Predizborne borbe u statističkom polju - Monitor.hr
06.11.2015. (19:28)

Umoljive brojke

Predizborne borbe u statističkom polju

Šminkanje statističkih pokazatelja ekonomskih trendova neizostavan je dio predizbornih kampanja. Tako se hrvatska vlada na isteku mandata hvali padom nezaposlenosti, rastom izvoza i rastom proizvodnje. No podaci kojima se hvale plod su metodoloških manjkavosti i namjernih zanemarivanja što u ukupnoj slici dovodi do banalnih proturječja, piše Bilten. (A pogledajte i koliko koštaju predizborna obećanja.)


Slične vijesti

Danas (11:00)

I see bot people

Botovi u političkim kampanjama: digitalni fenomen koji izaziva zabrinutost

Botovi, automatizirani programi, postaju sve prisutniji u političkim kampanjama diljem svijeta. Nedavno je otkriveno da je službeni Facebook profil HDZ-a skupio značajan broj lajkova, među kojima su se istaknuli i Vijetnamci. Ovo izaziva sumnju: jesu li botovi kupljeni od strane stranke ili su dio pokušaja ismijavanja? Botovi su sve sofisticiraniji, mogu biti i ljudi koji su prisiljeni na to, poput slučaja u Srbiji gdje je jedna žena postala bot nakon prijetnji otkazom. Iako su botovi postali ključni politički alat, njihova upotreba izaziva zabrinutost. Kupnja botova može narušiti analitiku, doseg i angažman stranice, dok njihova upotreba za širenje dezinformacija predstavlja prijetnju demokraciji. Ključno je da vlasnici digitalnih platformi i političari preuzmu odgovornost za suzbijanje ovakvih manipulacija kako bi se osigurala integritet izbornih procesa. (Netokracija)

Ponedjeljak (18:03)

Bug objavio rezultate ankete – treba li omogućiti online glasanje na izborima kod nas?

13.03. (12:00)

Magični broj 76

Picula o izborima: HDZ je i dalje favorit, no pred njima je teži zadatak nego prije četiri godine

Na zadnjim izborima HDZ je postigao najveći uspjeh od devedesetih, osvojivši 66 mandata te 37,26 posto glasova. Pritom HDZ nikad nije ostajao na vlasti nije li na parlamentarnim izborima, također u postocima, osvajao više nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Ove bi godine po prvi puta mogao imati manje glasova i svejedno ostati na vlasti. Takvo je što moguće upravo zato što ni u SDP-u i njegovoj koaliciji ni u drugim suparnicima zasad nema dovoljno jakog izazivača koji bi mogao preokrenuti izborni rezultat. Međutim, treba doći do minimalnog broja od 76 zastupnika za većinu u parlamentu, koju je Plenković prije četiri godine skupio vrlo lako. Boško Picula za tportal.

12.03. (00:00)

Još koji zakon i 'tutto finito'

Vlada će prije raspuštanja Sabora inzistirati na zakonima i odlukama koje ocjenjuje bitnima za izbore

Sabor će se raspustiti najkasnije 22. ožujka, a na dnevnom redu je još oko 200 neraspravljenih dokumenata. Vlada će donijeti odluku kojom se osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika povećava 11,5 posto te će iznositi 787,75 eura bruto. Žurno povećanje plaća pravosudnih dužnosnika, koje će na snagu stupiti s prvim danom travnja, od kada počinje isplata plaća za preko 240 tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama prema novom sustavu koeficijenta, najavio je sam Andrej Plenković. Ovaj tjedan raspravljaju o rješavanju problema stanarskog prava, kao i o konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama kaznenog zakona, kojim se uvodi kazneno djelo femicida. Međutim, Vlada je femicid vezala uz zabranu curenja informacija iz istraga prije podizanja optužnica. U narednim tjednima Sabor bi trebao raspravljati i izglasati izmjene i dopune Zakona o strancima, ali i donijeti posve novi Zakon o središnjem registru stanovništva čija bi primjena trebala zamijeniti popis stanovništva, kao i donijeti novi paket mjera koji bi trebao osigurati stabilnost cijena energenata. Faktograf

