„Kada ako ne sada, tko ako ne mi“ više je puta ponovljeno na interdisciplinarnom svjetskom kongresu Dostojanstvo djeteta u digitalnom svijetu na Papinskom sveučilištu Gregoriana održanog od 3. do 6. listopada u Rimu, nastavku na kongres iz 2012. godine na kojem se govorilo o spolnom zlostavljanju maloljetnih osoba od strane crkvenih službenika. Tema ovogodišnjeg kongresa bila je dostojanstvo djeteta u digitalnom svijetu.
Slušati, govoriti, pronalaziti rješenja
Put kojim se želi ići jest: slušati, govoriti, pronalaziti rješenja, a u tom procesu potrebna je suradnja svih institucija – rekao je prof. dr. sc. Hans Zollner, DI, Predsjednik Instituta za psihologiju pri Papinskom sveučilištu Gregorijana u uvodnom govoru. Rektor Papinskog sveučilišta Gregorijana prof. Nuno da Silva Goncalves istaknuo kako je potrebno poštivati i braniti dostojanstvo djeteta kako bismo živjeli u sigurnijem svijetu.
Osim njih na kongresu su sudjelovali Pietro Grasso, predsjednik senata Italije, Valeria Fedeli, talijanska ministrica obrazovanja, sveučilišta i istraživanja, baronesa Joanna Shields, parlamentarka u Velikoj Britaniji i utemeljiteljica WePROTECT-a, tajnik Svete Stolice, stručnjaci s područja politike, društva, religije, psihijatrije, sociologije, psihologije, pedagogije, predstavnici UNICEF-a. i Interpola, a na samom kraju i papa Franjo. Iz Hrvatske je sudjelovao dr. sc. Josip Bošnjaković, poslijedoktorand na Katoličkom bogoslovom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, te voditelj Savjetovališta u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji.
18 milijuna djece žrtve spolnog zlostavljanja 2016. godine
Ministrica Valeria Fedeli iznijela je konkretne podatke o zlostavljanju djece – 18 milijuna djece bilo je žrtvama spolnog zlostavljanja 2016. godine, a svaki dan petero djece postaje žrtvama online seksualnog iskorištavanja. Dužnost akademske zajednice jest boriti se snažno i jasno kako bi se onesposobile one prepreke u ostvarivanju slobodnog razvoja svakog djeteta. U tom smislu se trebaju povezivati škola, obitelj, institucije, teritorijalna područja, mediji kao i nove tehnologije i platforme, poručila je ministrica.
Predsjednik senata Pietro Grasso rekao je da su djeca čuvari nade i da predstavljaju budućnost – svako nasilje nad njihovom egzistencijom, u tako osjetljivim i nježnim godinama, ima dugoročne posljedice ne samo na njihovu nego i na našu budućnost.
Predsjednik znanstvenog odbora kongresa prof. Ernesto Caffo naglasio je kako se 60% materijala o spolnom zlostavljanju djece online nalazi u Europi. Pitao se čemu raditi istraživanja ako se ona ne primijene u politiku, djelovanje i programe. Potrebni su preventivno odgojni programi, specijalne edukacije za trenere, sredstva za terapiju žrtava i počinitelja. Borba protiv spolnog zlostavljanja traži nova promišljanja, nove pristupe te novu globalnu svijest, smatra Caffo.
Kako će se pisati o digitalnom dobu?
Baronesa Joanna Shields je svojim riječima probudila dodatnu svijest sudionika u dvorani: “živimo u izvanrednom vremenu. Tehnologija nam pruža veću moć te nas obogaćuje načinima koje nismo mogli niti zamisliti. No dok nam pruža nove prilike i mogućnosti bez granice, također preobražava vrijeme djetinjstva gotovo na nedokučiv način. Kada će povijest, kroz nekoliko godina, pisati naslov ‘digitalno doba’ hoće li slaviti neizmjerna dostignuća koja nam je tehnologija donijela kao i uspjeh zajedno s time? Ili će proglasiti requiem oplakivanja zbog izgubljenog djetinjstva”.
