Ravnateljica Ekonomskog instituta: Hrvatska ekonomija je močvara - Monitor.hr
18.02.2017. (10:21)

Slijedi faza isušene kaljuže

Ravnateljica Ekonomskog instituta: Hrvatska ekonomija je močvara

“Naša se ekonomija može usporediti s močvarom: nema dotoka svježe vode u jezero, odnosno novih poduzeća na tržište, a ona ustajala voda ne istječe iz njega. Odnosno, neuspješne ili postojeće tvrtke ostaju na tržištu, jer je njihov izlazak praktički onemogućen. U takvom močvarnom okružju ne možete očekivati ekonomski napredak i prosperitet” – slikovito u intervjuu Telegramu dr. sc. Maruška Vizek (38), ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, opisuje hrvatsku ekonomiju. Navodi Uber kao primjer “što se događa kada nova kompanija dođe na tržište koje ima značajne ulazne barijere. Iako je riječ o biznisu budućnosti koji proizlazi iz ekonomike suradnje i kojeg je nemoguće zaustaviti, u nas se čini sve kako bi se tu tvrtku spriječilo da posluje na tržištu”.


Slične vijesti

Prekjučer (13:00)

Ako važeš za koga ćeš glasati prema ekonomskom programu...

Vizek: Programi potpore za vrijeme pandemije i nisu bili najučinkovitiji, novac se mogao bolje utrošiti

Propitkivanje uspješnosti izvlačenja zemlje iz recesije pri tome ne problematizira činjenicu da je Hrvatska ekonomski vrlo uspješno prebrodila pandemijsku krizu, već se bavi utvrđivanjem učinkovitosti potrošnje javnog novca za pandemijske poticaje gospodarstvu. Naime moguće je da je taj novac polučio očekivani učinak, no isto tako je moguće da se s manje ili s drugačije usmjerenim javnim novcem moglo napraviti puno više ili čak da su pandemijski poticaji bili potpuno nepotrebni, a samim time novac uludo potrošen. U ovom konkretnom slučaju covid potpore su na prvi pogled bile uspješne, ali po svemu sudeći ta je mjera bila previše rastrošna i loše dizajnirana. Maruška Vizek za tportal.

04.03. (23:00)

Konačno da smo negdje ispred Europe

Vizek: Apartmanizacija na steroidima – Zašto nova EU pravila u nas neće promijeniti ništa

Uredba EU-a o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja u Hrvatskoj, nažalost, neće promijeniti gotovo ništa. Od 2016., naime, imamo uspostavljen sustav eVisitor, a u njemu su svi podaci na koje se odnosi spomenuta uredba već dostupni i kontinuirano se ažuriraju. U drugim zemljama Unije, koje do sada nisu sustavno prikupljale podatke o smještajnim kapacitetima i ostvarenim noćenjima u privatnom smještaju, Uredba definitivno predstavlja korak unaprijed. Zemlje članice će tako u roku od dvije godine morati uspostaviti registre i prikupiti podatke o smještajnim kapacitetima za kratkoročni turistički najam, a digitalne platforme bit će prisiljene dijeliti podatke o ostvarenim noćenjima. Maruška Vizek za tportal.

27.02. (08:00)

Dolar nije nužno dobar

Najveća bitka Drugoga svjetskog rata: Kako je dolar postao svjetska rezervna valuta

Ove godine obilježava se 80 godina od održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda o monetarnim i financijskim pitanjima, poznatije kao Konferencija u Bretton Woodsu. Cilj konferencije bio je uspostaviti stabilan poslijeratni međunarodni monetarni sustav i sustav međunarodne trgovinske razmjene koji bi potaknuo gospodarski oporavak nakon rata te spriječio devalvacije valuta i trgovinske ratove prisutne tijekom međuratnog razdoblja. Kao rezultat stvoreni su MMF i Svjetska banka. No, isto tako, dogovoreno je kako će američki dolar i zlato imati ulogu svjetske rezervne valute. Iako se sustav Bretton Woods raspao 1971. godine, kao rezultat nagomilanih ekonomskih neravnoteža, četvrt stoljeća duga praksa korištenja dolara kao mjerila za određivanje vrijednosti drugih valuta pozicionirala ga je kao dominantno sredstvo u globalnim plaćanjima i pohrani vrijednosti u nadolazećim vremenima. Maruška Vizek za tportal.

