Prozac - prijevara ili nezapamćen uspjeh? - Monitor.hr
16.01.2018. (07:33)

Sve je marketing

Prozac – prijevara ili nezapamćen uspjeh?

Prozac je bio prvi antidepresiv nove generacije, koji je američka Agencija za hranu i lijekove odobrila 29. prosinca 1987. godine. Sve je počelo teorijom da depresiju uzrokuje manjak serotonina, a upravo je Prozac povećavao njegovu razinu. No unatoč popularnosti lijeka, mnogi propituju njegovu učinkovitost. Uoči izlaska Prozaca na tržište pokrenuta je “promocija depresije”, farmaceuti su pozivali ljude da priznaju da i oni imaju problema s depresijama te im nudili lijek. Jutarnji


Slične vijesti

15.01. (19:00)

Malo da se i njega izrešeta pitanjima za promjenu

Podcast Premalo čitam: Aleksandar Stanković pričao o borbi s depresijom


Predzadnja epizoda druge sezone podcasta Premalo čitam koji vodi Goran Živković – Žika, inače poznatiji kao pjevač punk rock benda Overflow, donosi razgovor s Aleksandrom Stankovićem. Druga sezona podcasta posvećena je mentalnom zdravlju, a poznati HTV-ov voditelj, koji je nedavno objavio knjigu Depra, pričao je o svojoj borbi s depresijom, kako je sve počelo, u čemu ga je bolest najviše paralizirala i gdje nalazi podršku. U podcastu, koji se može preslušati na ovoj stranici, gostovala su brojna poznata lica, poput Marija Kovača, Domagoja Jakopovića Ribafisha i drugih.

S02E09 – gost Aleksandar Stanković

07.01. (18:00)

Gluhi i sretni

Redovito nošenje slušnog aparata smanjuje depresiju i produljuje život

Prethodna istraživanja već su pokazala da neliječeni i netretirani gubitak sluha može rezultirati skraćenim životnim vijekom, društvenom izolacijom, depresijom i demencijom. Međutim, dosad nitko nije pomnije istražio može li uporaba slušnih pomagala smanjiti rizik od prerane smrti. Nova studija proučila je podatke o više od 10.000 osoba, prikupljenih kroz 13 godina, i otkrila veliku razliku u riziku od smrtnosti između osoba s oštećenim sluhom koje redovito koriste slušna pomagala i onih koje ih nikad ne koriste, bez obzira na njihov stupanj gubitka sluha, dob, etničku pripadnost itd. Iako ova studija nije ispitala zašto slušna pomagala pomažu, druga istraživanja ukazuju na to da njihovo korištenje kod osoba s oštećenim sluhom smanjuje razinu depresije i demencije. Bug

13.12.2023. (15:00)

Čovjek nije otok

WHO: Usamljenost proglašena svjetskom brigom

Svjetska Zdravstvena Organizacija (WHO), usamljenost proglašava značajnim faktorom rizika za zdravlje i označava je kao svjetski zdravstvenu brigu, čime naglašava ozbiljnost problema. Iako se često percipira kao emocionalno stanje, WHO je usamljenost odlučio prepoznavati kao ozbiljan zdravstveni izazov. Dugotrajna usamljenost može dovesti do brojnih fizičkih i mentalnih problema, između ostalog dovodi do povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti, depresije i smanjenog imunološkog sustava. WHO naglašava potrebu za preventivnim mjerama i tretmanima koji se bave usamljenošću na razini zajednica. Aktivnosti koje potiču socijalnu interakciju, podrška zajednici i jačanje mehanizama za očuvanje mentalnog zdravlja postaju ključni elementi. Razvijanje društava koja potiču povezanost, razumijevanje i podršku postaje imperativ za suočavanje s globalnim izazovom usamljenosti. (Index)

28.11.2023. (13:00)

Umoran... umoran sam prijatelju, umoran...

Zimski blues i depresija: s početkom sezone prehlada ljudi kao da padaju u svojevrsni zimski san

Zimi se češće osjećamo umorno, iscrpljeno i bezvoljno. A kako se godina bliži kraju i dolazi vrijeme za svođenje računa, što smo sve više zamišljeniji i melankoličniji, “zimski blues” nas sve više drži pod kontrolom. Međutim, pokraj bluesa tu je zimska depresija koja kod ljudi izaziva da više ne osjećaju radost, osjećaju se bez nade i prazno te se zbog toga povlače iz društvenih aktivnosti. Uzroci zimske depresije su složeni i još nisu do kraja istraženi. Međutim, nedostatak svjetla vjerojatno igra značajnu ulogu jer izbacuje naš unutarnji sat iz ravnoteže. Rješenje? Upiti više dnevnog svjetla u jesen, kao potpornu mjeru. DW

10.10.2023. (14:00)

