financije i knjigovodstvo u intervjuu Poslovnom. Prepričava Banović razgovor s odvjetnikom preko kojeg je HEP zbog duga od jedne lipe namjeravao pokrenuti ovršni postupak, a kaže da se ponekad predmet namjerno dugo držao u ladicama jer je zatezna kamata bila i 20-ak posto godišnje…

    11.03.2017. (15:59)

    Metastaza dugova

    Kolakušić: Ovrhe su velik biznis, milijarde kuna završe u džepovima pojedinaca

    Nakon FINA-ine objave da je ukupni dug građana RH u zadnje tri godine porastao s 24 na 41 milijardu kuna, oglasio se sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, optuživši za to naše institucije koje ne štite građane, već interese pojedinaca. „Glavna je razlika između Hrvatske i ostalih država da u nas ovrhe provode neustavna tijela. Javni bilježnici ili financijska agencija, a drugdje to provode sudovi. Govori se da je to učinjeno da bi se olakšao rad sudova, ali i to je neistina, primjerice u Sloveniji samo pet sudaca provodi ovrhe. Ovrhe su velik biznis, radi se o milijardama kuna koje su završile u džepovima pojedinaca“, kaže Kolakušić. HRT

    03.01.2017. (20:05)

    Bilanca poraza

    Osobni stečaj prošle godine zatražilo 726 osoba

    Od početka prošle godine, kada je zakonom omogućen osobni bankrot, FINA je zaprimila 726 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka koji prethode samom postupku stečaja pred sudovima, a od toga su do sada 384 postupka završila neuspjelim sklapanjem sporazuma. Ukupan iznos njihovih prijavljenih obveza je 446,69 milijuna kuna. Ovdje FINA-ini podaci. HRT

    06.11.2016. (14:46)

    Hanza ovrha

    Hanžeković: Ja sam izmislio ovrhe

    “Nijedan se odvjetnik nije obogatio samo na ovrhama, pa nisam ni ja”, rekao je odvjetnik Marijan Hanžeković danas u Nu2 i dodao da posao za HRT vezano za ovrhe nije dobio, nego “izmislio” pa svoje usluge bivšem ravnatelju Galiću ponudio besplatno. Prijedlog Mosta da HRT-ova služba sama rješava ovrhe nazvao je “protuustavnim”. Potvrdio je kako je član udruženja slobodnih zidara te ih pohvalio kao organizaciju osnovanu na ideji jednakosti i bratstva. Ovdje snimka emisije. HRT

    04.11.2016. (16:52)

    Državne institucije na sudu

    HNB 12 godina tužio Finu i dobio – 148 milijuna kuna

    Izvješće o poslovanju Fine za prošlu godinu otkrilo je da su Fina i HNB bile u sporu 12 godina i da Fina treba platiti 148 milijuna kuna. Osim što je javnost tek sad doznala za proces, otkriven je i bizaran razlog tužbe. 1995. kada je zbog okupacije vukovarska podružnica Zavoda za platni promet bila u Zagrebu, nije bilo moguće zatvoriti obračunske račune i tu je situaciju iskoristila jedna djelatnica Fine, koja je ‘digla’ 47 milijuna kuna. HNB je umjesto počinitelja okrivio Finu za neovlašteno emitiranje novca. Novi list

    18.10.2016. (11:38)

    Dužni do grla

    Blokirane račune ima 325.000 građana, bankrot zatražilo njih 645

    Iako blokirane račune ima više od 325,6 tisuća građana s više od 40 milijardi kuna neplaćenih dugova, pokretanje postupka osobnog bankrota zbog nemogućnosti podmirivanja dugovanja do sredine listopada je pokrenulo samo 645 građana, s ukupnim dugovanjima u iznosu manjem od 312,2 milijuna kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).Više od polovice ili gotovo 20,7 milijardi kuna, odnosi se na dug građana prema bankama, kreditnim unijama i štedionicama. Večernji