Rast i potrošnje i industrijske proizvodnje - Monitor.hr
30.10.2017. (15:05)

Sve raste, ali sporo

Rast i potrošnje i industrijske proizvodnje

U Hrvatskoj je u rujnu potrošnja porasla 4,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, već 37. mjesec zaredom. Prema kalendarski prilagođenim podacima, maloprodaja je u rujnu nominalno porasla za 6,5, a realno za 4,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja porasla za 6,4 posto na godišnjoj razini. Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu porasla je pak za 3,0 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je također sporiji rast nego mjesec dana, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Rast proizvodnje od 3,0 posto manji je nego u kolovozu, kada je ojačala 3,2 posto na godišnjoj razini, ali u skladu s očekivanjima. Seebiz


Slične vijesti

25.02. (16:00)

U punom pogonu

Najviše Hrvata radi u industriji, proizvodnja najvažniji poslodavac u 12 županija

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) govore kako je broj aktivnih stanovnika u zadnjem lanjskom mjesecu dosegnuo 1,77 milijuna, pri čemu je ukupno zaposlenih 1,65 milijuna, a nezaposlenih nešto manje od 115 tisuća. Grad Zagreb u pravilu, kad je riječ o tržištu rada, ima najbolje rezultate, no najnižu stopu nezaposlenosti ipak ima Varaždinska županija. U prosincu 2023. iznosila je 3,0%, dok je u Zagrebu bila 3,1%. Gleda li se ukupan broj zaposlenih, od njih ukupno 1,65 milijuna u zadnjem mjesecu 2023. najveći je dio bio zaposlen u pravnim osobama, dakle, poduzećima i javnom i državnom sektoru, 1,43 milijuna, dok ih je 200 tisuća u obrtu i slobodnim profesijama, a oko 18 tisuća u OPG-ima. Na nacionalnoj razini najviše njih bilo u prerađivačkoj industriji, više od 258 tisuća, te u trgovini (230 tisuća), dok je po više od 100 tisuća zaposlenih u javnoj upravi, građevinskom sektoru, turizmu, obrazovanju i zdravstvu. Poljoprivreda je na kraju godine zapošljavala manje od 55 tisuća radnika, značajno manje od primjerice prijevoza, a manje i od ICT-a ili financijskog sektora. Iako industrija doživljava pad, i dalje zapošljava više od turizma i trgovine. Poslovni

21.02. (18:00)

Robot na baušteli

Europska tvrtka Monumental revolucionira industriju građevinarstva koristeći robote kao zidare

Monumental, specijaliziran za gradnju s crvenom glinom, predstavlja inovativno rješenje za naporan, repetitivan i ponekad opasan rad. Njihovi autonomni roboti i sofisticirani softver spajaju ljudsku stručnost s robotskom učinkovitošću na način koji industrija nikada prije nije vidjela. Najavljujući projekt vrijedan 25 milijuna dolara, tvrtka će se usredotočiti na zapošljavanje, skaliranje proizvodnje i diverzifikaciju načina cigli/blokova s kojima njihovi roboti mogu rukovati. Monumental postavlja nove standarde u industriji građevinarstva, pokazujući kako tehnologija može transformirati tradicionalne procese gradnje. (Geek.hr)

29.11.2023. (00:00)

Not great, not terrible

Stanje europske tehnologije: novca je manje, ali budućnost nije tako crna

Do kraja ove godine u europske startupove bit će upumpano 45 milijardi dolara, predviđa izvještaj. S jedne strane to je manje od polovice u odnosu na rekordnih 100 milijardi dolara prikupljenih 2021. godine. S druge pak strane, Europa je jedina regija u kojoj su te brojke porasle u odnosu na 2020. godinu, i to za 18%. U proteklih pet godina europska tehnološka industrija udvostručila je svoju radnu snagu s jednog na više od 2 milijuna zaposlenika. Puno je manje jednoroga, no, čini se da je puno bolja situacija s malim europskim tehnološkim startupovima. Tvrtke u ranoj fazi razvoja su u godinu dana prikupile 18,3 milijarde dolara. Porasla su otpuštanja, a valja napomenuti kako u industriji i dalje dominiraju muškarci. Bug

31.07.2023. (10:00)

I to je ok

Industrija u Hrvatskoj zapošljava više ljudi od turizma i više zarađuje

Za turizam se smatra da je generator gospodarskog rasta, dok mnogi smatraju da industrija u Hrvatskoj jedva da postoji. Praćenje turističkih pokazatelja je postalo jedna vrsta nacionalne opsesije, dok se industrija rijetko spominje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj je malo veći od 1.6 milijuna, a oko 460 tisuća ih radi u industriji. Broj zaposlenih u turizmu je dosta teže odrediti jer to uključuje jako puno zanimanja u puno više kategorija. U najčešćim djelatnostima pružanja smještaja i usluživanja hrane prošle je godine bilo zaposleno tek nešto manje od 90 tisuća ljudi. Procjenjuje se da u turizmu radi tek oko 13 posto ukupno zaposlenih. Index

25.05.2023. (09:00)

