• Slične vijesti

    22.01. (10:27)

    Curb your enthusiasm

    Filozof Sesardić: Smanjiti očekivanja od obrazovne reforme

    “Reforme koje smjeraju na umjereni napredak u granicama ostvarivog – da. Ali reforme koje nas vode u maglu uz uvjeravanje da će one, ne zna se točno kako, dovesti do uspjeha nezapamćenih razmjera – ne” – piše filozof Neven Sesardić za Jutarnji o obrazovnoj reformi, nakon što je u prethodnom članku pisao o prevelikim očekivanjima. Jedan od ciljeva obrazovne reforme je unapređenje kritičkog razmišljanja kod djece, no Sesardić tvrdi kako “nema empirijske potvrde da bi puko uključivanje više STEM sadržaja u školsku nastavu značajno i trajno unapređivalo kritičko razmišljanje”, a još manje da će se razviti ostale osobine – kreativnost, upornost, znatiželja, timski rad, inovativnost, kultura uspjeha, smatra on.

    03.11.2016. (23:17)

    Nastavak reforme školstva: Strukovne škole za tražena zanimanja u EU

    Uvođenje strukovnog obrazovanja za ona zanimanja za koja se zna da će biti zapošljiva u EU i Hrvatskoj – navodi Dijana Vican, predsjednica Povjerenstva za unapređenje odgoja i obrazovanja, jednu od točaka nastavka reforme školstva. Trebaju se stvoriti jednaki uvjeti za sve učenike pa zato neće biti nikakve eksperimentalne provedbe reforme, ne trebaju nam skupi eksperimenti, kaže Vican. HRT

    07.09.2016. (11:03)

    Istiniti lapsus

    Budak: Ako Narodna koalicija izgubi, reforma školstva neće se nastaviti

    “HDZ-ov ministar obrazovanja nije pozvao na suradnju više od 400 učitelja i znanstvenika koji su radili na kurikularnim dokumentima, nije se potrudio zadržati Ekspertnu radnu skupinu, oduzeo je računala na kojima su stručne skupine radile, nije do kraja platio rad tih ljudi i napokon je promijenio brave na zgradi u kojoj su radili. U proračunu za ovu godinu nisu predviđena nikakva sredstva za edukaciju učitelja koji bi radili na eksperimentalnom uvođenju kurikuluma, što potvrđuje najavu iz programa sadašnje Vlade da će se reforma obustaviti. Tu su se pokazali vjerodostojnima. Ako Narodna koalicija dobije izbore, reforma će se nastaviti. Ako ne, ona je bez ikakve sumnje propala”, kaže Neven Budak, voditelj Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije. Jutarnji

    11.04.2016. (09:33)

    Glasno govornici

    Grmoja napao Beljaka zbog Nu2, pa se i Maras uključio u svađu

    Na izjave HSS-ovog predsjednika Kreše Beljaka u Nedjeljom u 2 žestoko je uzvratio Mostov glasnogovornik Nikola Grmoja u Facebook poruci: “Izgleda da u HSS-u moraš nešto ukrasti da bi dobio poziciju u vrhu stranke. Ili novac iz gradskog proračuna ili barem kazetofon.” U fajt se uključio i SDP-ov Gordan Maras Facebook porukom: “Jadan je taj tko politički ovisi o Karamarku. Pozicija Mosta je nakon tri mjeseca više nego duplo slabija nego na izborima. Ukoliko se Karamarko odluči za nove izbore gospoda iz Mosta bi mogli gledati Sabor i Vladu samo na televiziji.”

    17.03.2016. (22:14)

    Od reforme obrazovanja važniji je Srednji vijek

    Reforma obrazovanja stoji, izgubit ćemo milijarde kuna!

