• 18.06.2017. (15:10)

    Prometni stručnjak: Problem obilaznice Vodica riješiti – s dva kružna toka i jednom kamerom

    “Kružni tok bi u prometnom smislu bio puno lošije rješenje od semaforskog križanja i ništa ne bi riješili njime. Dobili bi još nesigurnije raskrižje”, ocijenio je u HTV-u direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić.

    Teško je u rečenici i pol iznijeti više netočnosti i nelogičnosti Naime, kružni tok, u konkretnom smislu, nije lošije, pogotovo “puno lošije” rješenje od složenog semaforiziranog raskrižja, u kojem se glavnim prometnim pravcem razvijaju velike brzine. Usto, Škorić je izrijekom potvrdio da je konkretno rješenje loše!

    Kružnim tokovima, na križanju sa županijskom cestom Vodice – Gaćelezi i izlazno-ulaznim odvojcima kod Srimske Lokve, ne da ne bismo ništa riješili, upravo suprotno, riješili bismo glavno – praktički uklonili rizike tragičnih nesreća! To je i glavni razlog što se u većini zemalja EU-a, na brzim izvangradskim prometnicama, gdje god je moguće, izbjegavaju semaforizirana raskrižja.

    Jedno su gradska područja, s križanjima brzih prometnica. Vozači su navikli na semafore, a za izgradnju poželjnih kružnih tokova na mnogim mjestima ne postoje prostorni uvjeti. Na brzim cestama, poput vodičke obilaznice, vozači nisu navikli da ih zaustavljaju semafori. A svaki je prolazak kroz crveno, zbog brzine, pogibeljan.

    Propusnost raskrižja kompleksno je pitanje, jer ovisi o nizu faktora: broju prometnih tokova, njihovom ispreplitanju, prometnom opterećenju i rasporedu po prometnim tokovima. U određenim situacijama kružni tok stvara veća zagušenja, ali moguće je i suprotno, pri promjeni omjera broja vozila glavnim i sporednim tokom, poremećaja rada semafora… Usto je mogućnost poboljšanja stanja, regulacijom policijskim djelatnicima, bolja nego na semaforiziranim raskrižjima.

    Smanjena propusnost (premda ne mora ni biti), nije dakle bitan razlog da se ne gradi kružni tok, pogotovo kad se sve gradi ‘iz nule’, osigurano je izdašno financiranje, a postoje idealni prostorni uvjeti. No, svi uključeni u realizaciju ovog važnog prometnog projekta, kojeg je uvelike financirala EU, osramotili su se i pali na ispitu kod najvažnijeg kriterija – sigurnosti prometa. Evo i zašto:

    1. Koliko je nestručno, neodgovorno, pa i apsurdno nadrediti propusnost (premda i bez osnova) sigurnosti, pokazuje sljedeće: na svim željezničko-cestovnim prijelazima s rampama stvaraju se gužve i smanjuje protočnost u usporedbi s nezaštićenim, samo s Andrijinim križom. A svi se ipak zalažu da se postave rampe na svaki ŽCPR, nakon tragičnih nesreća pišu se peticije… Kad bi netko tada kazao da ne treba postaviti rampe, jer će se smanjiti propusnost i stvarati gužve, rekli bi mu da je provokator ili poludio.

    2. U konkretnom je slučaju problem gužvi samo dva ljetna mjeseca, kad u špicama ne bi bilo teško intervenirati policijskom regulacijom kružnog toka, koji pruža bolje mogućnosti izravne regulacije od semaforiziranog raskrižja. Veliki sigurnosni problem ostaje cijele godine, kad je promet rijedak pa potiče na brzu vožnju.

    3. Najveći rizici tragičnih nesreća su izvan sezone, pogotovo noću, kad se vozi najbrže. Kružni tokovi na dva načina bitno povećavaju sigurnost: praktički uklanjaju rizike težih ozljeda i smrtnosti na raskrižjima te prigušuju dolazne i odlazne prometne tokove. Vozači bi znali da će se ubrzo trebati praktički zaustaviti, pa ne bi vozili prebrzo i usporavali bi. Ovako će često, radi hvatanja zelenog svjetla, dodatno nabijati gas. Tim više, ako se nedajbože, po Škorićevom prijedlogu, uvede trepćuće zeleno svjetlo.

