• 10.10.2017. (08:32)

    Niske kamate

    Raste broj građana koji višak novca drži na tekućim i žiro računima

    Sve više građana novčane viškove drži na tekućim i žiro računima umjesto da ih oročava. Najnoviji podaci analiza pokazuju da je depozitni novac krajem kolovoza dosegnuo 69,8 milijardi kuna što je rast od 4,1% na mjesečnoj i 23,1% na godišnjoj razini. Razlozi su vrlo niske kamate na oročenja. Zabilježen je i rast gotovog novca izvan banaka, popeo se na gotovo 26,7 milijardi kuna. Seebiz

  • Slične vijesti

    07.06. (10:18)

    Eksponencijalni rast

    Nagradni fond SP u Španjolskoj 1982. je bio 16 milijuna eura, sada je 670!

    Ukupni nagradni fond na Svjetskom prvenstvu u Rusiji iznosi 670,5 milijuna eura od čega će 339 milijuna dobiti 32 reprezentacije prema učinku i završnom plasmanu. Ostatak novca će biti podijeljen kao dio pripreme za turnir, doprinos matičnim klubovima igrača i kao kompenzacija klubovima koji izgube svoje igrače zbog povrede. Pogledajte infografiku rasta nagradnog fonda od 1982 do danas. Al Jazeera Balkan

    24.05. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.

    03.05. (09:30)

    Dobri susjedi

    Hrvatske tvrtke u Crnu Goru lani uložile preko 150 milijuna eura

    Hrvatske su tvrtke lani u Crnu Goru uložile čak 156,6 milijuna eura, samo nešto manje nego u Sloveniju, u koju je lani otišlo najviše hrvatskih ulaganja. Samo godinu ranije, u 2016., hrvatske su tvrtke u Crnu Goru uložile manje od 10 milijuna eura. Takav skok hrvatskih ulaganja u Crnoj Gori ponajprije je rezultat preuzimanja Crnogorskog Telekoma od strane HT-a. Naime, HT je početkom prošle godine od Magyar Telekoma kupio 76,53% dionica Crnogorskog Telekoma, za što je platio 123,5 milijuna eura. Novac.hr

    21.04. (08:30)

    Money can't buy it

    Istraživanje: Novcem se može kupiti sreća, ali je bitno kako ga potrošimo

    Profesorica Ashley Whillans s poslovne škole na Harvardu provela je istraživanje u kojem su jednoj grupi ljudi dali novac da si nešto kupe, a drugoj da njime plate nekome da umjesto njih obavi neki posao poput pranja rublja. Na koncu su zadovoljniji bili ovi drugi. Čak i kad potrošimo jako malo novca da izbjegnemo neko neugodno iskustvo poput čišćenja, osjećat ćemo se bolje nego da smo taj novac potrošili na neki predmet. Tako da zapravo možemo reći da se novcem može kupiti sreća, ali je bitno da taj novac potrošimo na pravi način, kaže Whillans. CBS ima dobar tekst o tome može li novac kupiti sreću, koji prenosi Jutarnji.

    11.04. (09:22)

    U radiše svega biše, u Europćana još i više

    U eurozoni povećana štednja: Svaki osmi euro ide za strane

    Kućanstva u zoni eura u posljednjem su lanjskom tromjesečju povećala štednju – iznosila je 12,2 posto ukupnog raspoloživog dohotka (u tromjesečju prije štednja je bila mrvicu manjih 12%). To znači da su ova kućanstva za štednju odvajala svaki osmi euro. Ono što se tkđ. povećalo u četvrtom kvartalu u eurozoni su i poslovne investicije koje su dosegnule 22,8% (u prethodnom kvartalu bile 22,5%). Finance Apprise

    25.03. (20:30)

    Pismo kući

    Gastarbajteri lani u RH poslali 16 milijardi kuna

    Rodbini i znancima novi gastarbajteri prošle godine su, prema podacima HNB-a, uplatili rekordnih 15,75 milijardi kuna ili oko 2,1 milijardu eura. To je oko 120 milijuna eura više nego godinu ranije. Još prije deset godina doznake iz inozemstva iznosile su oko 1,3 milijarde eura i nešto veći rast zabilježile su tek 2011. kad su dosegnule 1,5 milijardi eura. Slobodna

    13.03. (08:44)

    Gotovine u optjecaju 2% više nego 2000. godine

    Od 2000. godine do danas vrijednost gotovine u optjecaju porasla je sa 7% vrijednosti gospodarstva na devet posto. Općenito gledajući, u većini država primjetan je rast gotovine u optjecaju, a to je najviše izraženo u Hong Kongu i Japanu gdje je vrijednost gotovine porasla za 9, odnosno 7% vrijednosti BDP-a. Dio objašnjenja zašto gotovina ne gubi na važnosti leži u tehnologiji. Naime, dok se s jedne strane razvija infrastruktura za bezgotovinska plaćanja, razvija se i infrastruktura koja podržava korištenje gotovine. To prije svega vrijedi za bankomate koji sada imaju niz novih funkcija, poput primanja depozita. Poslovni

    11.03. (13:30)

    Nikad dovoljno

    Koliko je novca potrebno za sreću?