    Kada su u pitanju ‘Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije’ te ‘Cjelovita kurikularna reforma’, dva ključna reformska dokumenta u resoru ministarstva Predraga Šustara, iz krugova vladajućih već danima stižu kontradiktorne poruke. S jedne strane ministar Šustar tvrdi da podržava obje reforme i nastavlja s njihovom provedbom te gotovo ljutito poručuje kako se nada da to neće morati ponavljati svaki dan. S druge strane neki ključni potezi kasne. Prof. Neven Budak, voditelj Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije upozorava da bi zbog neprovođenja Strategije mogli ostati bez golemih sredstava iz EU koja su vezana uz nju. T-Portal

    03.03.2016. (19:56)

    Realna matematika

    U petom razredu đaci će pretvarati kune u eure

    “Matematika mora biti u funkciji rješavanja životnih problema djece. Razlomak koji se u petom razredu svodi na razlomačku crtu, brojnik i nazivnik djeci ne znači ništa. Zato će se ona u trećem razredu sresti s pojmom polovine kruha ili četvrtine pizze, u petom će razlomke povezivati sa slikovnim prikazom, a tek u šestom rješavati zadatke”, ilustrira Ana Ostojić, članica radne skupine za kurikulum matematike. Djeca će se financijski opismenjavati pa će od prvog razreda računati s kunama, u trećem razredu koristit će i lipe, a u petom će pretvarati kune u eure i procjenjivati imaju li dovoljno u novčaniku da bi nešto kupili. Do osmog razreda upoznat će kamatni račun i značenje štednje. Novi list

    01.03.2016. (16:20)

    Još uvijek špilja

    Ljilja Vokić: Trebaju ostati ocjene i propisana lektira

    “Treba smanjiti obujam gradiva, strukovne škole treba približiti gospodarstvu i treba uvesti izbornu nastavu”, rekla je Ljilja Vokić, bivša ministrica obrazovanja na početku stručne rasprave o cjelovitoj kurikularnoj reformi osnovnoga i srednjeg školstva. Smatra da ocjene ne treba ukinuti: “Uči se za znanje, a ne za ocjenu, međutim, znanje moramo ocijeniti”. Vokić se ne slaže ni s potpunim izborom lektire jer smatra kako mora postojati standard. “Nastavnicima se nudi širi popis iz kojega će oni određivati koja bi djela učenici trebali pročitati – u tome imaju autonomiju”, odgovara joj voditelj reforme Boris Jokić. HRT

    26.01.2016. (20:40)

    Povratak u Cro Army dane

    Školarcima puno više gradiva o Domovinskom ratu i Tuđmanu

    U novom kurikulumu posebno je naglašena važnost učenja o Domovinskom ratu i suvremenoj Hrvatskoj pa će u osnovnoj školi puno više nastavnih sati biti posvećeno toj važnoj temi. Dio je to kurikuluma nastavnog predmeta povijest, kojim se definiraju novosti u nastavnom planu i programu iz tog predmeta za osnovnu i srednju školu. “Na srednjoškolskoj razini jasno su predložene dvije teme: Domovinski rat kroz iskustva pojedinaca te Franjo Tuđman i samostalna Hrvatska. Učitelji i učenici moći će vrlo duboko ući u ovu tematiku, na način da je obrađuju 30 i više nastavnih sati”, stoji u obrazloženju novosti iz kurikuluma povijesti. Glas Slavonije

    23.01.2016. (09:27)

    Zato što mogu

    600 ljudi radilo na reformi školstva, stopirana bez objašnjenja

    Devetogodišnja osnovna škola, ukidanje ocjena u nižim razredima, ukidanje općeg uspjeha, uvođenje fleksibilne satnice i obvezne informatike, razvoj učeničkih kompetencija i vještina kojima se školstvo dosad nije bavilo – neke su od promjena nove reforme školstva koju su vladajući najavili zaustaviti. Zašto? Nije baš jasno. Ocjena kurikularne reforme može se donijeti samo na temelju proizvedenog kurikularnog dokumenta, a ti dokumenti nisu prezentirani, kaže Neven Budak, predsjednik Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, te dodaje da nakon jedne godine ne postoje pokazatelji na temelju kojih bi se izveo zaključak da reforma školstva ne valja. Objavljena je i radna verzija reforme. Novi list

    22.01.2016. (20:47)

