• 09.08.2018. (16:02)

    Rijeka ima projekt koji je po veličini odmah iza Pelješkog mosta

    Ugovor o najvećem hrvatskom projektu, odmah iza Pelješkog mosta, koji se sufinancira europskim sredstvima, potpisan je bez puno pompe u Rijeci, a riječ o o ulaganju većem od 1,7 milijarda kuna u vodovodno-komunalni sustav riječke aglomeracije. U sklopu projekta biti će izgrađeno više od 200 kilometara kanalizacije i oko 100 km vodovoda. Raskopati će se preko 200 ulica. Radovi bi trebali krenuti u prvoj polovici 2019. Novi list



  • Slične vijesti

    Prekjučer (08:30)

    Late starter

    Brkljača: Povlačenje EU fondova – sporo, zabrinjavajuće, ali ništa nije izgubljeno

    Ekonomski lab analizira stvarno povlačenje sredstava EU fondova, dakle cash flow, i zaključio da smo i dalje veoma loši, najlošiji dapače. Ali, ima i dobra vijest: još ništa nije izgubljeno. Hrvatskoj je do 4.2.2019. isplaćeno 1,76 mlrd. eura odnosno 16% od ukupne alokacije za ovo sedmogodišnje razdoblje. S takvim slabašnim postotkom nalazimo se uvjerljivo na začelju ljestvice… – piše Ivica Brkljača za Ekonomski lab.

    13.02. (01:19)

    Čaša je, pa, skoro prazna

    Hrvatska pretposljednja po iskorištenosti EU fondova

    Hrvatskim je korisnicima od početka 2014. do kraja 2018. godine iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) ugovoreno 57, a isplaćeno tek 21,54 posto, odnosno 1,98 milijardi od ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura, što Hrvatsku po iskorištenosti sredstava čini drugom najgorom članicom Europske unije, odmah iza Španjolske.

    11.02. (09:30)

    Kako naučiti uzeti novac koji ti daju

    Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

    Milan Deskar-Škrbić u drugom dijelu svoje analize pronalazi pozitivne fiskalne i šire učinke koji djeluju putem ekonomske politike. No, upozorava i na propuštene prilike. Jedno od ključnih pitanja je koliko smo dali, a koliko dobili novaca je sadržano u donjem grafu (svjetloplavo je koliko smo uzeli).

    No, još je važnije pitanje koliko smo mogli dobiti? – Ukoliko se u obzir uzme da je Hrvatskoj u proračunskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura, može se zaključiti kako je dosadašnja dinamika povlačenja sredstava vrlo slaba. Ekonomski lab. Ovdje je prvi dio.

    14.01. (20:30)

    Žalac: Od mogućih 10,7 milijardi eura dosad smo kroz natječaje alocirali 8,5 milijardi

    U 2018. godini putem 152 natječaja za dodjelu sredstava iz EU fondova na raspolaganje je stavljeno 2,9 milijardi eura, čime je sa ranijih 5,6 milijardi eura, dosegnuto 8,5 milijardi eura ili 79 posto od ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura koliko nam je na raspolaganju. U prijedlogu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira 2021-2027 Hrvatskoj se nudi 9,9 milijardi eura (HRT). I još posebno o natječaju za ugradnju dizala.

    13.01. (21:30)

    Ulaz u Srednju Europu

    Kinezima treba luka na Krku, Rijeka tek privremeno rješenje

    Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković koncem ovog mjeseca otputovat će u Kinu, gdje će razgovarati o koncesiji za novi riječki kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, koji bi trebao konačno biti gotov do ljeta. Pod egidom ‘posao desetljeća’ Novi list piše da u Vladi razmišljaju i o uključivanju Kine u velike infrastrukturne projekte na riječkom prometnom pravcu, izgradnju nizinske pruge te dugoročno u gradnju kontejnerskog terminala na otoku Krku, u paketu s novim cestovno-željezničkim Krčkim mostom. Naravno, tu je niz problema.

    20.12.2018. (08:18)

    Falile se Zagrepčanke da su 10 puta bogatije neg' Splićanke

    Split izglasao proračun od 1,1 milijardu kuna, Rijeka od 1,144 milijarde

    Pored uobičajenih troškova, Split iduće godine ulaže u sanaciju odlagališta Karepovca, uređuje tehnološki park na Dračevcu i žnjanski plato, privremeno izmješta autobusni kolodvor na Kopilicu, gradi dom za palijativnu skrb i hospicij ( Index). Riječki proračun je malčice veći, a njima su vanredni izdaci infrastrukturni objekti za projekt Europske prijestolnice kulture (T-Portal). Inače, zagrebački proračun je 10 milijardi kuna, iako grad nije veći deset puta.

    06.12.2018. (17:30)

    Na vrh brda euro se mrda

    Najveći projekt u povijesti Medvednice – 38 milijuna kuna

    Uređuje se Centar za posjetitelje Medvedgrad, obnavlja južna kula, veliki i mali palas utvrde, a nakon toga bit će uređen muzeološki postav. Gradit će se i obilježiti biciklističke staze, a po gradu će biti postavljene obavijesti za posjetitelje i turiste. 85% troškova snosi EU, a cijeli projekt vrijedi deset puta više nego što Park prirode godišnje dobije iz državnog proračuna. HRT

    07.10.2018. (12:30)

    Kako misliš, daju novac?!

