Raspirivanje dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom - Monitor.hr
14.10.2018. (18:30)

Raspirivanje dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom

Tomislav Marković komentira stalnu potrebu Srbije da se osvrće na situacije u državama bivše Jugoslavije (osim Slovenije). Što se tiče Hrvatske kaže: Aleksandar Vulin i Ivica Dačić specijalizovali su se za raspirivanje dobrosusedskih odnosa sa Hrvatskom, pa ne propuštaju nijednu priliku da Hrvatima upute koju lepu reč, uglavnom uvredljivu ili preteću. Omiljena tema kritike ministarskog dvojca je obnavljanje ustaštva u Hrvatskoj, što bi bilo sasvim u redu kad bi Vulin i Dačić bili ministri u Nemačkoj, a ne u zemlji koja je rehabilitovala Dražu Mihailovića, a njegov četnički pokret proglasila antifašističkimAl Jazeera


Slične vijesti

04.01. (20:00)

Igrač za dvije struje

Njemački mediji: Vučić ima važan adut – Kosovo. Zato Bruxelles šuti o krađi na izborima

Srbija i zapadni Balkan predmet je geopolitičke utakmice Rusije i EU-a, trenutno je Srbija najveća i najvažnija zemlja u toj regiji, dok je Bruxelles neobično tih, djelomice i zbog praznika. Vučić je u posljednjih deset godina snažno potkopao demokraciju svoje zemlje. Mediji su praktično svedeni na istu liniju, oporba potkresana. Srpski vlastodržac ne sudjeluje u sankcijama Europske unije protiv Rusije. I sada izborne manipulacije. Kako mu to prolazi? U Bruxellesu se vjeruje da samo Vučić može riješiti probleme vezane uz Kosovo. U njemu vide jakog čovjeka koji će objasniti Srbima da je Kosovo nepovratno izgubljeno. Samo nacionalist Vučić može srpskoj naciji objasniti gubitak jedne od ‘njezinih’ pokrajina. U Bruxellesu se drže te teorije. Pa se zbog toga drže i Vučića. No, pitanje je zašto bi to uopće i napravio, jer bi time izgubio ključnu poziciju. DW

21.12.2023. (00:00)

Više sreće drugi put

Nakon izbora u Srbiji: Cementiranje vlasti – čak i da prosvjednici uspiju i ponove izbore u Beogradu, ne bi promijenili konačni rezultat

Kad se pod izbore podvuče crta, Srpska napredna stranka je umjesto zazivanog “povijesnog poraza” na izvanrednim izborima na pogon svojeg doskorašnjeg predsjednika Aleksandra Vučića zamalo ponovila svoj najbolji izborni rezultat iz “zlatnog doba” svoje decenijske vladavine Srbijom. Vučićeva stranka vratila je sve što je prije izgubila i dobila šansu da samostalno upravlja zemljom do idućih izbora. U odnosu na lanjske parlamentarne izbore SNS-ova i lista koalicije Srbija protiv nasilja povećale su za po oko pet postotnih poena biračku podršku. Analitičari procjenjuju da su i jedni i drugi maksimalno mobilizirali svoje birače, što se odrazilo i na povećanu ukupnu izlaznost koja je dosegla gotovo 60 posto. Ujedinjena opozicija tvrdi da se u Beogradu dogodila velika izborna krađa jer su Vučićevi naprednjaci navodno u Beograd dovukli 40 tisuća birača iz Republike Srpske, prethodno ih nezakonito upisavši u knjige državljanstva i popise birača u Beogradu. Pokušaj da uličnim prosvjedima ishode ponavljanje izbora u Beogradu vjerojatno će biti još jedno njihovo srljanje koje će ih, doduše, još neko vrijeme držati na okupu, ali ako im želje budu uslišene, malo kome je jasno što bi se u nekoliko mjeseci do ponovljenih izbora bitnije promijenilo u konačnom rezultatu. Novosti

19.12.2023. (17:00)

Za nekoga će biti the end, sad za vas il' za Gedu

Prosvjedi u Srbiji nakon izbora: “Bez 150 tisuća ljudi na ulici teško da će uspjeti”