    Malo im se odmaknulo

    Strenja Linić: Reforma školstva ide dalje, objavljen je krivi dokument

    Zastupnica MOST-a Ines Strenja Linić za N1 televiziju rekla je da reforma školstva ide dalje. Kako kaže Strenja Linić, dokument objavljen na stranicama Sabora nije valjan već je greškom postavljen na web stranice i njega bi uskoro trebao zamijeniti pravi dokument. Strenja Linić tvrdi kako je riječ o najobičnijoj grešci koja će uskoro biti ispravljena. Index

  • Slične vijesti

    22.01. (10:27)

    Curb your enthusiasm

    Filozof Sesardić: Smanjiti očekivanja od obrazovne reforme

    “Reforme koje smjeraju na umjereni napredak u granicama ostvarivog – da. Ali reforme koje nas vode u maglu uz uvjeravanje da će one, ne zna se točno kako, dovesti do uspjeha nezapamćenih razmjera – ne” – piše filozof Neven Sesardić za Jutarnji o obrazovnoj reformi, nakon što je u prethodnom članku pisao o prevelikim očekivanjima. Jedan od ciljeva obrazovne reforme je unapređenje kritičkog razmišljanja kod djece, no Sesardić tvrdi kako “nema empirijske potvrde da bi puko uključivanje više STEM sadržaja u školsku nastavu značajno i trajno unapređivalo kritičko razmišljanje”, a još manje da će se razviti ostale osobine – kreativnost, upornost, znatiželja, timski rad, inovativnost, kultura uspjeha, smatra on.

    03.11.2016. (23:17)

    Nastavak reforme školstva: Strukovne škole za tražena zanimanja u EU

    Uvođenje strukovnog obrazovanja za ona zanimanja za koja se zna da će biti zapošljiva u EU i Hrvatskoj – navodi Dijana Vican, predsjednica Povjerenstva za unapređenje odgoja i obrazovanja, jednu od točaka nastavka reforme školstva. Trebaju se stvoriti jednaki uvjeti za sve učenike pa zato neće biti nikakve eksperimentalne provedbe reforme, ne trebaju nam skupi eksperimenti, kaže Vican. HRT

    07.09.2016. (11:03)

    Istiniti lapsus

    Budak: Ako Narodna koalicija izgubi, reforma školstva neće se nastaviti

    “HDZ-ov ministar obrazovanja nije pozvao na suradnju više od 400 učitelja i znanstvenika koji su radili na kurikularnim dokumentima, nije se potrudio zadržati Ekspertnu radnu skupinu, oduzeo je računala na kojima su stručne skupine radile, nije do kraja platio rad tih ljudi i napokon je promijenio brave na zgradi u kojoj su radili. U proračunu za ovu godinu nisu predviđena nikakva sredstva za edukaciju učitelja koji bi radili na eksperimentalnom uvođenju kurikuluma, što potvrđuje najavu iz programa sadašnje Vlade da će se reforma obustaviti. Tu su se pokazali vjerodostojnima. Ako Narodna koalicija dobije izbore, reforma će se nastaviti. Ako ne, ona je bez ikakve sumnje propala”, kaže Neven Budak, voditelj Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije. Jutarnji

    11.04.2016. (09:33)

    Glasno govornici

    Grmoja napao Beljaka zbog Nu2, pa se i Maras uključio u svađu

    Na izjave HSS-ovog predsjednika Kreše Beljaka u Nedjeljom u 2 žestoko je uzvratio Mostov glasnogovornik Nikola Grmoja u Facebook poruci: “Izgleda da u HSS-u moraš nešto ukrasti da bi dobio poziciju u vrhu stranke. Ili novac iz gradskog proračuna ili barem kazetofon.” U fajt se uključio i SDP-ov Gordan Maras Facebook porukom: “Jadan je taj tko politički ovisi o Karamarku. Pozicija Mosta je nakon tri mjeseca više nego duplo slabija nego na izborima. Ukoliko se Karamarko odluči za nove izbore gospoda iz Mosta bi mogli gledati Sabor i Vladu samo na televiziji.”

    17.03.2016. (22:14)

    Od reforme obrazovanja važniji je Srednji vijek

    Reforma obrazovanja stoji, izgubit ćemo milijarde kuna!