Tema drugog dana kongresa bila je Seksualno zlostavljanje djece online: Što kažu istraživanja? Spolno zlostavljanje je prisutno gotovo u svim društvima te pogoduje nepravdi u društvu. Zlostavljanje djece načelno uključuje sve oblike fizičkog ili emocionalnog lošeg postupanja, seksualno zlostavljanje, zanemarivanje, eksploataciju u svrhu financijskih dobitaka, itd. Najveći broj djece zlostavljano je zanemarivanjem i zapuštanjem, zatim preko fizičkog zlostavljanja, seksualnog zlostavljanja, psihičkog, medicinskog zapuštanja i drugih oblika zapuštanja. Seksualno zlostavljanje je javni zdravstveni problem širokih razmjera. Ima neposredne i dugoročne posljedice na fizičko i mentalno zdravlja te na ekonomiju društva. Vrste nasilja se nisu izmijenile ali rasprostranjenost nasilja nad djecom se proširila.
99% zlostavljača su muškarci i žrtvu osobno poznaju
Druga tematska cjelina je bila Seksualno zlostavljanje djece online: Tko su počinitelji? 99% spolnog zlostavljanja su muškarci. Obično su više inteligentni od žrtava, često boluju od pedoefebofilije, najčešće imaju oko 35 godina ili su mlađi. Počinitelji online zlostavljanja su najčešće osobe koje žrtve osobno poznaju, odnosno imaju odnos licem u lice. Počinitelji nisu uvijek odrasli nego i adolescenti. Drugi dan predavanja završen je tematskom cjelinom Internet pornografija i njezin utjecaj na djecu. U sklopu ove cjeline govorilo se o utjecaju pornografije na razvoj mozga kod djeteta te da ona ostavlja dugoročne i zabrinjavajuće posljedice. Nažalost, većina žrtava, prema različitim istraživanjima, su djeca oko 8. godine života. Nekoliko predavača je naglasilo kako roditelji imaju odlučujuću ulogu kada je u pitanju zlostavljanje djece te da nažalost oni sami čine ili doprinose zlostavljanju.
Treći dan kongresa započeo je tematskim blokom Seksualno zlostavljanje djece online: Što možemo činiti po pitanju toga? Važno je istaknuti kako se događaju i pozitivne promjene u svijetu s obzirom na odgoj djece; smanjio se bulizam, povećao se broj onih koji daju podršku; smanjio se broj onih koji zloupotrebljavaju drogu, broj rizičnih ponašanja, povećao se broj literature u medijima, općenito se povećalo mentalno zdravlje u zapadnoj kulturi! Ovo stvara optimizam, daje nam poticaj kako bismo razmišljali kako ići dalje. No ne funkcionira sve – općenito su neuspješni kratki programi, predavanja, upozorenja i zastrašivanje – ovo je najčešći pristup kada se govori o sigurnosti na internetu. Učinkoviti programi su sljedeći: višestruka povezanost s više izvora, uključivanje različitih sektora djelovanja – filmovi, posteri, razgovori u razredu, razgovori doma, fokusiranost na specifične teme, mogućnosti za vježbu, gledanje pojedinačnih ponašanja, dobro uvježbani treneri, nadgledanje uvođenja stvari u praksu, evaluacija programa. Bitno je biti kreativan s tinejdžerima, pronalaziti kreativne načine za njih kako se suočavati sa stvarnošću, kao i puteve i mjesta gdje se može govoriti o onome s čime se mladi danas suočavaju, natjecati se s drugim preventivnim programima. Potrebno je graditi na onome što se pokazalo učinkovito, povezivati se s drugim preventivnim programima, biti saveznici s onim lijepim i dobrim kod djece! Promjene se ne događaju jer odgojni program ne uključuju dovoljno ovu temu, većina nije uvažila i ucijepila uspješne programe, samo manji broj institucija ima dovoljno snage mijenjati ustaljenu praksu, zastrašujuće poruke ne donose dugoročne učinke, naglašava se kako je stranac opasan, navode se općenite upute umjesto specifičnih kompetencija.