Oporba je u prvom trenutku inzistirala samo na izbornim nepravilnostima u Beogradu, ali je kasnije tijekom prosvjeda u glavnom gradu istaknuto da će se poništavanje izbora tražiti i na razini države. Oko toga izgleda još nije postignuta suglasnost i vijesti o tome traži li se poništavanje samo beogradskih ili i parlamentarnih izbora i dalje su konfuzne. Beogradski prosvjed ispred Republičke izborne komisije okupio je nekoliko tisuća ljudi. Reklo bi se da je relativno skroman odziv građana na neki način bio očekivan, nakon višemjesečnih prosvjeda protiv nasilja. Oni nisu postigli nijedan od zacrtanih ciljeva, prije svega ravnopravne izborne uvjete. Odvjetnik Božo Prelević za DW ističe da „uspjeh prosvjeda ovisi i o onome tko poziva na njih”. „U svakom slučaju, iako stalno naglašavamo da ovdje ne postoji vladavina prava, potrebno je valjano dokumentirati svaku nepravilnost na izborima i krenuti u borbu kroz institucije“, smatra Prelević, koji dodaje da „nisu u Beograd dovođeni da glasaju samo ljudi iz Republike Srpske, već i iz Crne Gore i s Kosova”.

09.12.2023. (09:00)

Sve jasno

Youtuber koji je odselio iz Srbije o stvarima koje ne voli u svojoj državi

Prva stvar koju ne voli je depopulacija vidljiva u samim gradovima koji propadaju, nije ljubitelj socijalističke arhitekture u vidu ogromnih betonskih blokova. Posebno ističe birokraciju koju opisuje kao posebnu vrstu pakla (zvuči poznato?), dok za poltiičku situaciju kaže kako nema opozicije, dok kao građanin osjeća da nije dobro kritizirati vlast jer te društvo oko tebe proglasi autošovinistom. Living ironically in Europe, koji ima više od 220 tisuća pratitelja na Youtube-u.

08.12.2023. (21:00)

Odustajanje od Europe

Povijesni revizionizam prevladao je srpskim udžbenicima: od slavljenja poraza do mitomanije

U svojoj najnovijoj knjizi “Prošlost dolazi. Promjene u tumačenju prošlosti u srpskim udžbenicima historije 1913-2021“ povjesničarka Dubravka Stojanović nam je ponudila drastičan primjer kako se u nepunih trideset godina kroz monstruoznu reviziju udžbenika iz povijesti konstruira novo, “zajedničko sjećanje“ koje će potpuno potisnuti i zamijeniti poznati povijesni narativ i formirati, između ostalog, biračku svijest po mjeri aktualne vlasti. Peglanje povijesti bilo je bjesomučno tako da je već 1993. izjednačena uloga četnika i partizana kao dva antikomunistička pokreta, što je danas, 30 godina kasnije postalo neupitnim narativom. Ta precizna i kontinuirana “depilacija mozga“ je finalizirana TV serijama i kino-filmovima, muzejom i spomenikom Draži u centru Beograda. Udžbenici su bili i jesu samo prvi korak, ritualno uvođenje djece i omladine u pakao povijesti koja visi naopačke, početak dresure generacija u virtualnim logorima patriotizma. Index

23.11.2023. (23:00)

Ko nas, bre zavadi?

Zagreb-Beograd: špijunske igre u predizborno vrijeme

Protjerivanje hrvatskih i srpskih diplomata je obnova krize u odnosima dviju država, ocjenjuju sugovornici za DW iz Srbije. Oni ukazuju da se to očito događa u svrhu predizborne kampanje. Zašto je baš hrvatski diplomat protjeran u ovom trenutku? Filip Švarm smatra da se „na neki način time pokazuje toj publici tabloida i desničarski opredijeljenom biračkom tijelu kako se love hrvatski špijuni, i da je to taj ton koji se želi predstaviti u predizbornoj kampanji”. Švarm skreće pažnju da „tabloidi ne mogu kritizirati vlast, jer ih ova vlast potpuno kontrolira”. „To je propagandna priča, jer vidimo da se Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka (SNS) vole nadmudrivati i uspoređivati s Hrvatskom. Imam utisak da je ovo inverzija situacije u Hrvatskoj prije 15-20 godina – sve je tada bilo maslo srpske tajne službe, sve je bila UDBA, sve je bio KOS…

22.11.2023. (11:00)

Diplomata non grata

Zašto je Srbija protjerala hrvatskog diplomata? “Dobro dođe improvizirani politički sukob sa susjedom”