09.03. (17:00)

Ekipa za očepit

Baretić: Otrijeznite se! Povratak zaboravljenih asova i klečavce će staviti na muke

Uoči svakih izbora odnekud izmile neka sasvim nova lica i imena, ali podjednako redovito na svoje nas malenkosti podsjeti i poneki / poneka među zaboravljenim asovima. Ava Karabatić ponašanje političara objašnjava pijanstvom pa se bori protiv toga, tercet koji čine političari poput Lovrinovića, Kolakušića i Sinčića osnovalo je stranku Pravo i pravda po uzoru na zloglasnu poljsku stranku, a tu je i Todorić koji se bez prestanka trudi biti u medijima (osim ono jednom, u večernjem joggingu po Londonu). Posljednji as također nije zaboravljen, štoviše, i previše ga je. Što ga onda svrstava u ovu ekipu? Pa eto, činjenica da je Ivan Penava, samo dva dana uoči Međunarodnog dana žena, upitan s kime bi Domovinski pokret mogao surađivati poslije izbora, dvaput nedvosmisleno odgovorio: “Sa svakim tko će se zalagati za hrvatsku deratifikaciju Istanbulske konvencije“… Klečavcima izgleda neće biti lako odabrati, kaže Renato Baretić za tportal.

06.03. (17:00)

Taman da se EPPO suzdrži od procesuiranja da ne "utječe na demokratske procese"

Đikić: Nevolje u maju

Plenkovićev odabir tajminga izbora nije iznenađenje. Sva dodatna i golema ovogodišnja proračunska izdvajanja namijenjena odobrovoljavanju biračkih masa tempirana su tako da im se puno djelovanje osjeti u rano proljeće. Krajem travnja, osim toga, u Hrvatsku stiže prvih šest aviona iz rabljene eskadrile francuskih borbenih Rafalea. Također, u rujnu, kad je zadnji ustavni rok za izbor novog saziva parlamenta, moglo bi početi da se osjeća ozbiljno ekonomsko posustajanje izazvano, prije svega, recesijom u Njemačkoj. Iz Plenkovićeve osobne perspektive, na kraju, logičnije je da raščisti svoju situaciju u Hrvatskoj prije ljeta i izbora za europski parlament. Isto tako, proljetnim terminom izbora skraćuje vrijeme za eventualne tužiteljske udarce. Na drugoj strani, SDP je u posljednji čas okupio široku koaliciju ljevice i centra, a Peđa Grbin u posljednje vrijeme pokazuje znakove boljeg razumijevanja realnosti. Ivica Đikić za Novosti.

06.03. (15:00)

Zagrijavanje pred niski start

Izbori: Najveća bitka u Zagrebu, Baniji i Slavoniji, Možemo ne može samostalno sastaviti sve liste

Očito da Vlada nije htjela ići za validacijom svojih uspjeha niti se htjela na bilo koji način izložiti da osjeti kritiku zbog djelovanja u proteklom mandatu, već se išlo na nekakav zavičajni model kandidiranja, sudeći prema istaknutim članovima po izbornim jedinicama. Najzanimljivije će biti u Slavoniji, gdje se HDZ-u sve više približava Domovinski pokret. Anušić je u Osječko-baranjskoj kao župan Osijek okružio investicijama te napravio zaista velik posao, velik broj glasača nakon svinjske kuge bi se mogao okrenuti Domovinskom pokretu. U Zagrebu je Tomašević mimo svih kritika svojim nedavnim medijskim aktivnostima u ofenzivi pozitivnih promjena za metropolu, što bi moglo podići rejting Možemo TportalS druge strane, analitičar Žarko Puhovski tvrdi kako se oni suočavaju s paradoskom – žele izaći samostalno na izbore, a nemaju dovoljno kandidata za popunjavanje svih lista. Tome je doprinijela i restriktivna praksa pri primanju novih članova (Index).