    “Ako ne želite riješiti problem, osnujte komisiju”, poznata je izjava Winstona Churchilla. Ali, nije to glavna zamjerka osnutku povjerenstva koje je utvrdilo da je prometnica potpuno ispravna, a za sve su krivi vozači?! Problem je u sastavu povjerenstva, jer su u njemu bili i oni u evidentnom sukobu interesa, koji su sudjelovali u osmišljavanju i realizaciji ovakve vodičke obilaznice te sebe nastojali amnestirati krivnje.

    Nasuprot poznatoj izreci, sad itekako “treba plakati nad prolivenim mlijekom”, jer dodatnim mjerama (fiksni i mobilni mjerači brzine), policijske patrole, dodatna pasivna i aktivna signalizacija…, problem će se samo zaliječiti, nikako izliječiti. Kao da smo pustili da opaki virus, HIV, uđe u tijelo. Sve se mijenja iz temelja i nikad se ne može potpuno riješiti.

    Problem ostaje, na vodičkoj će se obilaznici i dalje ginuti, a nepotrebno stvorenu “prometnu bolest” moći ćemo samo držati pod kontrolom, odnosno “u remisiji”. Nažalost, propustili smo šansa da u konkretnoj prometnoj situaciji, s dva kružna toka i jednom fiksnom kamerom, trajno riješimo problem. Posljedice ćemo trpjeti dugoročno.

    Zbog toga bi trebalo propisati da kružni tokovi, na brzim gradskim prometnicama, a pogotovo na križanjima izvangradskih cesta, budu prioritet. Još važnije, da se zaustavi negativno kadroviranje u svim bitnim institucijama i službama, završava Marušić svoj tekst.

  • Slične vijesti

    24.05. (08:16)

    Vozač u strahu od vozača

    Mame i tate se plaše prometa – 40% djece roditelji voze u školu

    Dnevno u svijetu u prometu pogine više od 500 djece, a prometne su nesreće vodeći ubojica mladih starosti od 10. do 25. godine, dok je u Hrvatskoj lani sve skupa u prometnim nesrećama poginula 331 osoba. Zbog ovoga je percepcija većine roditelja u Hrvatskoj da su njihova djeca ugrožena u prometu, tako da ih više nego ikada prije svoje školarce dovoze automobilima do škola – 48% učenika 1. do 4. razreda pješači do škole, 40% netko vozi u školu, a 12% koristi javni prijevoz, utvrdio je istraživanjem Fakultet prometnih znanosti (brošura o tome, , 203 str.). Monitor.hr

    24.05. (07:07)

    Siguran kao u tenku

    Svi novi auti od 2021. morat će imati 11 sustava sigurnosti

    Europska komisija 11 će sigurnosnih sustava uvesti kao obavezne na svim novim modelima automobila od 2021. godine. Među ostalima bit će to sustavi automatskog kočenja, sustav upozorenja na promjenu trake, sustav koji očitava ograničenje brzine i prilagođava brzinu automobila, sustav upozorenja na umor kao i kamera straga (ili senzori). Cilj ovog novog propisa je smanjiti smrtnost na cestama, a do 2050. Bruxelles želi posve eliminirati smrtne slučajeve u prometnim nesrećama. Auto Express

    02.01. (17:31)

    Crna kronika svaki dan

    Lani na hrvatskim cestama poginula 331 osoba, 8% više nego 2016.