16.01. (20:00)

Slabo se prilagođavaju

Vizek: Od europskog motora do bolesnika: Što se to dogodilo s Njemačkom?

Za početak, treba razumjeti to da je njemački model rasta dominantno zasnovan na održavanju konkurentnosti i snažnom rastu izvoza. Takva ekonomska strategija sjajno je funkcionirala u ekonomski otvorenom svijetu, u kojem je temeljna poslovna strategija troškovna učinkovitost te s učinkovitim globalnim lancima vrijednosti. No nakon nastupanja pandemije i ruske agresije na Ukrajinu, svijet je postao ekonomski puno više zatvoren, sve je izraženija podjela na ekonomske blokove, a sve veći naglasak u poslovanju stavlja se na ekonomsku samodostatnost i otpornost, ne na troškovnu učinkovitost. Novi trendovi, odnosno novi geopolitički odnosi, koji su na snazi od 2020. godine, smanjili su cjenovnu konkurentnost njemačkog izvoza i značajno ograničili mogućnost njegova daljnjeg rasta. U ovim novim normalnim uvjetima na vidjelo su izašle sve slabosti njemačke strategije ekonomskog rasta. Maruška Vizek za tportal.

12.12.2023. (08:00)

Nije nam zapravo ni toliko loše

Vizek: Život u Hrvatskoj ima nekih prednosti kojih možda nismo svjesni

Život u Hrvatskoj počesto izgleda kao vrlo začahurena spirala negativnosti. Naše nezadovoljstvo zbog svega negativnog što se događa u zemlji vrlo je intenzivno i toliko zaokuplja našu pažnju da nismo u stanju ni vidjeti, a kamoli cijeniti i biti zahvalni za ono pozitivno što imamo. Ovaj se problem samo pojačava zbog važne uloge koju mediji imaju u formiranju javnog mijenja. Negativne su vijesti jednostavno čitanije od pozitivnih, što znači da će mediji biti skloniji prenositi ih i ne baviti se onim pozitivnima. Otkako živim u SAD-u, imam priliku vidjeti život u Hrvatskoj nešto drugačijim očima: Prvi od pozitivnih aspekata života u Hrvatskoj koji ne cijenimo dovoljno je sigurnost. Druga je dostupnost zdravstvene zaštite, iako je ukorijenjeno uvjerenje da je ono zapušteno i loše. Treći pozitivan aspekt života u Hrvatskoj dostupnost je obrazovanja. Jedna smo od zemalja s najmanjom dohodovnom nejednakošču. To ne znači da nema siromaštva, ali imamo puno manje beskućnika od drugih država. Maruška Vizek za tportal.

14.11.2023. (13:00)

Šareno društvo

Vizek: Marihuana, dugine boje na crkvama, 12 rodnih identiteta… Ovako se živi u srcu američke woke kulture

Woke kulturu možemo definirati kao pokret koji se zalaže za društvenu i političku svjesnost, posebno oko pitanja društvene pravde, te koji naglašava svjesnost i aktivizam oko pitanja društvene i političke jednakosti. Za otprilike dva desetljeća Sjedinjene Američke Države postat će jedina zemlja na svijetu u kojoj nijedna rasa neće imati natpolovičan udio u ukupnom broju stanovnika. Generacija Z bit će zadnja generacija u kojoj bijelci koji nisu latinoameričkog podrijetla čine većinu, a u generacijama koje su rođene poslije 2010. već sada nemaju natpolovični udio u populaciji. Već samo ove demografske promjene, bez uzimanja u obzir drugih društvenih procesa koji se događaju u Americi, bile bi dovoljno snažan katalizator za buđenje woke kulture, a ona je već pustila svoje korijene u liberalnijim dijelovima te zemlje. Međutim, to je trenutno liberalni ekstrem, budući da s druge strane jača konzervativni protupokret. Maruška Vizek za tportal.

16.10.2023. (09:00)

Mlada Dubrovčanka, otvorila apartman...