Priprema za zimski san

Pet načina kako da izbjeći jesenske depresije

  1. Provodite više vremena izvan kuće. Provođenje vremena na svježem zraku može ojačati imunološki sustav, smanjiti razinu stresa i pomoći kod psihičkih problema kao što su anksioznost i depresija. Utvrđeno je i da boravak u prirodi izoštrava kognitivne sposobnosti te poboljšava mentalno zdravlje. Dakle, odmaknite se od ekrana koji vas svakodnevno okružuju i uživajte u prirodi jer već samo i 20 minuta na otvorenome može značajno smanjiti razinu stresa
  2. Pokrenite se. Iako postaje hladnije, nemojte zanemariti važnost pokreta jer je vježbanje najučinkovitiji način smanjenja razine stresa
  3. Vodite dnevnik. Uzmite bilježnicu ili otvorite bilješke na mobitelu te se na kraju dana ušuškajte u krevet i počnite pisati jer vođenje dnevnika može pomoći u smanjenju simptoma tjeskobe i depresije, poboljšati pamćenje i čak ojačati imunitet.
  4. Male promjene, veliki rezultati. Uvedite u život jednostavne i male životne promjene kojima je lako upravljati. Recimo, promijenite namještaj u domu, očistite automobil, svaku nedjelju pripremite neko novo jelo za obiteljski ručak i slično.
  5. Prioritet dajte aktivnostima koje vas vesele. Brinuti se o sebi znači raditi ono što vas čini sretnima. Bilo da je riječ o gledanju serija, svakodnevnom odlasku na kavu u obližnji kafić ili igranju društvenih igara s obitelji. 24 sata
07.09.2023. (20:00)

Drž' se, Aco!

Aleksandar Stanković: Već se 14 godina borim s depresijom

Stanković u knjizi Depra, koja 20. rujna izlazi u nakladi Telegrama, detaljno opisuje borbu s teškom i često stigmatiziranom bolešću radi koje je četrnaest godina na antidepresivima. Iako boluje od depresije, svakog tjedna uspješno funkcionira u javnom prostoru i vodi popularnu emisiju Nedjeljom u 2, što zna donositi specifičan set problema i izazova. Bilo mi je toliko loše da sam odlučio otkazati emisiju. Rekoh to i producentici. ‘Stvarno ne mogu’. Popio sam antidepresiv i anksiolitik i nema pomoći. Noge mi se tresu, usta su suha i potpuno sam dezorijentiran. Moglo bi se dogoditi tijekom emisije da zaboravim kako se gost zove, ili da mu ne uspijem postaviti pitanje, opisuje Stanković kako je to izgledalo pred emisiju s Nikolom Pilićem. Telegram

28.06.2023. (19:44)

Elon Musk voli mikrodoziranje ketaminom kao sredstvo za liječenje depresije

25.05.2023. (20:00)

Samo pozitiva

Depresivni ljudi drugačije koriste jezik

Oni sa simptomima depresije koriste značajno više zamjenica u prvom licu jednine i znatno manje zamjenica u drugom i trećem licu. Ovaj obrazac sugerira da su ljudi s depresijom više usredotočeni na sebe, a manje povezani s drugima. Korištenje zamjenica indikativniji je simptom depresije nego negativni govor/tok misli. Oni koji pate od depresije često vide svijet crno/bijelim, što se odražava u načinu na koji komuniciraju. Razumijevanje jezika depresije može nam pomoći da shvatimo na koji način depresivne osobe razmišljaju, što ima efekta u liječenju. IFL Science

 

17.02.2023. (14:00)

Pođimo na selo

Loša kvaliteta zraka utječe na razvoj depresije i anksioznosti

Dugotrajna izloženost povišenim razinama onečišćenja zraka povećavaju rizik od depresije kod starijih osoba, a druga je studija otkrila da dugotrajna izloženost čak i niskim razinama zagađivača povezana s pojavom depresije i anksioznosti. Do sada je bilo poznato da zagađeni zrak izrazito negativno utječe na fizičko zdravlje. Onečišćenje zraka povezuje se s razvojem respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, a sada je dokazano da utječe i na mentalno zdravlje ljudi. Zagađivači kojima su bili izloženi bile su sitne čestice poput prašine ili dima, dušikov dioksid, koji uglavnom proizlazi iz emisija plinova u prometu. Green

03.06.2022. (18:00)

The kids aren't alright

Psihijatri upozoravaju na porast depresivnih misli, pokušaja suicida i samoozljeđivanja kod mladih

Sve više djece, adolescenata i mladih u Hrvatskoj i diljem svijeta osjeća se depresivno, tjeskobno i usamljeno te im je potreban neki oblik psihološke pomoći. Takav negativan trend statistika bilježi već desetak godina, s tim da brojke govore da se stanje, uslijed više od dvije pandemijske godine, tiho pogoršava. Iznenadni lockdownovi, zatvaranja odgojno-obrazovnih ustanova, ograničavanje kretanja i druženja natjeralo je djecu i mlade da više vremena provode na internetu i društvenim mrežama, što je problem koji je postojao prije pandemije, i koji je ona samo dodatno potencirala. Da su mladi loše govori i zadnje UNICEF-ovo izvješće o stanju djece objavljeno na početku svibnja prema kojem najmanje 13 posto djece i mladih u dobi između 10 i 19 godina živi s dijagnosticiranim poteškoćama mentalnog zdravlja. U toj istoj dobnoj skupini anksioznost i depresija čine više od 40 posto poremećaja, dok je u dobi od 15 do 19 godina samoubojstvo četvrti najčešći uzrok smrti. Rezultati su to koji se odnose na cijeli svijet, a stanje u Hrvatskoj ne odudara previše od globalnih trendova. Faktograf