    Na hrvatskim je cestama tijekom prošle godine smrtno stradala 331 osoba, što je 24 osoba ili 7,8 posto više nego u 2016., čime je hrvatska 60 posto iznad EU prosjeka po smrtnosti na cestama. Autoportal nalazi 10 razloga za ovo: prestar vozni park, preblage kazne na sudovima, preblage kazne za prometne prekršaje, nesigurne prometnice s mnoštvom opasnih točaka, manjkavi i nelogični prometni propisi, preskup taksi prijevoz, previsoke cestarine, loše medicinsko zbrinjavanje unesrećenih, nelogično upravljanje sigurnošću u prometu…

    05.11.2017. (09:21)

    Nevidljivi ležeći pijanac

    Cetinski nakon nesreće u kojoj je pregazio čovjeka: Nisam ga mogao vidjeti

    Tijelo 62-godišnjeg muškarca koji je u trenutku nailaska vozila ležao na ulici, Cetinski nije mogao vidjeti – kažu odvjetnici Tonyja Cetinskog koji je u petak u rano poslijepodne svojim Mercedesom u Pustoj ulici u Rovinju pregazio 62-godišnjaka koji je prije toga izašao iz obližnjeg kafića. Odvjetnici objašnjavaju da Cetinski nije vidio čovjeka jer je ovaj ležao na cesti iza zavoja, alkohola u krvi nije imao.

    21.10.2017. (20:45)

    Kad voziš - ne ubijaj

    Više prometnih nesreća zbog pametnih telefona – pogibaju pješaci i biciklisti

    Desetljećima je opadao broj poginulih u prometnim nesrećama u SAD-u i onda su stigli pametni telefoni nakon čega je broj poginulih u dvije godine do 2016. godine u prometnim nesrećama porastao za 14% na 37.460 poginulih. U isto to vrijeme korištenje smartphoneova je poraslo sa 75% na 81%, a ono što je najtragičniji da se porast broja poginulih odnosi gotovo isključivo na bicikliste, pješake i motocikliste, male sudionike u prometu koje je lako previdjeti ako je čovjek ometen telefonom. Quartz

    01.09.2017. (15:25)

    Bušilica nesreća

    Bosch razvio tehnologiju za sprečavanje sudara biciklista i automobila

    Njemački Bosch razvio je tehnologiju koja vozača automobila upozorava o stanju oko njegovog automobila te reagira umjesto njega, a čime bi se trebali spriječiti sudari biciklista i vozača. Riječ je o senzorima okoline koji reagiraju pri brzinama do 40 km/h i kočnicama zaustavljaju automobil u mjestu brzinom manjom od dva treptaja oka (190 milisekundi) (ovdje video-demonstracija situacije). Osim ovoga, Bosch je razvio sustav nadzora okoline automobila koji obuhvaća radijus od 20 metara oko vozila, koji upozorava putnike o pješacima ili biciklistima u blizini, kako ne bi naglo otvorili vrata i prouzrokovali im ozljede. Bosch je dobavljač dijelova za gotovo sve marke automobila, a novi izum mogao bi se već sljedeće godine pronaći u brojnim modelima. Prošle godine u Hrvatskoj je bilo 490 prometnih nezgoda koje su imale karakteristiku – nalet na biciklista i u kojima je smrtno stradalo 20 osoba, a 391 osoba je ozljeđena. Cycling Weekly, Forbes

    18.06.2017. (15:18)

    Krug spasa

    Stručnjak: Problem obilaznice Vodica riješiti – s dva kružna toka i kamerom

    Dva kružna toka i jedna fiksna kamera trajno bi riješili problem nove obilaznice oko Vodica, na kojoj se u mjesec dana od otvaranja dogodilo 5 prometnih nesreća, komentira prometni stručnjak Željko Marušić. Kružni tokovi na dva načina bitno povećavaju sigurnost: praktički uklanjaju rizike težih ozljeda i smrtnosti na raskrižjima te prigušuju dolazne i odlazne prometne tokove, pogotovo van gradova. Monitor

    27.03.2017. (08:27)

    Na cesti ćuprija

    Prometni stručnjak: Za crni vikend krivi su mostići, policija i stari auti

    Nezaštićeni armirano-betonski mostići preko odvodnih kanala uz rubove cesta najveći su problem hrvatskih prometnica, komentira prometni stručnjak Željko Marušić niz prometnih nesreća u Hrvatskoj proteklog vikenda. Zakazala je, kaže, i policija, jer su se nesreće dogodile u krajnje predvidivim okolnostima, u noćnim i ranojutarnjim satima subote i nedjelje, kad naša mladež, često alkoholizirana, juri u nesigurnim starim autima. Monitor