Činjenica da je neki diplomat proglašen personom non grata ne mora biti objašnjena, ali govori o pogoršanju odnosa Srbije i Hrvatske i vjerojatno najavljuje trend daljnjeg pogoršanja tih odnosa, komentira za Novosti bivši ambasador Božo Kovačević. Radi li se doista o realnom razlogu protjerivanja ili tek o nesigurnosti Vučića pred predstojeće prijevremene izbore? U trenucima nesigurnosti, vlast je ona koja se obično postavlja autoritativno, kao ona koja ne dopušta protudržavno djelovanje stranih sila, što su u srpskom slučaju obično Hrvati i Albanci, odnosno Kosovari. Vučića nagrizaju brojni prosvjedi, a uzdrmao ga je i nedavni napad na Kosovu. Hrvatima i Srbima dobro dođe improvizirati politički sukob sa susjedom, rekao je za Index bivši poslanik Narodne skupštine Srbije.

08.10.2023. (22:00)

Već godinama se Srbija masovno naoružava. Zar se nitko ne pita što će joj toliko oružje?

Okidači rata na Zapadnom Balkanu

Treba li Njemačka slati nove vojnike na Kosovo? – DW – 02.10.2023

Priča koju smo dugo slušali kako je autokratski režim u Srbiji kamen temeljac stabilnosti na Zapadnom Balkanu sad je potpuno diskreditirana, obzirom da je Vučić putem svojih posrednika već dugo vrijeme poticao nemire i u Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Usprkos tome, Washington je prije godinu dana “jamcu stabilnosti – Vučiću” postavio kao smjernicu svoje balkanske realne politike kako bi Srbiju izvukao iz zagrljaja Rusije i uključio je u ukrajinsku alijansu. Ova “diplomacija iz mašte” sad je konačno dosegnula svoju granicu. Trideset godina nakon jugoslavenskih ratova, u Beogradu se opet formirao režim koji manje ili više otvoreno pokušava ostvariti Miloševićev projekt. Slike ovih dana zastrašujuće podsjećaju na one iz Hrvatske iz ljeta 1990., kada su srpske paravojne jedinice iz zasjede napale hrvatske policajce. Ti napadi počeli su mjesecima prije stvarnog početka rata u lipnju 1991. godine. Deutsche Welle

08.10.2023. (10:00)

Kako to? Kako to?

Viminacijska flota izronila iz ugljenokopa

Brod pronađen blizu Viminacijuma: Nastavak priče

Arheološki lokalitet Viminacium u Srbiji, čije je istraživanje počelo zbog ostataka rimske prijestolnice provincije Gornje Mezije, još jednom je iznenadilo stručnjake. Otkriće “fosiliziranih” brodova, duboko u tlu brda ispod rudnika ugljena Kostolac, na kojem se prostirao veliki rimski grad Viminacium, zaprepastilo je i najiskusnije arheologe, a najveća enigma je iz kojeg razdoblja potječu brodovi, hermetički sačuvani glinom i muljem?! Pronađeni su u istoj zoni gdje i ostaci mamuta, stari milijun godina, na 19-20 metara dubine. Po toj analogiji, brodovi bi potjecali iz vremena od prije 70.000 godina, što je po službenoj povijesti i arheologiji – nemoguće. Arheologe dodatno zbunjuje to što kraj plovila nema predmeta koje su koristili lađari. Raspored monoksila i brodova podsjeća na poredak ratnog desanta, ali nisu pronađeni tragovi koji upućuju na borbe ili paljevine. Jednostavno, kao da je sve odjednom propalo u mulj. Atma/Novosti/Punkufer

25.09.2023. (19:00)

Not good

Oružani sukob na Kosovu: ni Vučić više nema kontrolu

Oružani sukob na Kosovu kao da je zatekao vlasti u Beogradu. Dan kasnije više je pitanja nego odgovora. Čak je i predsjednik Aleksandar Vučić priznao da je čekao s „obraćanjem“ skupljajući informacije i dodao da je sve u „magnovenju”. Vučić je pozvao međunarodnu zajednicu da se formira Zajednica srpskih općina, da na sjeveru budu srpski policajci, jer je to jedini način da više ne bude sukoba. Dojam u Beogradu je da ovakav razvoj događaja nije odgovarao srpskoj strani, jer dolazi u trenutku kada se činilo da Albin Kurti gubi podršku međunarodnih faktora. Vučić vjerojatno ne stoji iza ove akcije, ali time problem postaje još ozbiljniji. To možda znači da predsjednik nema ili je izgubio kontrolu nad militantnim nacionalistima, smatra analitičar za DW.