Treba čuti djecu
U tematskom bloku predavanja pod naslovom Međunarodna politika i zakon s obzirom na seksualno zlostavljanje djece predavači su istaknuli kako je potrebno povezivati doprinos politike, istraživanja i odgoja. Potrebni su jaki ljudi da zaštite djecu kako bi djeca bila jaka, a za jake ljude potrebne su i jake institucije. Jedna od predavačica, citirajući izreku „Potrebno je cijelo selo da bi se odgojilo dijete i podiglo na noge“ istaknula je kako su digitalni i realni svijet međusobno povezani, te da se isprepliću oko odgoja i obrazovanja djece.
U posljednjem tematskom bloku Povezati važne igrače: Uloga kompanija, medija, društva i Crkve govorili su predstavnici svjetskih korporacija, zatim Microsofta, novinari, predstavnici digitalnih zaklada, kardinali John Njue (Kenija) te Luis Antonio Tagle (Filipini). Snažno su odjeknule riječi kardinala Taglea (Manila) koji je među ostalim naglasio kako počinitelji već rade zajedno dok mi gledamo kako ostvariti suradnju. Potreban je častan interkulturalni i međureligijski dijalog kako bi istraživali na koji način kulture i religije utječu na pogled na djecu, te također kako utječu i na naše ponašanje prema djeci. Trebamo čuti priču djece koja su bila zlostavljana i brinuti u realnosti o onome što se događa u virtualnom svijetu. Progovoriti ponovno o siromaštvu – imamo dehumanizirajuće siromaštvo na humani način. Isključuje se većina od dobrobiti.
Papa Franjo: Što činimo kako bi nas djeca gledala sa smješkom?
Posljednjeg dana kongresa sudionicima se obratio papa Franjo: “Nismo li dovoljno već ovih godina razumjeli da je skrivanje seksualnog zlostavljanja težak prekršaj i izvor mnogih zala? Mrežom se šire preteški fenomeni: pornografske slike koje su sve ekstremnije budući da se ovisnošću povećava prag korištenja sredstava; rastući fenomen sekstinga među dječacima i djevojčicama koji koriste društvene medije; zlostavljanje koje je sve više povezano s internetom i pravo je moralno i fizičko nasilje nad dostojanstvom mladih ljudi; sextortion; zavođenje djece za seksualne potrebe kroz mrežu je sada činjenica o kojoj kronike kontinuirano govore; sve do najtežih i zastrašujućih zločina online organizacijâ kao što je krijumčarenje ljudi, prostituciju, pa čak i po narudžbi uživo gledanje silovanja i zlostavljanja djece počinjene u drugim dijelovima svijeta. Mreža, dakle, ima svoju tamnu stranu i svoja tamna područja gdje zlo pronalazi uvijek nove i učinkovite, perverzne, prodorne i kapilarne načine djelovanja i širenja. Stari način širenja pornografije putem časopisa bio je mali fenomen u usporedbi s onim što se danas događa brzim širenjem kroz mrežu. O svemu tome jasno ste govorili, na argumentiran i temeljit način, a mi smo vam zahvalni”.
Papa je završio u pozitivnom tonu: “u mnogim prilikama i različitim zemljama moje oči se susreću s očima djece, siromašnih i bogatih, zdravih i bolesnih, radosnih i trpećih. Biti gledani očima djece jest iskustvo koje svi znamo i koje nas zahvaća u najdublje dijelove srca, te nas obvezuje na ispit savjeti. Što činimo kako bi nas djeca gledala sa smješkom te kako bi sačuvala čisti pogled, bogat povjerenjem i nadom? Što činimo kako im ne bi bila ukradena ova svjetlost, kako ove oči ne bi bile uznemirene i okaljane onime s čime se susreću na mreži, koja će biti integrirani i vrlo važan dio njihovog života? Radimo stoga zajedno kako bismo uvijek imali pravo, hrabrost i radost gledati u oči djece svijeta”.
