• 08.01.2018. (11:30)

    Brain Killer

    Previše šećera slabi pamćenje i otežava učenje

    Dugoročna konzumacija nekih vrsta šećera može rezultirati neurološkim problemima i pogoršati sposobnost pamćenja – problem su fruktoza i sukroza koje mogu imati štetan učinak na mozak, iako konzumiranja glukoze može imati pozitivan učinak poput kratkoročnog poboljšanja pamćenja, piše Physiology and Behaviour. Zbog šećera koji proizvođači ubacuju u polugotovu i gotovu hranu, prosječna osoba svakodnevno pojede oko 12 žličica šećera, a kontinuirano visoka razina šećera u krvi može dovesti do starenja mozga, odnosno do demencije. Big Think



  • Slične vijesti

    07.04. (06:30)

    A, zato je Bilbo tako dugo živio...

    Novi zdravstveni trend – uzemljenje, izravan kontakt tijela s tlom

    Koncept „earthinga“ ili „uzemljenja“ temelji se na ideji da je zemljina prirodna energija temelj našega zdravlja, a najbolje “uzemljivanje” je bosonogo hodanje jer se time dolazi u dodir s elektronima na zemljinoj površini, što ima pozitivan učinak na naše zdravlje, ponajprije protiv kardiovaskularnih bolesti. Novi list

    04.04. (16:30)

    Drvena medalja

    Samo pola sata šetnje šumom smanjuje stres i pojačava imunitet na dva mjeseca

    30 minuta šetnje šumom smanjuje koncentraciju kortizola (hormona stresa), smanjuje srčani ritam i pritisak, pokazala je studija koje se prisjetio Novi list. Nije to sve što je priroda učinila sudionicima istraživanja – depresivnost i neprijateljska nastrojenost su opali, a ljudi su živnuli. Dakle, šuma možda nije lijek za ozbiljno bolesne, ali pomaže zdravlju.

    02.04. (22:30)

    Baba Bistrica

    Važno otkriće: Stanice mozga obnavljaju se i nakon 90. godine

    Nove stanice stvaraju se u hipokampusua čak i u dubokoj starosti – kod ljudi starih 97 godina pronađeni su neuroni, što ukazuje na to da njihovo stvaranje ne prestaje, jedino se broj novih neurona koji se “rađaju” s godinama smanjuje, potvrdili su španjolski znanstvenici. Činjenica da se mozak “obnavlja” daje nadu da zdravim navikama možemo raditi na prevenciji i odgodi početka nekih vrsta demencije, pa i Alzheimerove bolesti. 24 sata / Guardian

    21.03. (16:30)

    Znanstveno utemeljeni izgovor

    Ljudi ne postaju odrasli sve do početka svojih 30-ih

    Profesor Peter Jones s Cambridgea kaže da djetinjstvo ne prestaje s 18 godina i da se tada ne postaje odrasla osoba, nego da je riječ o tranziciji koja se događa tri desetljeća. Ljudi s 18 godina još uvijek prolaze kroz promjene u mozgu, a prijelaz u odraslost drugačija je kod svakoga. Kaže profesor da sistem voli definicije i da mu odgovora da 18-godišnjaci mogu glasati, kupovati alkohol i dobiti kredit.

    12.02. (19:30)

    Izbjegavati četiri bijele stvari - brašno, šećer, sol, mast

    Nutricionistica: Glad zavarati dječjom kašicom ili kuhanim jajetom, a ne pecivom ili sendvičem

    Trenutak gladi između jela najlošije je utažiti sendvičem ili pecivom jer je takav obrok prepun kalorija, a kruh je najčešće napravljen od bijelog brašna pa berlinska nutricionistica Sarah Tschernigow predlaže alternative. Jedna su zdrave namirnice poput voća, gotovih salata i povrća (u svakoj trgovini), druga su dječje kašice jer su hranjive i nisu preslatke, a rijetko sadrže aditive, treća su mješavina orašastih plodova i sušenog voća (ali ne previše, nego onoliko koliko stane u šaku), četvrta – tvrdo kuhano jaje. T-Portal

    09.02. (20:30)

    Mlade u glavi

    Mozak žena četiri je godine mlađi od mozga muškaraca

    Zdrave žene imaju metaboličku starost mozga koja je blizu četiri godine mlađa od metaboličke starosti mozga muškaraca iste dobi, utvrdili su znanstvenici sa sveučilišta Washington. Ova se razlika pojavljuje u ranoj odrasloj dobi i ostaje jednaka skroz do starosti. Znanstvenici ne znaju koje bi bile znanstvene posljedice ovoga, ali da objašnjava zašto žene dulje ostaju mentalno bistrije.

    05.02. (20:30)

    Svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje

    Razbijanje mitova o prehrani: Kava potiče izlučivanje tekućine, alkohol je dobar za probavu

    Njemački nutricionisti pozabavili su se nekim mitovima o prehrani:
    -Za ljude s normalnom težinom nevažno je u koje doba dana jedu, ali ako osoba želi izgubiti na težini, bilo bi uputno da pokuša prestati jesti prije spavanja ili noću
    -Među proizvodima od žitarica, poput kruha, rezanaca, riže i brašna najzdraviji su oni od punoga zrnja, ali nije baš svaka vrsta smeđeg kruha ili onog sa sjemenkama napravljena od cjelovitog zrnja – neke su smeđe zbog ekstrakta slada.