    Kada su u pitanju ‘Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije’ te ‘Cjelovita kurikularna reforma’, dva ključna reformska dokumenta u resoru ministarstva Predraga Šustara, iz krugova vladajućih već danima stižu kontradiktorne poruke. S jedne strane ministar Šustar tvrdi da podržava obje reforme i nastavlja s njihovom provedbom te gotovo ljutito poručuje kako se nada da to neće morati ponavljati svaki dan. S druge strane neki ključni potezi kasne. Prof. Neven Budak, voditelj Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije upozorava da bi zbog neprovođenja Strategije mogli ostati bez golemih sredstava iz EU koja su vezana uz nju. T-Portal

    03.03.2016. (19:56)

    Realna matematika

    U petom razredu đaci će pretvarati kune u eure

    “Matematika mora biti u funkciji rješavanja životnih problema djece. Razlomak koji se u petom razredu svodi na razlomačku crtu, brojnik i nazivnik djeci ne znači ništa. Zato će se ona u trećem razredu sresti s pojmom polovine kruha ili četvrtine pizze, u petom će razlomke povezivati sa slikovnim prikazom, a tek u šestom rješavati zadatke”, ilustrira Ana Ostojić, članica radne skupine za kurikulum matematike. Djeca će se financijski opismenjavati pa će od prvog razreda računati s kunama, u trećem razredu koristit će i lipe, a u petom će pretvarati kune u eure i procjenjivati imaju li dovoljno u novčaniku da bi nešto kupili. Do osmog razreda upoznat će kamatni račun i značenje štednje. Novi list

    01.03.2016. (16:20)

    Još uvijek špilja

    Ljilja Vokić: Trebaju ostati ocjene i propisana lektira

    “Treba smanjiti obujam gradiva, strukovne škole treba približiti gospodarstvu i treba uvesti izbornu nastavu”, rekla je Ljilja Vokić, bivša ministrica obrazovanja na početku stručne rasprave o cjelovitoj kurikularnoj reformi osnovnoga i srednjeg školstva. Smatra da ocjene ne treba ukinuti: “Uči se za znanje, a ne za ocjenu, međutim, znanje moramo ocijeniti”. Vokić se ne slaže ni s potpunim izborom lektire jer smatra kako mora postojati standard. “Nastavnicima se nudi širi popis iz kojega će oni određivati koja bi djela učenici trebali pročitati – u tome imaju autonomiju”, odgovara joj voditelj reforme Boris Jokić. HRT

    26.01.2016. (20:40)

    Povratak u Cro Army dane

    Školarcima puno više gradiva o Domovinskom ratu i Tuđmanu

    U novom kurikulumu posebno je naglašena važnost učenja o Domovinskom ratu i suvremenoj Hrvatskoj pa će u osnovnoj školi puno više nastavnih sati biti posvećeno toj važnoj temi. Dio je to kurikuluma nastavnog predmeta povijest, kojim se definiraju novosti u nastavnom planu i programu iz tog predmeta za osnovnu i srednju školu. “Na srednjoškolskoj razini jasno su predložene dvije teme: Domovinski rat kroz iskustva pojedinaca te Franjo Tuđman i samostalna Hrvatska. Učitelji i učenici moći će vrlo duboko ući u ovu tematiku, na način da je obrađuju 30 i više nastavnih sati”, stoji u obrazloženju novosti iz kurikuluma povijesti. Glas Slavonije

    23.01.2016. (09:27)

    Zato što mogu

    600 ljudi radilo na reformi školstva, stopirana bez objašnjenja

    Devetogodišnja osnovna škola, ukidanje ocjena u nižim razredima, ukidanje općeg uspjeha, uvođenje fleksibilne satnice i obvezne informatike, razvoj učeničkih kompetencija i vještina kojima se školstvo dosad nije bavilo – neke su od promjena nove reforme školstva koju su vladajući najavili zaustaviti. Zašto? Nije baš jasno. Ocjena kurikularne reforme može se donijeti samo na temelju proizvedenog kurikularnog dokumenta, a ti dokumenti nisu prezentirani, kaže Neven Budak, predsjednik Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, te dodaje da nakon jedne godine ne postoje pokazatelji na temelju kojih bi se izveo zaključak da reforma školstva ne valja. Objavljena je i radna verzija reforme. Novi list