• 07.05. (10:14)

    Prve pukotine

    Prva generacija umirovljenika koji su uplaćivali u drugi stup: 1.000 kuna manja penzija

    U Hrvatskoj je 17 radnika s beneficiranim stažom steklo prava za mirovinu, ali 1.000 kuna manju od svojih kolega s istim uvjetima, ali samo godinu starijih. Riječ je o ljudima rođenim 1962. godine i prvoj generaciji koja je počela s uplatama u drugi mirovinski stup i sad imaju tisuću kuna manju plaću jer je upravo ova godina uzeta kao granična. Vlasti odgovaraju da će im osigurati dodatak od 27%, ali od početka iduće godine. RTL vijesti

  • Slične vijesti

    23.07. (10:14)

    Što doista znate o mirovinskoj reformi?

    dr.sc. Željko Garača: Bez 2. mirovinskog stupa javni dug bio bi upola manji, a mirovine veće!

    Željko Garača, profesor na Ekonomskom fakultetu u Splitu, napisao je odličan tekst za Lider o predloženoj mirovinskoj reformi koja je očito mutna mnogima i iznio neke neočekivane ocjene, ali i argumente. Preporučujemo da ga pročitate: Gotovo histerične reakcije na najavljene obrise promjena kojima ‘stručna javnost’ i, prema automatizmu, dio oporbe potpomognut glavnim medijima glorificira drugi mirovinski stupa takve su da sam iznenađen svojom pozicijom da branim jednog ministra…

    Država se u sadašnjosti odriče znatne količine novca, oko šest milijardi kuna na godinu, da bi umanjila svoje obveze u budućnosti za oko šest milijardi kuna na godinu, pri čemu će tih šest milijardi na godinu u budućnosti ipak morati platiti, odnosno vratiti pozajmljeni novac mirovinskim fondovima. Bez tog novca u sadašnjosti država ne može funkcionirati pa ga pozajmljuje od onih kojima ga je dala na upravljanje uz troškove koje ne može podnijeti. To je incestan odnos u kojem država opći sama sa sobom i to skupo plaća. No kamate na tako pozajmljeni novac samo su dio nepotrebnog troška države.

    više

    29.06. (09:34)

    Marko Rakar: Prijedlog ministra Marka Pavića je na prvome mjestu neodgovoran i glup

    I nastavlja Rakar: “Jednostavno nema drugih riječi kojima bi se moglo opisati predloženo rješenje. Prijedlog pokazuje nerazumijevanje situacije u kojoj se društvo nalazi, pokazuje nesenzibilitet za generacije koje dolaze. Ovo je kratkoročna vatrogasna mjera koja ne nudi niti jednu jedinu naznaku kako će ovaj potez, osim nevjerojatne štete za desetke tisuće budućih umirovljenika, učiniti ukupni sustav održivim.” Telegram

    25.04. (09:06)

    Dvije lijeve

    Sindikat umirovljenika: Ukinite obavezni drugi stup

    Prvi i najbitniji preduvjet za zaustavljanja umirovljeničkog siromaštva je promjena formule usklađivanja mirovina, poručuje Sindikat umirovljenika povodom nove mirovinske reforme. Nadalje, kažu da treba uvesti novi model obiteljske mirovine, prema kojem u slučaju smrti partnera preživjeli dobiva pravo i na 20-50% partnerove mirovine. Zatim treba uvesti zajamčenu minimalnu mirovinu, što bi danas bilo 1.548 kuna za 15 godina radnog staža, kao i uvesti nacionalnu mirovinu od 30% bruto minimalne plaće, što bi bilo 1.032 kuna. Potreban je i novi cenzus za dopunsko osiguranje, te svim umirovljenicima dati pravo na rad. Monitor.hr

    09.04. (13:25)

    Dvije noge u dugu

    Sto tisuća penzionera prima mirovinu od – 232 kune

    U prosincu prošle godine 95.069 umirovljenika primilo je prosječnu mjesečnu mirovinu od 232,21 kune, 183.073 umirovljenika prima mjesečnu mirovinu manju od 1000 kuna, 314.859 umirovljenika manju od 1500 kuna, a 541.812 umirovljenika ima mjesečnu mirovinu manju od 2000 kuna, podaci su MZJZ-a (ovdje PDF s puno infografike, 68 stranica). Slobodna

