• 15.03.2017. (18:23)

    Korisni otpad

    Rijeka: Počeli proizvoditi struju na deponiju

    Rijeka je nakon Zagreba drugi hrvatski grad koji iskorištava metan s odlagališta – na deponiju Viševac postavljeno je postrojenje plaćeno deset milijuna kuna koje će godišnje od metana koji se stvara ispod stotina tona smeća proizvoditi struje dovoljno za oko 3.500 kućanstava. Kilowat prodaju HEP-u po 26 lipa. Dnevnik.hr

  • Slične vijesti

    25.05. (05:35)

    Ne valja, al ne znamo bolje

    Zagreb: Skupština usvojila Plan gospodarenja otpadom do 2023. godine

    Zagrebačka Gradska skupština usvojila je u četvrtak Plan gospodarenja otpadom grada Zagreba za razdoblje od 2018. do 2023. godine s 27 glasova za i 21 oporbenim glasom protiv, bez suzdržanih. Zastupnica Sandra Švaljek je prokomentirala plan: “Ovaj Plan gospodarenja otpadom možemo usporediti s neuspjelim jelom. Kada smo o njemu razgovarali prošli put ono nije bilo kuhano i začinjeno i u njemu je bila muha. Gradonačelnik je u međuvremenu uklonio muhu, ali je ovo jelo ostalo i dalje nejestivo.” I svi ostali su mahom slično kometirali plan – “promašen”, “neozbiljan”, “bez odgovora”, “nije dobar”. Jutarnji

    25.04. (15:51)

    Smeće posvuda

    Komentar: Bandićev novi i ljepši savski nasip

    H-alter piše o jadnom stanju savskog nasipa i problemu ilegalnog odlaganja otpada. “Par kilometara nizvodno od brda smeća na Jakuševcu, tik uz nasip lijeve obale Save, smješten je pročistač otpadnih voda koji dnevno proizvodi oko 100 tona mulja, za čije trajno odlaganje još uvijek nema prihvatljivog rješenja… Od zaštićenih jezera na Savici bicikliranje putevima otpada nastavlja se dalje uz nasip na lijevoj obali Save prema Domovinskom mostu, a tu je i vodozaštitno područje vodocrpilišta Petruševec. Put uz jezero ukrašen je mnogobrojnim hrpama ilegalno odloženog otpada, koji odlažu tvrtke angažirane od strane Grada.”

    25.04. (10:50)

    Teku kune Rječinom

    Rijeka ulazi u investicijski ciklus od 5,7 milijardi kuna

    Do 2020. godine na području Rijeke realizirat će se 775 milijuna eura investicija, odnosno oko 5,75 milijardi kuna, u što spadaju javne infrastrukturne investicije, državne i komunalne, veće privatne, te projekti vezani za Urbanu aglomeraciju Rijeka, te Europsku prijestolnicu kulture. Konkretno, neka od tih su ulaganja u riječki prometni pravac, u vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, rekonstrukcija željezničkog kolodvora Brajdica, modernizacija teretnog željezničkog kolodvora Rijeka-Mlaka itd (ovdje popis svih projekata). Ekonomist Mladen Vedrić kaže da je ulaganje u infrastrukturu važno, ali ono mora biti u funkciji privlačenja novih proizvodnih investicija, nove tehnologije i proizvodnje s visokom dodanom vrijednosti.

    18.04. (16:51)

    Manje otpada

    Europarlamentarci usvojili zakon o kružnom gospodarstvu

    Prema novom zakonu udio komunalnog otpada koji se reciklira će porasti. Do 2025. godine najmanje 55% komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati, a taj cilj će se povećati na 60% do 2030. i 65% do 2035. godine. Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže do najviše 10% do 2035. godine. Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kg otpada. Od toga reciklira samo 21,5%, spaljuje 0,1%, a najveći dio odlaže – čak 78,4%. H-alter

    12.04. (22:30)

    Zatrovano tlo

    Više od 60% komunalnog otpada odlaže se pod zemljom

    Prema statističkim podacima iz 2016. 47% komunalnog otpada u EU-u se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se razlikuju među zemljama te brojne države članice još uvijek koriste odlaganje pod zemljom za komunalni otpad. Odlaganje pod zemljom gotovo da ne postoji u sjeverno-zapadnoj Europi, dok je iznimno popularno na jugu Europe. Čak 12 zemalja odlaže više od polovice otpada pod zemljom. Hrvatska je uz Latviju, Slovačku i Bugarsku na iznad 60%. U travnju zastupnici glasuju za izmjene pravila o upravljanju ptpadom koje uključuju nove ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta. CroEnergo.eu