Tutači na baterije k'o na traci

Imamo know-how za autoindustriju, sad trebamo samo serijsku proizvodnju

Električna vozila proizvode Kinezi, Indijci, Vijetnamci, Poljaci, gotovo svaka zemlja ima svoj prototip nekakvog vozila na električni pogon, pa čak i Hrvatska. Mi imamo Rimčevu Neveru. Možda se ne proizvodi serijski, ali je ‘naša‘. No u ovom kontekstu važno je spomenuti da pogoni za proizvodnju EV-a nisu veliki industrijski pogoni i ne trebaju to biti. To su mahom mala, sklepana vozila koja se mogu složiti u minipogonu i Hrvatska bi tu, bude li malo sreće, mogla privući investitore koji žele biti ‘bliže‘ europskim kupcima, koji ionako zbog zelene politike EU-a moraju razmišljati o napuštanju vozila na fosilna goriva. Prije Rimca imali smo XD, no to je bilo prije EU fondova… No, prva serijska proizvodnja mogla bi krenuti uskoro, i to u Novskoj, gdje posluje poljska Wawa. Lider

31.03.2023. (01:00)

'I can’t believe you morons actually buy this shit'

Banksy: Kritizirati jezikom industrije

Prepuna temeljito razrađene autoironije, izložba Banksyjevih radova u Trstu u dominantni fokus stavlja bogati opus anonimnog grafitera i vizualnog umjetnika. Klimaks paradoksalnog postojanja navodnog underdoga uviđa se na završnoj točki narativa koji završava riječima exit through the gift shop. Takav paradoks nije preveliki zalogaj, već je stvar dnevnog koprcanja u neoliberalnim opušcima. Interni komentari koji su prethodili polasku u Trst pretežito su se bavili time – Banksyjevom ulogom u oblikovanju prostora koji je odlučio okupirati. Ta nejasna siva zona između alternative i mainstreama, supstance i komoditeta od njegovog je pseudonima načinila izrazito oštar kult ličnosti – za alternativce navodno koristan, za buržuje u dražbenim centrima tek vrijedan spomena. Kulturna industrija je, po tko zna koji put, odlučila selektivno definirati važnost ne samo Banksyja, već i tzv. političke umjetnosti uopće. H-alter

23.01.2023. (14:00)

Dok mama ima para

Državne intervencije u gospodarstvu? Da, ali odmjerene i fino podešene

Slobodnoj trgovini prijete problemi već viđeni u povijesti, a tvrdim intervencijama država može više odmoći nego pomoći, piše The Economist ne odbacujući državni intervencionizam, ali pozivajući na odmjerenost i međunarodnu usklađenost javnih intervencija u gospodarstvo. Nedavne intervencije temelje se uglavnom na argumentima ‘dojenačke industrije‘ (“infant-industry”). To su nove industrije koje u svojim ranim fazama doživljavaju poteškoće ili su posve nesposobne u natjecanju s etabliranim konkurentima u inozemstvu. Ideja je da, ako država ispravi početni tržišni neuspjeh, nova industrija bi s vremenom mogla sama napredovati. Iako intervencije negdje pomažu, u drugima može svima pogoršati položaj. Lider

16.09.2022. (10:00)

Ajmo se mi ipak prebaciti na turizam

Industrijska proizvodnja pala u cijeloj Europi, u Hrvatskoj pogotovo

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u srpnju za 1,6 posto u odnosu na lipanj kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla jedan posto. U eurozoni smanjena je za 2,3 posto, nakon revidiranog 1,1-postotnog rasta u lipnju. Srpanjski pad najveći je na oba područja od prošlogodišnjeg kolovoza. Među zemljama s većim padom proizvodnje izdvajaju se i Estonija i Austrija, za 7,4 odnosno 3,2 posto u odnosu na lipanj. U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju pala za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla 1,2 posto. Pad u srpnju najveći je od travnja 2021. godine, pokazuju Eurostatovi podaci. Lider

02.08.2021. (01:00)

Najveći zagađivač u eko pothvatu

Najpoznatija tvornica cementa postaje prva ugljično neutralna

Njemačka tvrtka za izradu cementa Heidelberg Cement ulaže svoje napore u to da postane ugljično neutralna. Iako je to u jednoj od najzagađenijih industrija poprilično teško postići, do 2030. godine, postrojenje u Švedskoj bilo bi prvo takvo u svijetu. Iz tvrtke su najavili planove za uklanjanje emisije ugljika iz tvornice u Švedskoj u pokušaju dekarbonizacije. Tako ovaj cementni div namjerava nadograditi tvornicu u mjestu Slite na švedskom otoku Gotland, kojom upravlja podružnica tvrtke Cementa. Ovo postrojenje je trenutno drugo po veličini izvora emisija stakleničkih plinova u Švedskoj, odgovorno za tri posto svih emisija CO2. Ako sve krene prema planu, ova bi tvornica cementa u Švedskoj bila prva s nula posto ugljičnih emisija. Green.hr

31.08.2020. (15:00)

Normalno novo

Industrija se normalizira, proizvodnja u lipnju narasla za 15 posto

Postupno ukidanje epidemioloških mjera uvedenih radi sprečavanja pandemije bolesti Covid-19 u lipnju se odrazilo na povećanje prihoda od prodaje u svih pet agregata, napominju statističari. Tako je, iskazano prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), najveći porast prometa u lipnju u odnosu na svibanj od 35,5 posto zabilježen kod trajnih proizvoda za široku potrošnju. Tportal