    06.04. (07:52)

    Penzija za umrijeti

    Nakon 33 godina rada mirovina će iznositi – trećinu plaće

    Osoba koja ide u mirovinu nakon 33 godine rada i cijeli je radni vijek izdvajala 20% plaće za mirovinsko osiguranje može očekivati da će joj mirovina biti oko 1/3 plaće, računa šef RBA za Jutarnji. Ako bi se htjelo doći do mirovine koja iznosi 60% plaće, treba početi za mirovine izdvajati otprilike 35 posto plaće kako bi se u takvoj mirovini moglo uživati 21 godinu.

    29.03. (16:50)

    Što nas čeka

    Mirovinska reforma: najviše promjena osjetit će osobe rođene 1962. i mlađe

    2755 kuna iznosi starosna mirovina prosječno plaćenog zaposlenika za 35 godina staža koji će je dobiti samo iz prvog stupa s dodatkom na mirovinu od 27%. Da takav zaposleni mirovinski doprinos uplaćuje u oba stupa, dobio bi 2337 kuna mirovine, 1937 kuna iz prvog, dok je očekivana mirovina iz drugog stupa 400 kuna. Za osobu s 40 godina mirovinskog staža, prosječnom plaćom kroz cijeli radni vijek, koja doprinos plaća samo u prvi stup mirovina s dodatkom iznosi 3149 kuna. Takav čovjek koji je doprinos uplaćivao u oba stupa imat će 2647 kuna mirovine, iz prvog će imati 2247 kuna, a iz drugog 400 kuna. Slobodna

    16.03. (09:31)

    Brže bolje

    Stroža pravila za odlazak u mirovinu od iduće godine

    Ubrzavanje izjednačavanja dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce te potom i pomicanje dobne granice za umirovljenje sa sadašnjih 65 na 67 godina života, veće kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, ali i moguće ukidanje bonusa za duži ostanak u svijetu rada, samo su neke od promjena u mirovinskom sustavu koje građani mogu očekivati od iduće godine. Stoga se predviđa da će krajem godine dosta ljudi iskoristiti posljednju šansu za odlazak u penziju. Novi list

    10.03. (12:01)

    Jel otiš'o pradeda na pos'o?

    Mirovinska reforma: Od 2033. i muškarci i žene u penziju s 67

    Muškarci i žene u Hrvatskoj će u starosnu mirovinu ići sa 67 godina života od 2033. godine, a ne od 2038. godine, dio je mirovinske reforme koju vlada planira u saborsku proceduru uputiti u rujnu. Nadalje, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati (sada se visina mirovine trajno smanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u iznosu od 0,10% do 0,34%), smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati a ne ukinuti drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina. Jutarnji

    14.01. (10:46)

    Tko želi živjeti?

    Mirovinska reforma: Oštrije će se kažnjavati prijevremeno, ukidanje bonusa za umirovljenje

    Osim što bi se za sve građane dobna granica za odlazak u mirovinu trebala podignuti najvjerojatnije na 67 godina života, sa sadašnjih 65, u sklopu mirovinske reforme razmišlja se i o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodišnjeg osiguranika za godinu dana. Riječ je o radniku koji u punu starosnu mirovinu može s navršenih 60 godina života i najmanje 41 godinom mirovinskog staža. Maksimalno umanjenje trenutačno je 20,4%. U 11 mjeseci prošle godine u mirovinu su otišla 44.282 umirovljenika, od čega 17.799 osoba u klasičnu mirovinu, 4.844 osobe su bile dugogodišnji osiguranici, dok je prijevremeno umirovljeno 8.757 osoba. Novi list

    08.11.2017. (09:18)

    Penzija je negdje drugdje

    U Njemačkoj se za 5 godina zaradi mirovinu za koju u Hrvatskoj treba cijeli život

    Večernji naglašava nekoliko bitnih činjenica oko iseljavanja: radnik za samo pet godina rada može u Njemačkoj zaraditi 300 eura mirovine, a takvu mirovinu imao bi da u Hrvatskoj odradi cijeli radni vijek; vraćat će se ljudi koji su otišli s 50 i više godina raditi u Njemačku jer tamo neće moći živjeti od te mirovine; u Hrvatskoj će se povećavati staračko stanovništvo, mirovine će očekivano biti sve tanje; povratnici koji se vrate u mirovini koristit će zdravstveni sustav kao i svi koji su cijeli život izdvajali za njega.