    Novo istraživanje pokazalo je da novac ima veliki uticaj na sreću pojedinca, a to koliko je novca potrebno da biste bili sretni ovisi o tome gdje živite. U zapadnoj Europi i Skandinaviji je za sreću u prosjeku potrebno 100.000 dolara, dok je u istočnoj Europi i na Balkanu potrebno samo 45.000 dolara godišnje. Buka

    04.03. (10:31)

    Male i srednje tvrtke više neće plaćati ‘šumski’ paranamet

    Svi poduzetnici koji ostvaruju prihode manje od 3 milijuna kuna novim zakonom o šumama oslobodit će se plaćanja naknade za opće korisne funkcije šuma koju su obvezni plaćati od 1990. Odredbu plaća 202 tisuće poduzetnika, a procjenjuje se da bi oslobođeno bilo 181 tisuća, dok bi prihod ostao 180 milijuna kuna. Poslovni

  • Slične vijesti

    07.06. (10:18)

    Eksponencijalni rast

    Nagradni fond SP u Španjolskoj 1982. je bio 16 milijuna eura, sada je 670!

    Ukupni nagradni fond na Svjetskom prvenstvu u Rusiji iznosi 670,5 milijuna eura od čega će 339 milijuna dobiti 32 reprezentacije prema učinku i završnom plasmanu. Ostatak novca će biti podijeljen kao dio pripreme za turnir, doprinos matičnim klubovima igrača i kao kompenzacija klubovima koji izgube svoje igrače zbog povrede. Pogledajte infografiku rasta nagradnog fonda od 1982 do danas. Al Jazeera Balkan

    24.05. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.

    23.05. (22:53)

    20 najbogatijih zemalja svijeta. Naša budućnost Irska je peta, SAD 12., Njemačka tek 18.

    Iscrpnije...
    17.05. (14:30)

    Slabije imovinsko stanje u starijoj životnoj dobi je povezano s povećanjem rizika za demenciju za do 50%

    Iscrpnije...
    04.05. (10:51)

    Prvi put od 2013. količina likvidnog novca u eurozoni se smanjuje, a ECB se od svog inflacijskog cilja od 2% ponovo udaljava

    Iscrpnije...
    03.05. (09:30)

    Dobri susjedi

    Hrvatske tvrtke u Crnu Goru lani uložile preko 150 milijuna eura

    Hrvatske su tvrtke lani u Crnu Goru uložile čak 156,6 milijuna eura, samo nešto manje nego u Sloveniju, u koju je lani otišlo najviše hrvatskih ulaganja. Samo godinu ranije, u 2016., hrvatske su tvrtke u Crnu Goru uložile manje od 10 milijuna eura. Takav skok hrvatskih ulaganja u Crnoj Gori ponajprije je rezultat preuzimanja Crnogorskog Telekoma od strane HT-a. Naime, HT je početkom prošle godine od Magyar Telekoma kupio 76,53% dionica Crnogorskog Telekoma, za što je platio 123,5 milijuna eura. Novac.hr

    21.04. (08:30)

    Money can't buy it

    Istraživanje: Novcem se može kupiti sreća, ali je bitno kako ga potrošimo

    Profesorica Ashley Whillans s poslovne škole na Harvardu provela je istraživanje u kojem su jednoj grupi ljudi dali novac da si nešto kupe, a drugoj da njime plate nekome da umjesto njih obavi neki posao poput pranja rublja. Na koncu su zadovoljniji bili ovi drugi. Čak i kad potrošimo jako malo novca da izbjegnemo neko neugodno iskustvo poput čišćenja, osjećat ćemo se bolje nego da smo taj novac potrošili na neki predmet. Tako da zapravo možemo reći da se novcem može kupiti sreća, ali je bitno da taj novac potrošimo na pravi način, kaže Whillans. CBS ima dobar tekst o tome može li novac kupiti sreću, koji prenosi Jutarnji.

    18.04. (22:16)

    Klinca šaljete na putovanje Europom? Najbolje da im novac uplatite na prepaid kartice

    Iscrpnije...