    Novac je nadohvat ruke, samo ga treba uzeti

    U razdoblju od 2014. do 2020. dostupno nam je 10,7 milijardi eura iz europskih fondova. Na Konferenciji Dani regionalnog razvoja i EU fondova ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac rekla je da je ugovoreno 54% novca iz aktualne financijske omotnice. Krajnjim je korisnicima do sada isplaćeno oko 14%, odnosno oko milijardu i pol eura. O tome se razgovaralo u Temi dana HRT-a. Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar se doima zadovoljan kako se novac povlači i ministricom.

  • Slične vijesti

    Prekjučer (08:30)

    Late starter

    Brkljača: Povlačenje EU fondova – sporo, zabrinjavajuće, ali ništa nije izgubljeno

    Ekonomski lab analizira stvarno povlačenje sredstava EU fondova, dakle cash flow, i zaključio da smo i dalje veoma loši, najlošiji dapače. Ali, ima i dobra vijest: još ništa nije izgubljeno. Hrvatskoj je do 4.2.2019. isplaćeno 1,76 mlrd. eura odnosno 16% od ukupne alokacije za ovo sedmogodišnje razdoblje. S takvim slabašnim postotkom nalazimo se uvjerljivo na začelju ljestvice… – piše Ivica Brkljača za Ekonomski lab.

    13.02. (01:19)

    Čaša je, pa, skoro prazna

    Hrvatska pretposljednja po iskorištenosti EU fondova

    Hrvatskim je korisnicima od početka 2014. do kraja 2018. godine iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) ugovoreno 57, a isplaćeno tek 21,54 posto, odnosno 1,98 milijardi od ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura, što Hrvatsku po iskorištenosti sredstava čini drugom najgorom članicom Europske unije, odmah iza Španjolske.

    11.02. (09:30)

    Kako naučiti uzeti novac koji ti daju

    Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

    Milan Deskar-Škrbić u drugom dijelu svoje analize pronalazi pozitivne fiskalne i šire učinke koji djeluju putem ekonomske politike. No, upozorava i na propuštene prilike. Jedno od ključnih pitanja je koliko smo dali, a koliko dobili novaca je sadržano u donjem grafu (svjetloplavo je koliko smo uzeli).

    No, još je važnije pitanje koliko smo mogli dobiti? – Ukoliko se u obzir uzme da je Hrvatskoj u proračunskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura, može se zaključiti kako je dosadašnja dinamika povlačenja sredstava vrlo slaba. Ekonomski lab. Ovdje je prvi dio.

    16.01. (10:00)

    Biljana Borzan pozdravlja najavu raspisivanja natječaja za pilot program sufinanciranja ugradnje dizala iz EU-ovih fondova

    Iscrpnije...
    14.01. (20:30)

    Žalac: Od mogućih 10,7 milijardi eura dosad smo kroz natječaje alocirali 8,5 milijardi

    U 2018. godini putem 152 natječaja za dodjelu sredstava iz EU fondova na raspolaganje je stavljeno 2,9 milijardi eura, čime je sa ranijih 5,6 milijardi eura, dosegnuto 8,5 milijardi eura ili 79 posto od ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura koliko nam je na raspolaganju. U prijedlogu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira 2021-2027 Hrvatskoj se nudi 9,9 milijardi eura (HRT). I još posebno o natječaju za ugradnju dizala.

    13.01. (21:30)

    Ulaz u Srednju Europu

    Kinezima treba luka na Krku, Rijeka tek privremeno rješenje

    Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković koncem ovog mjeseca otputovat će u Kinu, gdje će razgovarati o koncesiji za novi riječki kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, koji bi trebao konačno biti gotov do ljeta. Pod egidom ‘posao desetljeća’ Novi list piše da u Vladi razmišljaju i o uključivanju Kine u velike infrastrukturne projekte na riječkom prometnom pravcu, izgradnju nizinske pruge te dugoročno u gradnju kontejnerskog terminala na otoku Krku, u paketu s novim cestovno-željezničkim Krčkim mostom. Naravno, tu je niz problema.

    20.12.2018. (08:18)

    Falile se Zagrepčanke da su 10 puta bogatije neg' Splićanke

    Split izglasao proračun od 1,1 milijardu kuna, Rijeka od 1,144 milijarde

    Pored uobičajenih troškova, Split iduće godine ulaže u sanaciju odlagališta Karepovca, uređuje tehnološki park na Dračevcu i žnjanski plato, privremeno izmješta autobusni kolodvor na Kopilicu, gradi dom za palijativnu skrb i hospicij ( Index). Riječki proračun je malčice veći, a njima su vanredni izdaci infrastrukturni objekti za projekt Europske prijestolnice kulture (T-Portal). Inače, zagrebački proračun je 10 milijardi kuna, iako grad nije veći deset puta.

    06.12.2018. (17:30)

    Na vrh brda euro se mrda

    Najveći projekt u povijesti Medvednice – 38 milijuna kuna

    Uređuje se Centar za posjetitelje Medvedgrad, obnavlja južna kula, veliki i mali palas utvrde, a nakon toga bit će uređen muzeološki postav. Gradit će se i obilježiti biciklističke staze, a po gradu će biti postavljene obavijesti za posjetitelje i turiste. 85% troškova snosi EU, a cijeli projekt vrijedi deset puta više nego što Park prirode godišnje dobije iz državnog proračuna. HRT