Vizek: Turizam je pojeo Dubrovnik – evo zašto je važno krenuti u rat protiv apartmanizacije

Rentijerska voda je u Dubrovniku očito je došla do grla, pa je gradonačelnik Franković prije tjedan dana najavio da će prvi u Hrvatskoj ograničiti širenje apartmana. Naime grad koji broji oko 42 tisuće stanovnika u deset godina doživio je pravu eksploziju privatnog smještaja. Vjerojatno je očekivano da baš Dubrovnik prvi razmatra objavu mini rata ‘airbnbizaciji’. Grad je s jedne strane daleko najprepoznatljivija hrvatska destinacija koju rado posjećuju turisti iz čitavog svijeta, ali s druge nema zaleđe poput Splita ili Sinja. Dubrovnik proživljava intenzivnu turističku gentrifikaciju i narušene su mu mnoge urbane funkcije. U gradu je tako postao problem naći postolara ili izraditi ključeve, a za kupnju automobila i ovlašteni autoservis većine marki automobila morat ćete se voziti do Splita. Iako je objava dočekana s negodovanjem jer to ni nije u ingerenciji Grada već Županije, Franković je barem svjestan problema. Ako ništa, otvorio je temu kojom se i lokalne zajednice i središnja država moraju pod hitno pozabaviti. Maruška Vizek za tportal.

26.09.2023. (01:00)

A kamo da idem na miru pogledat utakmicu ili da odvedem ljubavnicu?

Vizek: Tri hrvatske anomalije – Prazno čak 276 tisuća nekretnina, a ni p od poreza!

Sada kada znamo da je prazno barem 14 posto stambenog fonda, postavljaju se tri logična pitanja. Zašto je toliko stanova prazno, kako tendencija da stanove koje imamo u vlasništvu uopće ne koristimo utječe na kretanje njihove cijene i priuštivost stanovanja te kako se nositi s tim problemom? Kolektivno je uvjerenje kako je kupnja dodatnih stanova (povrh onog u kojem se živi) najsigurniji oblik štednje. Nepostojanje poreza na imovinu koje bi kažnjavalo nekorištenje stanova također podržava sklonost naših građana da kupuju nekretnine i zatim ih drže praznima. Kupnja praznih stanova generira potražnju za njima te potiče trajno povećanje njihovih cijena i ostvarivanje dugoročne kapitalne dobiti. Kolateralna žrtva u ovom procesu su podstanari, oni koji žele kupiti svoj prvi stan ili koji su taj stan već kupili na kredit, jer te se skupine građana suočavaju sa sve nepriuštivijim stanovanjem. Maruška Vizek za Tportal.

17.07.2023. (19:00)

Pričaj mi o gospodarstvu

Maruška Vizek: Normalno da se ne diže porez na najam kada 300.000 ljudi živi od toga

  • ‘Naši nositelji javnih politika i međunarodne institucije govore da nam je potreban porez na dohodak od turističkog najma, no 10 posto biračkog tijela direktno ima negativne učinke i zato se ta mjera ne donosi.’
  • ‘Netko tko ima nekoliko apartmana nije siromašan. Dio takvih građana možda je nelikvidan i nema dovoljno mjesečnih prihoda da preživi, no definitivno su solventni; imaju puno imovine koju na takav način koriste.’
  • ‘Ako vam novac, rad i kapital odlaze u niskoproduktivan nekretninski sektor te ako to potičemo trenutnom poreznom politikom, sami režemo granu na kojoj sjedimo i dopuštamo drugim granama da se brže razvijaju.’
01.08.2022. (19:00)

Čeka nas blaga zima

Vizek: Zbog rasta kamata svijet je na pragu dužničke krize, a Hrvatska bi mogla profitirati od nove mjere

Dok se u nadolazećem razdoblju očekuje propitivanje legitimnosti i opravdanosti instrumenta monetarne politike među štedljivijim zemljama članicama iz sjeverne Europe, Hrvatska će barem kada je u pitanju program TPI profitirati od ulaska u eurozonu. Ponavlja nam se tako još jednom situacija koja nam se dogodila u podjeli sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost, iz kojeg smo dobili komparativno gledano najviše jer smo ekonomski najslabija zemlja članica Unije. Europska središnja banka držat će intervencijama nižom cijenu našeg duga nego što bi ona bila u stvarnim tržišnim uvjetima, i to baš zato što imamo visok vanjski dug, u iznosu od 80 posto BDP-a. Kada jednom uđemo u eurozonu, povećanje troškova duga bi se trebao smanjiti, što će spriječiti pad investicija i potrošnje. Maruška Vizek za Tportal.