06.03. (09:00)

Antivladajuća koalicija

Vojković: Jučer je micanje HDZ-a s vlasti postala realna mogućnost

HDZ je posložio izborne jedinice kako je odgovaralo upravo HDZ-u. To je nešto na što vladajuća koalicija ima pravo, a ova vladajuća koalicija je napravila to da su izborne jedinice bezlične, gotovo da nemaju veze s nekim prometnim, gospodarskim ili drugim cjelinama. Zašto je to napravljeno? Odgovor je jednostavan – da bi se izbori maksimalno depersonalizrali, kako bi se glasalo za liste, ne za ljude. HDZ-u, kao relativno najjačoj stranci odgovara i rascjepkanost oporbe. Stvaranje široke koalicije oporbe sve gore navedeno mijenja. Široka koalicija na čelu s SDP-om može iskoristiti stranačku mašineriju na terenu koju SDP dijelom još (jedini od oporbe!) uopće ima. Široka koalicija omogućava da se na liste stave najjači pojedinci tih deset stranaka u svojim izbornim jedinicama. Ne samo da u tom slučaju ti ljudi sigurno ulaze u Sabor, već se može i povećati izlaznost.

Sama činjenica da se deset stranaka uspjelo oko nečega ujediniti daje pozitivnu poruku biračima, iznimno važnu u doba kada samo velika izlaznost može nadvladati stranačku i glasačku mašineriju HDZ-a. Bitka naravno nije gotova. Ovo što sada imamo je tek mogućnost da oporba pobijedi, kaže Goran Vojković za Index.

05.03. (09:00)

Izađi na izbore, ako ostaneš doma, nemaš se pravo žaliti kasnije

Uskoro se raspušta Sabor, izbori na proljeće

Konačnu odluku o datumu donosi predsjednik Republike Zoran Milanović. Prema zakonu, između dana raspisivanja i samih izbora mora proći najmanje 30, a najviše 60 dana. Raspusti li se Sabor 15. ožujka, izbori bi se mogli održati od 21. travnja do 12. svibnja. Ako se raspusti 22. ožujka, izbori će biti najranije 28. travnja ili najkasnije 19. svibnja. Nižu se reakcije. U saboru smo neki dan do ranog jutra objašnjavali zašto je važno raspustiti sabor i ići na izbore odmah i pri tome bili izvrgnuti nizu osobnih uvreda. Danas AP najavljuje raspuštanje sabora za nekoliko tjedana. Hoće li se sad HDZ-ovci ispričati za sve uvrede koje su prosipali?, pita se Marijana Puljak, dok Mostov Marin Miletić poziva sve da izađu na izbore – Dragi ljudi, samo vas molim – izađite svi na izbore. Izaberite put kojim želite da naša zemlja ide iduće izazovne i zahtjevne godine. Samo vas molim da izađete, nemojte ostati kući i biti heroji dnevnog boravka… (Nacional, Index)

01.03. (12:00)

Razjedinjena oporba

Đikić: Nitko ni s kim

Možemo! ne želi sa SDP-om, osim “točkasto”; SDP ne želi sa Socijaldemokratima, koji pak žele sa svima od centra ulijevo, no ne žele stati iza SDP-ovog predsjednika Peđe Grbina kao premijerskog kandidata; liberalni Fokus ne želi s Radničkom frontom, a isto vrijedi i u obrnutom smjeru; Dalija Orešković teško da može s Centrom Ivice Puljka; Možemo! ne želi s Radničkom frontom i Socijaldemokratima; dio SDP-a ne želi s Centrom… Tako otprilike stoje stvari s lijevo-liberalnom opozicijom.

Pristup koji gotivi Možemo!, naravno, nije politički logičan i održiv, a pritom je argumentacija veoma tanka: vodstvo platforme tvrdi da će izlaznost lijevih birača biti znatno veća ako SDP i Možemo! nastupe odvojeno i da će to biti dovoljno da se poništi efekt izbornog sustava, koji obilato nagrađuje najjaču listu u svakoj izbornoj jedinici. Ako se dogodi izlazak ljevice i liberala na izbore u dvije a ne tri kolone, Socijaldemokratima Davorka Vidovića moglo bi se dogoditi da ostanu usamljeni i nesvrstani, ali ne svojom voljom, čime bi prestali biti parlamentarna stranka. Ivica Đikić za Novosti.