    16.03. (10:30)

    Svjesno i odgovorno življenje

    Može se živjeti bez stvaranja otpada

    H-alter predstavlja djevojku čiji način života može biti inspiracija svima. “Anamarija Prgomet u trgovinu nosi svoje staklenke koje joj napune s hranom iz rinfuze. Nosi sa sobom i svoju čašu u kojoj kupuje kavu za van, koristi platnene vrećice i platnene maramice, radi svoju kozmetiku i slično. Ono što ne može izbjeći, staru odjeću ili pokvarenu elektroniku, odnosi na mjesta koja takve stvari recikliraju.”

    08.01. (18:19)

    Neka more ostane plavo

    Greenpeace pokrenuo peticiju za spašavanje Jadrana od plastike

    Greenpeace je pokrenuo peticiju pod nazivom Spasimo Jadran i Mediteran od najezde plastike. Procjenjuje se da do 12 milijuna tona plastike godišnje ulazi u naša mora diljem svijeta te da oko 80% onečišćenja svjetskih mora otpada na plastiku. Peticijom se traži da ministar Ćorić učini nešto. Možete je potpisati ovdje.

    11.12.2017. (15:50)

    Traži se akcija

    Javna rasprava o prikupljanju i naplati otpada u Zagrebu

    Zelena akcija poziva sve građanke i građane da pošalju svoje komentare na prijedlog Odluke o prikupljanju i naplati odvoza otpada u Zagrebu koji se nalazi na javnoj raspravi do 16. prosinca. Ukoliko Odluka bude usvojena u predstavljenom obliku, neće doći do potrebnog povećanja odvojenog otpada te će se Zagrepčanima i dalje naplaćivati nepravedni mjesečni računi. Potrebno je da se svi uključe i zahtijevaju spremnike za odvajanje i pravednu naplatu po količini. Uključiti se možete ovdje.

    07.12.2017. (08:11)

    Loša članica

    Bruxelles pokrenuo 14 procesa protiv Hrvatske, prijete milijunske sankcije

    Ako Hrvatska ne napravi zaokret u gospodarenju komunalnim otpadom, odnosno gradska komunalna društva ne reorganiziraju svoj sustav odvoza i sortiranja smeća, čekaju nas ozbiljne sankcije EU. Naime, Uredba o gospodarenju otpadom stupila je na snagu 1. studenoga, a lokalne jedinice članica EU-a dužne su je implementirati do 1. veljače 2018. godine. U slučaju da to ne naprave, slijedi im kazna od 300 tisuća kuna, a nakon nekoliko godina i milijunski penali EU-a. Koncem prošle godine protiv Hrvatske je bilo otvoreno 14 procesa neispunjavanja EU obaveza. Slobodna

  • Slične vijesti

    25.05. (05:35)

    Ne valja, al ne znamo bolje

    Zagreb: Skupština usvojila Plan gospodarenja otpadom do 2023. godine

    Zagrebačka Gradska skupština usvojila je u četvrtak Plan gospodarenja otpadom grada Zagreba za razdoblje od 2018. do 2023. godine s 27 glasova za i 21 oporbenim glasom protiv, bez suzdržanih. Zastupnica Sandra Švaljek je prokomentirala plan: “Ovaj Plan gospodarenja otpadom možemo usporediti s neuspjelim jelom. Kada smo o njemu razgovarali prošli put ono nije bilo kuhano i začinjeno i u njemu je bila muha. Gradonačelnik je u međuvremenu uklonio muhu, ali je ovo jelo ostalo i dalje nejestivo.” I svi ostali su mahom slično kometirali plan – “promašen”, “neozbiljan”, “bez odgovora”, “nije dobar”. Jutarnji

    08.05. (08:32)

    Osijek od Rijeke preuzeo model Građanskog odgoja, dosad su ga preuzeli Sisak, Poreč, Rovinj, Pula, Umag, Pazin, Opatija, Istarska i Primorsko-goranska županija; građanski odgoj uveden je u riječke osnovne škole kao izvannastavna aktivnost koji se, prve godine, provodio jednom tjedno, a već od ove školske godine provodi se dva puta tjedno i to na traženje učenika