    18.02.2017. (12:08)

    Dimna bomba

    Komentar sudara zbog dima: Zabraniti paljenje korova, kontrolirati razmak između auta

    Treba odrediti područja uz autocestu sa zabranom nekontroliranog paljenja korova, piše prometni stručnjak Željko Marušić u osvrtu na jučerašnju prometnu nesreću na autocesti A1 kod odmorišta Zir gdje se sudarilo sedam vozila, uključujući kamione (ovdje snimka sudarenih vozila, ovdje video dima na cesti). Hrvatska je među rijetkim zemljama s razvijenom mrežom autocesta na kojima se sustavno ne kontrolira razmak među vozilima i ne sankcionira prekršitelje. Monitor

    08.02.2017. (09:27)

    Da je snijeg cijelu godinu...

    U siječnju u prometu poginulo 11 osoba, najmanje u povijesti

    U prometnim nesrećama u Hrvatskoj u siječnju poginulo je 11 osoba, što je 12 osoba manje nego lani, 14 manje nego u siječnju 2014. godine i najmanje općenito u nekom siječnju. Ovakav mjesec uslijedio je nakon iste takve godine – 2016. u prometnim nesrećama poginulo je 307 osoba, manje nego bilo kada prije u povijesti, jedna osoba manje nego 2014., ali i 41 osoba manje nego 2015. i čak upola manje nego 2007. kad je bilo 619 smrtno stradalih. 24 sata

  • Slične vijesti

    31.05. (13:12)

    Kalifornija: Tesla se sudario s parkiranim policijskim autom, vozač kaže da je bio uključen autopilot; policija je sumnjičava jer ovo nije prva ovakva nesreća, dok Elon Musk odgovara da sistem autonomne vožnje čini vožnju sigurnijom, iako priznaje da neki vozači redovite koriste autopilot na neprimjereni način

    Iscrpnije...
    24.05. (08:16)

    Vozač u strahu od vozača

    Mame i tate se plaše prometa – 40% djece roditelji voze u školu

    Dnevno u svijetu u prometu pogine više od 500 djece, a prometne su nesreće vodeći ubojica mladih starosti od 10. do 25. godine, dok je u Hrvatskoj lani sve skupa u prometnim nesrećama poginula 331 osoba. Zbog ovoga je percepcija većine roditelja u Hrvatskoj da su njihova djeca ugrožena u prometu, tako da ih više nego ikada prije svoje školarce dovoze automobilima do škola – 48% učenika 1. do 4. razreda pješači do škole, 40% netko vozi u školu, a 12% koristi javni prijevoz, utvrdio je istraživanjem Fakultet prometnih znanosti (brošura o tome, , 203 str.). Monitor.hr

    24.05. (07:07)

    Siguran kao u tenku

    Svi novi auti od 2021. morat će imati 11 sustava sigurnosti

    Europska komisija 11 će sigurnosnih sustava uvesti kao obavezne na svim novim modelima automobila od 2021. godine. Među ostalima bit će to sustavi automatskog kočenja, sustav upozorenja na promjenu trake, sustav koji očitava ograničenje brzine i prilagođava brzinu automobila, sustav upozorenja na umor kao i kamera straga (ili senzori). Cilj ovog novog propisa je smanjiti smrtnost na cestama, a do 2050. Bruxelles želi posve eliminirati smrtne slučajeve u prometnim nesrećama. Auto Express

    02.01. (17:31)

    Crna kronika svaki dan

    Lani na hrvatskim cestama poginula 331 osoba, 8% više nego 2016.

