Počela berba soli u Stonu - Monitor.hr
10.08.2017. (19:18)

Mali dijamanti

Počela berba soli u Stonu

U stonskoj solani ovog je tjedna počela ovogodišnja berba soli u kojoj sudjeluje oko 35 berača. Ove godine će se brati sol iz tri bazena, a procjenjuje se da će se samo iz jednog ubrati oko 65 tona čiste soli. Inače stonska sol, zbog tradicionalnog načina proizvodnje nema gorčinu i potpuno je ekološki proizvod. Dubrovački.net ima par slika kako izgleda berba soli.


Slične vijesti

10.01. (10:22)

Sol na cesti: dobra protiv poledice, ali i potencijalno opasna jer privlači divljač

09.08.2023. (13:00)

Zimsko-ljetna služba

Tijekom najvećih vrućina Nizozemci ceste zalijevaju slanom vodom

Sol i ceste obično vežemo za zimski period kad treba spriječiti poledicu. Nizozemski cestari, pak, za najvećih vrućina obilno posipaju ceste solju, odnosno zalijevaju prometnice otopinom u kojoj je najvažniji sastojak sol! Tako sprečavaju oštećenja asfalta, odnosno snižavaju temperaturu podloge na kojoj se vozi. Kako? Sol iz zraka izvlači vlagu koja barem djelomično hladi asfalt. Tako se sprečava pucanje asfalta. Ovu metodu najčešće koriste općine i regije u istočnom dijelu Nizozemske i dosad se pokazala dobrom. Revija HAK

02.07.2023. (20:51)

Tuširanje nakon kupanja u moru? Sol je ljekovita, ali ne za svaki tip kože

29.12.2022. (16:22)

Solana Nin: kako se proizvodila sol nekada, tako je mi proizvodimo danas

26.11.2022. (00:00)

Marketinški trik

Višestruko skuplja od obične, himalajska sol nije nešto pretjerano bolja

Himalajska sol je već neko vrijeme u vrhu liste namirnica koje su napravile pravi bum u svijetu zdrave prehrane. Ružičaste granule znatno skuplje nego klasična kuhinjska sol osvojile su mnoge, a sve zbog tvrdnji da pomažu u očuvanju zdravlja, prije svega jer sadrže 84 dragocjena minerala nužna za organizam. No, roze himalajska sol je kemijski slična kuhinjskoj. Sadrži do 98 posto natrij klorida. Ostatak čine minerali u tragovima, kao što su kalij, magnezij i kalcij i oni toj soli daju svjetloružičastu nijansu i specifičan okus. Što se tiče zdravstvenih prednosti, budući da sadrži oko 98 posto natrij klorida, to znači da ima samo oko dva posto minerala. S obzirom na relativno ograničene količine tih tvari u količini soli koju inače konzumiramo, malo je vjerojatno da to može pružiti bilo kakve značajne zdravstvene koristi. N1

04.08.2020. (11:47)

Prekomjern unos soli povezan s arterijskom hipertenzijom, jednim od najvažnijih rizičnih faktora smrtnosti i kardiovaskularnih problema

05.04.2019. (19:30)

Bolje neslana šala nego presoljena supa

Loša ishrana kriva za 11 milijuna mrtvih svake godine

Nekvalitetna ishrana odgovorna je za 11 milijuna preuranjenih smrti u svijetu godišnje, što znači da je loša hrana faktor kod svake pete umrle osobe, što je više nego pušenje. Riječ nije o pretilosti, nego o lošoj hrani koja šteti srcu ili izaziva karcinom, a najproblematičnija je sol koja je kriva za tri milijuna umrlih. Drugi najveći faktor je premali unos cjelovitih žitarica što stoji iza tri milijuna slučajeva umrlih, a treći premali unos voća s dva milijuna prerano umrlih.

09.09.2017. (23:21)

Plastika je svuda

Morska sol kontaminirana je plastikom

Morska sol širom svijeta kontaminirana je plastikom. Znanstvenici strahuju da minijaturne čestice plastike postaju sveprisutne i nalaze svoj put do hrane putem soli. Nakon ovotjednih napisa o plastičnim česticama nađenim u vodi iz slavine, nova su istraživanja pokazala da su sićušne čestice plastike nađene i u morskoj soli u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj, Kini te SAD-u. Istraživači vjeruju da veći dio kontaminacije plastikom dolazi od mikrofibre ili mikrovlakna te plastične ambalaže za jednokratnu uporabu kao što su boce. Do 1,2 milijuna tona plastike baci se u svjetske oceane svake godine, što je jednako kao da se baci jedan kamion plastičnog smeća svake minute, kažu dužnosnici UN. Guardian

13.08.2017. (18:08)

Gorka istina

Peciva prijete: Hrvatska djeca unose dvostruko više soli od dopuštenog

Odrasli u Hrvatskoj dnevno u organizam unose 11,6 grama soli, osnovnoškolska djeca 9 grama, dok je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije najviše 5 grama soli na dan. Zagrebački Kineziološki fakultet problem vidi u navici hranjenja pecivima jer su puna soli – djeca skoro polovicu soli unose kroz kruh i druge pekarske proizvode. Povećan unos soli povezan je s visokim krvnim tlakom i povećanim rizikom od moždanog udara, bubrežnim bolestima i pretilosti. Novi list

12.08.2017. (14:41)

Što se dogodi ako svaki dan popijete čašu slane vode?