    Iscrpnije...
    25.04. (15:51)

    Smeće posvuda

    Komentar: Bandićev novi i ljepši savski nasip

    H-alter piše o jadnom stanju savskog nasipa i problemu ilegalnog odlaganja otpada. “Par kilometara nizvodno od brda smeća na Jakuševcu, tik uz nasip lijeve obale Save, smješten je pročistač otpadnih voda koji dnevno proizvodi oko 100 tona mulja, za čije trajno odlaganje još uvijek nema prihvatljivog rješenja… Od zaštićenih jezera na Savici bicikliranje putevima otpada nastavlja se dalje uz nasip na lijevoj obali Save prema Domovinskom mostu, a tu je i vodozaštitno područje vodocrpilišta Petruševec. Put uz jezero ukrašen je mnogobrojnim hrpama ilegalno odloženog otpada, koji odlažu tvrtke angažirane od strane Grada.”

    25.04. (10:50)

    Teku kune Rječinom

    Rijeka ulazi u investicijski ciklus od 5,7 milijardi kuna

    Do 2020. godine na području Rijeke realizirat će se 775 milijuna eura investicija, odnosno oko 5,75 milijardi kuna, u što spadaju javne infrastrukturne investicije, državne i komunalne, veće privatne, te projekti vezani za Urbanu aglomeraciju Rijeka, te Europsku prijestolnicu kulture. Konkretno, neka od tih su ulaganja u riječki prometni pravac, u vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, rekonstrukcija željezničkog kolodvora Brajdica, modernizacija teretnog željezničkog kolodvora Rijeka-Mlaka itd (ovdje popis svih projekata). Ekonomist Mladen Vedrić kaže da je ulaganje u infrastrukturu važno, ali ono mora biti u funkciji privlačenja novih proizvodnih investicija, nove tehnologije i proizvodnje s visokom dodanom vrijednosti.

    18.04. (16:51)

    Manje otpada

    Europarlamentarci usvojili zakon o kružnom gospodarstvu

    Prema novom zakonu udio komunalnog otpada koji se reciklira će porasti. Do 2025. godine najmanje 55% komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati, a taj cilj će se povećati na 60% do 2030. i 65% do 2035. godine. Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže do najviše 10% do 2035. godine. Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kg otpada. Od toga reciklira samo 21,5%, spaljuje 0,1%, a najveći dio odlaže – čak 78,4%. H-alter

    12.04. (22:30)

    Zatrovano tlo

    Više od 60% komunalnog otpada odlaže se pod zemljom

    Prema statističkim podacima iz 2016. 47% komunalnog otpada u EU-u se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se razlikuju među zemljama te brojne države članice još uvijek koriste odlaganje pod zemljom za komunalni otpad. Odlaganje pod zemljom gotovo da ne postoji u sjeverno-zapadnoj Europi, dok je iznimno popularno na jugu Europe. Čak 12 zemalja odlaže više od polovice otpada pod zemljom. Hrvatska je uz Latviju, Slovačku i Bugarsku na iznad 60%. U travnju zastupnici glasuju za izmjene pravila o upravljanju ptpadom koje uključuju nove ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta. CroEnergo.eu

    16.03. (10:30)

    Svjesno i odgovorno življenje

    Može se živjeti bez stvaranja otpada

    H-alter predstavlja djevojku čiji način života može biti inspiracija svima. “Anamarija Prgomet u trgovinu nosi svoje staklenke koje joj napune s hranom iz rinfuze. Nosi sa sobom i svoju čašu u kojoj kupuje kavu za van, koristi platnene vrećice i platnene maramice, radi svoju kozmetiku i slično. Ono što ne može izbjeći, staru odjeću ili pokvarenu elektroniku, odnosi na mjesta koja takve stvari recikliraju.”

    08.01. (18:19)

    Neka more ostane plavo

    Greenpeace pokrenuo peticiju za spašavanje Jadrana od plastike

    Greenpeace je pokrenuo peticiju pod nazivom Spasimo Jadran i Mediteran od najezde plastike. Procjenjuje se da do 12 milijuna tona plastike godišnje ulazi u naša mora diljem svijeta te da oko 80% onečišćenja svjetskih mora otpada na plastiku. Peticijom se traži da ministar Ćorić učini nešto. Možete je potpisati ovdje.