Književnica za djecu i odrasle Silvija Šesto već godinama upozorava na različite oblike kršenja prava pisaca od ostalih dionika u knjižnom lancu. Među problemima izdvaja dugogodišnju krađu autorskih djela u udžbenicima, te potpuno zanemarivanje autorskog honorara za naručenu priču od Državne agencije za zaštitu osobnih podataka. T-Portal
Umjetna inteligencija stala je na žulj poznatim piscima koji su se udružili i poslali otvoreno pismo izvršnim direktorima tehnoloških divova. Problem je što se AI tehnologija sve više usavršava te je sposobna izbaciti tekst oponašajući stil nekog autora. Osam tisuća pisaca sastavilo je pismo nazvano “The Authors Guild Open Letter to Generative AI Leaders” u kojem izvršne direktore OpenAI-ja, Alphabeta, Mete, Stability AI-ja, IBM-a i Microsofta traže naknadu te žele da ih se pita za dopuštenje za korištenje njihovih tekstova. Milijuni zaštićenih knjiga, članaka, eseja i poezije svojevrsna su “hrana” AI sustavima, a za te obroke, nastavljaju, nitko im ne ispostavlja račun. “Trošite milijarde dolara za razvoj AI tehnologije. Pošteno bi bilo da nam date naknadu za korištenje naših tekstova bez kojih bi umjetna inteligencija bila banalna i krajnje ograničena”, poručili su autori i dodali da treniranje umjetne inteligencije na njihovom radu nije samo ilegalno već šteti profesionalnim piscima. Lider
Kundera je od 1975. godine, kada je emigrirao iz Češke, živio u Francuskoj. Njegova najpoznatija djela su romani Nepodnošljiva lakoća postojanja i Šala. U Pragu je studirao književnost i estetiku, no nakon dva semestra prešao je na prašku filmsku akademiju, gdje je slušao predavanja iz režije i scenaristike. Nakon što je 1952. godine diplomirao, ondje je počeo predavati svjetsku književnost. Pripadao je generaciji mladih Čeha na koju su znatno utjecala iskustva Drugog svjetskog rata i njemačke okupacije. Počeo je objavljivati 1953. godine. Pisao je i na češkom i na francuskom jeziku. Uz Bohumila Hrabala, u inozemstvu je bio najpopularniji suvremeni češki pisac. Po njegovoj Nepodnošljivoj lakoći postojanja snimljen je i film s Juliette Binoche i Danielom Day Lewisom u glavnim ulogama. Index
Britanski autor Christopher Fowler izdao je knjigu The Book of Forgotten Authors u kojoj podsjeća na mnoge autore koji su nepravedno zaboravljeni tijekom godina. Neki od tih autora doživjeli su slavu u svoje vrijeme, no onda su utonuli u zaborav, dok neki od pisaca koji se spominju u knjizi nikada nisu ni bili poznati. BBC
Država stilumirala dvadesetak pisaca s po 15.000 kuna
Glazbenici i pisci biraju svoje omiljene knjige o glazbi
“Umjesto da se registriraju knjige koje su poticajne za čitanje, registriraju se nagrade. To su, u biti, sportski kriteriji, u književnost se uvukao duh sportskog natjecanja, što je globalizacijski fenomen. Nekoć se nobelovca moralo pročitati, ali svijet je bio manji. Danas je teško reći kako ući u kanon kada je relativizirano i pitanje kanona kao takvog”, kaže akademik Mladen Machiedo, o stanju hrvatske književnosti. H-alter
Neke od velikih ličnosti iz hrvatske povijesti danas gledamo sa divljenjem, međutim, kada se pogledaju njihove ocjene i uspjeh tijekom školovanja sigurno je da njihovi učitelji nisu mislili da će od njih nešto biti. Tako je pjesnik Antun Gustav Matoš imao jedinicu ih hrvatskog, August Cesarec je izostao s nastave jer je bio u zatvoru, a Krleža je pao latinski, a iz hrvatskog imao tek trojku. Telegram
“Uvrijeđena sam kao glasač i platiša poreza pogotovo jer je, što se izvora energije tiče, upravo na Jadranu vrlo malo učinjeno primjerice na eksploataciji vjetra i sunca odnosno uopće na obnovljivim izvorima. Tu bismo turizam, a ondje platforme? Kako smo organizirani, kako se ekipi žuri, a ako nafte ima, možda bismo u njoj mogli i doslovce zaplivati”, kaže Božica Brkan, jedna od brojnih književnika (Olja Savičević Ivančević, Renato Baretić, Edo Popović, Jakša Fiamengo, Anela Borčić, Boris Domagoj Biletić) kojima se ne sviđa ideja eksploatacije jadranskog podmorja za potrebe naftne industrije. “Radije bih pred svojim gradom imao tri bušotine nego tri all inclusive resorta”, kaže Jurica Pavičić. H-alter