  • Slične vijesti

    23.07. (10:14)

    Što doista znate o mirovinskoj reformi?

    dr.sc. Željko Garača: Bez 2. mirovinskog stupa javni dug bio bi upola manji, a mirovine veće!

    Željko Garača, profesor na Ekonomskom fakultetu u Splitu, napisao je odličan tekst za Lider o predloženoj mirovinskoj reformi koja je očito mutna mnogima i iznio neke neočekivane ocjene, ali i argumente. Preporučujemo da ga pročitate: Gotovo histerične reakcije na najavljene obrise promjena kojima ‘stručna javnost’ i, prema automatizmu, dio oporbe potpomognut glavnim medijima glorificira drugi mirovinski stupa takve su da sam iznenađen svojom pozicijom da branim jednog ministra…

    Država se u sadašnjosti odriče znatne količine novca, oko šest milijardi kuna na godinu, da bi umanjila svoje obveze u budućnosti za oko šest milijardi kuna na godinu, pri čemu će tih šest milijardi na godinu u budućnosti ipak morati platiti, odnosno vratiti pozajmljeni novac mirovinskim fondovima. Bez tog novca u sadašnjosti država ne može funkcionirati pa ga pozajmljuje od onih kojima ga je dala na upravljanje uz troškove koje ne može podnijeti. To je incestan odnos u kojem država opći sama sa sobom i to skupo plaća. No kamate na tako pozajmljeni novac samo su dio nepotrebnog troška države.

    više

    29.06. (09:34)

    Marko Rakar: Prijedlog ministra Marka Pavića je na prvome mjestu neodgovoran i glup

    I nastavlja Rakar: “Jednostavno nema drugih riječi kojima bi se moglo opisati predloženo rješenje. Prijedlog pokazuje nerazumijevanje situacije u kojoj se društvo nalazi, pokazuje nesenzibilitet za generacije koje dolaze. Ovo je kratkoročna vatrogasna mjera koja ne nudi niti jednu jedinu naznaku kako će ovaj potez, osim nevjerojatne štete za desetke tisuće budućih umirovljenika, učiniti ukupni sustav održivim.” Telegram

    25.04. (09:06)

    Dvije lijeve

    Sindikat umirovljenika: Ukinite obavezni drugi stup

    Prvi i najbitniji preduvjet za zaustavljanja umirovljeničkog siromaštva je promjena formule usklađivanja mirovina, poručuje Sindikat umirovljenika povodom nove mirovinske reforme. Nadalje, kažu da treba uvesti novi model obiteljske mirovine, prema kojem u slučaju smrti partnera preživjeli dobiva pravo i na 20-50% partnerove mirovine. Zatim treba uvesti zajamčenu minimalnu mirovinu, što bi danas bilo 1.548 kuna za 15 godina radnog staža, kao i uvesti nacionalnu mirovinu od 30% bruto minimalne plaće, što bi bilo 1.032 kuna. Potreban je i novi cenzus za dopunsko osiguranje, te svim umirovljenicima dati pravo na rad. Monitor.hr

    09.04. (13:25)

    Dvije noge u dugu

    Sto tisuća penzionera prima mirovinu od – 232 kune

    U prosincu prošle godine 95.069 umirovljenika primilo je prosječnu mjesečnu mirovinu od 232,21 kune, 183.073 umirovljenika prima mjesečnu mirovinu manju od 1000 kuna, 314.859 umirovljenika manju od 1500 kuna, a 541.812 umirovljenika ima mjesečnu mirovinu manju od 2000 kuna, podaci su MZJZ-a (ovdje PDF s puno infografike, 68 stranica). Slobodna

    06.04. (07:52)

    Penzija za umrijeti

    Nakon 33 godina rada mirovina će iznositi – trećinu plaće

    Osoba koja ide u mirovinu nakon 33 godine rada i cijeli je radni vijek izdvajala 20% plaće za mirovinsko osiguranje može očekivati da će joj mirovina biti oko 1/3 plaće, računa šef RBA za Jutarnji. Ako bi se htjelo doći do mirovine koja iznosi 60% plaće, treba početi za mirovine izdvajati otprilike 35 posto plaće kako bi se u takvoj mirovini moglo uživati 21 godinu.