    29.01. (16:30)

    Ne do-kavak, nego do-ručak

    Kava na prazan želudac – usporava metabolizam, izaziva želučane tegobe, diže apetit…

    Ako kava zamijeni doručak usporava se metabolizam, pojavljuju želučane tegobe, raste apetit pa se u poslijepodnevnim satima jede previše, dolazi do lošeg metabolizma glukoze, što je preduvjet dijabetesa, moguć je pad tlaka, dehidracija. Nadalje, zbog preskakanja doručka može doći do kontrakcije žučnog mjehura, oštre boli, povraćanja, žutice, proljeva, hipertenzije i jačanja simptoma menopauze. Dakle, doručak se ne smije preskakati, treba biti najkasnije sat vremena od buđenja i sadržavati ugljikohidrate, bjelančevine i masti. Novi list / Nutrition Explained

    24.01. (11:30)

    Samo ako u njoj izgledaš dovoljno cool

    Sezona gripe – ima li smisla nositi zaštitnu masku?

    Što se bolesnika tiče, nošenjem maski se prekrivaju nos i usta te smanjuje širenje kapljica u okolinu, a kod zdravih osoba maska može pružiti dodatnu zaštitu ako je u kućanstvu bolesnik od gripe. Ako je se već nosi treba je promijeniti dva puta dnevno ili češće ako postane mokra, ali izgleda da nema neke velike koristi od toga – na Dalekom istoku se maske češće nose, posebice u sezoni gripe, pa svejedno imaju značajan broj oboljelih. Slobodna

    19.01. (12:30)

    Dragi, danas je za ručak šaka oraha, jedna jabuka i dvije mrkve

    Idealna prehrana za zdravlje ljudi i planeta

    Smanjenje konzumacije crvenog mesa i šećera za 50 posto, a udvostručenje konzumacije orašastih plodova, voća, povrća i mahunarki – jedan je od elemenata idealne prehrane po preporuci sveučilišta u Londonu, objavio je Lancet. Ovakvom prehranom spriječilo bi se 11 milijuna preranih smrti godišnje, smanjila emisija stakleničkih plinova i očuvala bioraznolikost, zemlja i voda. Danas je stanje takvo da je jedna milijarda ljudi gladna, a dvije milijarde jede previše pogrešne hrane. CNN

  • Slične vijesti

    Danas (09:40)

    Nadomještanje proteina životinjskog podrijetla (meso) u prehrani onima biljnog podrijetla (mahunarke, orašasti plodovi) može pomoći u smanjenju rizika obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti

    Iscrpnije...
    Četvrtak (10:01)

    Djeci koju se zlostavlja mijenja se struktura mozga, u dijelu mozga koji regulira emocije i samosvijest

    Iscrpnije...
    07.04. (06:30)

    A, zato je Bilbo tako dugo živio...

    Novi zdravstveni trend – uzemljenje, izravan kontakt tijela s tlom

    Koncept „earthinga“ ili „uzemljenja“ temelji se na ideji da je zemljina prirodna energija temelj našega zdravlja, a najbolje “uzemljivanje” je bosonogo hodanje jer se time dolazi u dodir s elektronima na zemljinoj površini, što ima pozitivan učinak na naše zdravlje, ponajprije protiv kardiovaskularnih bolesti. Novi list

    04.04. (16:30)

    Drvena medalja

    Samo pola sata šetnje šumom smanjuje stres i pojačava imunitet na dva mjeseca

    30 minuta šetnje šumom smanjuje koncentraciju kortizola (hormona stresa), smanjuje srčani ritam i pritisak, pokazala je studija koje se prisjetio Novi list. Nije to sve što je priroda učinila sudionicima istraživanja – depresivnost i neprijateljska nastrojenost su opali, a ljudi su živnuli. Dakle, šuma možda nije lijek za ozbiljno bolesne, ali pomaže zdravlju.

    02.04. (22:30)

    Baba Bistrica

    Važno otkriće: Stanice mozga obnavljaju se i nakon 90. godine

    Nove stanice stvaraju se u hipokampusua čak i u dubokoj starosti – kod ljudi starih 97 godina pronađeni su neuroni, što ukazuje na to da njihovo stvaranje ne prestaje, jedino se broj novih neurona koji se “rađaju” s godinama smanjuje, potvrdili su španjolski znanstvenici. Činjenica da se mozak “obnavlja” daje nadu da zdravim navikama možemo raditi na prevenciji i odgodi početka nekih vrsta demencije, pa i Alzheimerove bolesti. 24 sata / Guardian

    21.03. (16:30)

    Znanstveno utemeljeni izgovor

    Ljudi ne postaju odrasli sve do početka svojih 30-ih

    Profesor Peter Jones s Cambridgea kaže da djetinjstvo ne prestaje s 18 godina i da se tada ne postaje odrasla osoba, nego da je riječ o tranziciji koja se događa tri desetljeća. Ljudi s 18 godina još uvijek prolaze kroz promjene u mozgu, a prijelaz u odraslost drugačija je kod svakoga. Kaže profesor da sistem voli definicije i da mu odgovora da 18-godišnjaci mogu glasati, kupovati alkohol i dobiti kredit.

    19.03. (10:45)

    Preporuka nutricionista: Ljudi s povišenim kolesterolom trebaju jesti do tri jaja tjedno, zdravi pojedinci mogu i više; najpametnije ih je skuhati ili ispeći, tako nema bojazni od salmonele

    Iscrpnije...