    Na hrvatskim je cestama tijekom prošle godine smrtno stradala 331 osoba, što je 24 osoba ili 7,8 posto više nego u 2016., čime je hrvatska 60 posto iznad EU prosjeka po smrtnosti na cestama. Autoportal nalazi 10 razloga za ovo: prestar vozni park, preblage kazne na sudovima, preblage kazne za prometne prekršaje, nesigurne prometnice s mnoštvom opasnih točaka, manjkavi i nelogični prometni propisi, preskup taksi prijevoz, previsoke cestarine, loše medicinsko zbrinjavanje unesrećenih, nelogično upravljanje sigurnošću u prometu…

    11.11.2017. (07:57)

    Savjeti oko automobila i vožnje u zimskim uvjetima: Gume, klima uređaj, bravice…

    Iscrpnije...
    05.11.2017. (09:21)

    Nevidljivi ležeći pijanac

    Cetinski nakon nesreće u kojoj je pregazio čovjeka: Nisam ga mogao vidjeti

    Tijelo 62-godišnjeg muškarca koji je u trenutku nailaska vozila ležao na ulici, Cetinski nije mogao vidjeti – kažu odvjetnici Tonyja Cetinskog koji je u petak u rano poslijepodne svojim Mercedesom u Pustoj ulici u Rovinju pregazio 62-godišnjaka koji je prije toga izašao iz obližnjeg kafića. Odvjetnici objašnjavaju da Cetinski nije vidio čovjeka jer je ovaj ležao na cesti iza zavoja, alkohola u krvi nije imao.

    21.10.2017. (20:45)

    Kad voziš - ne ubijaj

    Više prometnih nesreća zbog pametnih telefona – pogibaju pješaci i biciklisti

    Desetljećima je opadao broj poginulih u prometnim nesrećama u SAD-u i onda su stigli pametni telefoni nakon čega je broj poginulih u dvije godine do 2016. godine u prometnim nesrećama porastao za 14% na 37.460 poginulih. U isto to vrijeme korištenje smartphoneova je poraslo sa 75% na 81%, a ono što je najtragičniji da se porast broja poginulih odnosi gotovo isključivo na bicikliste, pješake i motocikliste, male sudionike u prometu koje je lako previdjeti ako je čovjek ometen telefonom. Quartz

    01.09.2017. (15:25)

    Bušilica nesreća

    Bosch razvio tehnologiju za sprečavanje sudara biciklista i automobila

    Njemački Bosch razvio je tehnologiju koja vozača automobila upozorava o stanju oko njegovog automobila te reagira umjesto njega, a čime bi se trebali spriječiti sudari biciklista i vozača. Riječ je o senzorima okoline koji reagiraju pri brzinama do 40 km/h i kočnicama zaustavljaju automobil u mjestu brzinom manjom od dva treptaja oka (190 milisekundi) (ovdje video-demonstracija situacije). Osim ovoga, Bosch je razvio sustav nadzora okoline automobila koji obuhvaća radijus od 20 metara oko vozila, koji upozorava putnike o pješacima ili biciklistima u blizini, kako ne bi naglo otvorili vrata i prouzrokovali im ozljede. Bosch je dobavljač dijelova za gotovo sve marke automobila, a novi izum mogao bi se već sljedeće godine pronaći u brojnim modelima. Prošle godine u Hrvatskoj je bilo 490 prometnih nezgoda koje su imale karakteristiku – nalet na biciklista i u kojima je smrtno stradalo 20 osoba, a 391 osoba je ozljeđena. Cycling Weekly, Forbes

    03.07.2017. (09:23)

    Težak sudar autobusa i kamiona na autocesti u Bavarskoj: Nekolicina mrtvih, za 17 osoba se ne zna što je s njima, 31 osoba ozlijeđena, 46 putnika i dva vozača bili u busu

    Iscrpnije...
    18.06.2017. (15:18)

    Krug spasa

    Stručnjak: Problem obilaznice Vodica riješiti – s dva kružna toka i kamerom

    Dva kružna toka i jedna fiksna kamera trajno bi riješili problem nove obilaznice oko Vodica, na kojoj se u mjesec dana od otvaranja dogodilo 5 prometnih nesreća, komentira prometni stručnjak Željko Marušić. Kružni tokovi na dva načina bitno povećavaju sigurnost: praktički uklanjaju rizike težih ozljeda i smrtnosti na raskrižjima te prigušuju dolazne i odlazne prometne tokove, pogotovo van gradova. Monitor