    29.03. (16:50)

    Što nas čeka

    Mirovinska reforma: najviše promjena osjetit će osobe rođene 1962. i mlađe

    2755 kuna iznosi starosna mirovina prosječno plaćenog zaposlenika za 35 godina staža koji će je dobiti samo iz prvog stupa s dodatkom na mirovinu od 27%. Da takav zaposleni mirovinski doprinos uplaćuje u oba stupa, dobio bi 2337 kuna mirovine, 1937 kuna iz prvog, dok je očekivana mirovina iz drugog stupa 400 kuna. Za osobu s 40 godina mirovinskog staža, prosječnom plaćom kroz cijeli radni vijek, koja doprinos plaća samo u prvi stup mirovina s dodatkom iznosi 3149 kuna. Takav čovjek koji je doprinos uplaćivao u oba stupa imat će 2647 kuna mirovine, iz prvog će imati 2247 kuna, a iz drugog 400 kuna. Slobodna

    16.03. (09:31)

    Brže bolje

    Stroža pravila za odlazak u mirovinu od iduće godine

    Ubrzavanje izjednačavanja dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce te potom i pomicanje dobne granice za umirovljenje sa sadašnjih 65 na 67 godina života, veće kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, ali i moguće ukidanje bonusa za duži ostanak u svijetu rada, samo su neke od promjena u mirovinskom sustavu koje građani mogu očekivati od iduće godine. Stoga se predviđa da će krajem godine dosta ljudi iskoristiti posljednju šansu za odlazak u penziju. Novi list

    10.03. (12:01)

    Jel otiš'o pradeda na pos'o?

    Mirovinska reforma: Od 2033. i muškarci i žene u penziju s 67

    Muškarci i žene u Hrvatskoj će u starosnu mirovinu ići sa 67 godina života od 2033. godine, a ne od 2038. godine, dio je mirovinske reforme koju vlada planira u saborsku proceduru uputiti u rujnu. Nadalje, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati (sada se visina mirovine trajno smanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u iznosu od 0,10% do 0,34%), smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati a ne ukinuti drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina. Jutarnji

    14.01. (10:46)

    Tko želi živjeti?

    Mirovinska reforma: Oštrije će se kažnjavati prijevremeno, ukidanje bonusa za umirovljenje

    Osim što bi se za sve građane dobna granica za odlazak u mirovinu trebala podignuti najvjerojatnije na 67 godina života, sa sadašnjih 65, u sklopu mirovinske reforme razmišlja se i o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodišnjeg osiguranika za godinu dana. Riječ je o radniku koji u punu starosnu mirovinu može s navršenih 60 godina života i najmanje 41 godinom mirovinskog staža. Maksimalno umanjenje trenutačno je 20,4%. U 11 mjeseci prošle godine u mirovinu su otišla 44.282 umirovljenika, od čega 17.799 osoba u klasičnu mirovinu, 4.844 osobe su bile dugogodišnji osiguranici, dok je prijevremeno umirovljeno 8.757 osoba. Novi list

    08.11.2017. (09:18)

    Penzija je negdje drugdje

    U Njemačkoj se za 5 godina zaradi mirovinu za koju u Hrvatskoj treba cijeli život

    Večernji naglašava nekoliko bitnih činjenica oko iseljavanja: radnik za samo pet godina rada može u Njemačkoj zaraditi 300 eura mirovine, a takvu mirovinu imao bi da u Hrvatskoj odradi cijeli radni vijek; vraćat će se ljudi koji su otišli s 50 i više godina raditi u Njemačku jer tamo neće moći živjeti od te mirovine; u Hrvatskoj će se povećavati staračko stanovništvo, mirovine će očekivano biti sve tanje; povratnici koji se vrate u mirovini koristit će zdravstveni sustav kao i svi koji su cijeli život izdvajali za njega.