• 04.10.2017. (13:26)

    Modern life iz quartzish

    Sajt dana: Quartz Obsession – fascinantni kutevi moderne ekonomije

    Quartz je ovaj mjesec pokrenuo novi newsletter Quartz Obsession gdje se svako poslijepodne bave drugom temom, a teme su baš raznorazne, od tipki u liftu do ritam mašina. Jedna od ozbiljnijih tema je filozofski argumenti za nadu u mračnim vremenima. Zanimljiva je i tema o Kini gdje milijuni ljudi ove zime prelaze s grijanja na ugljen na grijanje na plin, što bi moglo drastično utjecati na zagađenost zraka. Pisali su i o budućnosti visokog obrazovanja kojeg će pokretati moderna tehnologija. Uglavnom, zanimljivo štivo vrijedno listanja, odnosno skrolanja…



  • Slične vijesti

    Četvrtak (19:30)

    K'o da Aristotel dolazi

    1.500 dolara za ulaznicu za – filozofsku debatu Žižeka i Petersona

    Sutra je u Torontu intelektualni događaj godine – debata između Jordana Petersona i Slavoja Žižeka u dvorani pred oko 3,000 osoba, a na temu Sreća: kapitalizam protiv marksizma. Peterson kaže da su njegove ideje u skladu s tradicijom klasičnog liberalizma, protivnik je kolektivizma i identitetske politike, dok je Žižek “staromodni marksista” i “radikalni ljevičar”. Dakle, petak navečer, dva sredovječna muškarca, filozofski razgovor, tri tisuće mjesta – ulaznice rasprodane. Jutarnji

    06.04. (07:30)

    Morning reality check

    Hrvatska ukratko: standard na dnu, javni sektor među najskupljima u Europi, najviše od svih izdvajamo za religijske zajednice, a slabo za zdravstvo i obrazovanje

    Po standardu smo ispod svih europskih zemalja (s izuzetkom Bugarske), ali smo pri vrhu ili na samom vrhu po cijeni koju plaćamo za javni sektor i osobito za zakonodavnu i izvršnu vlast ili za održavanje javnog reda i sigurnosti. Bogu hvala, Hrvatska najviše izdvaja za religijske i druge službe zajednice. Zdravlje nam u pogledu izdvajanja nije ni na drugom mjestu, već na 14., a po ulaganjima u obrazovanje nezavidni smo 16. u cijeloj Europskoj uniji. Slobodna Dalmacija

    27.10.2018. (20:30)

    Ljepota mane

    Wabi-sabi – japanska filozofija prihvaćanja nesavršenosti kao smislenije i ljepše

    Wabi na japanskom, ugrubo, znači “elegantna ljepote skromne jednostavnosti”, sabi znači “prolazak vremena i posljedično propadanje”, a filozofija wabi-sabi bi bila utočište od moderne opsesije perfekcionizmom. Šire rečeno, danas ona obuhvaća opuštenije prihvaćanje prolaznosti, prirodu i melankoliju, te favorizira nesavršenosti i nazavršenost u svemu.
    [contentcards url=”http://www.bbc.com/travel/story/20181021-japans-unusual-way-to-view-the-world”]

    10.08.2018. (11:55)

    Najobrazovanije regije u Europi

    Češki lingvist, matematičar i umjetnik Jakub Marian ima infografiku na kojoj je lako vidljivo gdje ima najviše/najmanje obrazovanih ljudi u Europi. Dvije su mape – jedna sa postotkom za starosnu grupu od 25-64 godine i drugu od 30-34. Postatak je visoko obrazovani u odnosu na ukupni broj ljudi u toj starosnoj skupini. Zelenije je obrazovanije.

    20.02.2018. (08:35)

    Mudrosti

    Bertrand Russell: Ljubav i znanje kao smisao života

    “Tragao sam za znanjem. Želio sam da razumijem ljudska srca. Želio sam saznati zašto zvijezde sjaju. Tragao sam za ljubavlju, jer prije svega, ona donosi ushićenje; tako snažno ushićenje da bih često žrtvovao ostatak života za nekoliko sati ove radosti. Ljubav i znanje su me uzdizali ka nebesima onoliko koliko su mi bili dostupni. To je bio moj život. Smatram da je bio vrijedan življenja, i rado bih ga proživio ponovo da mi se za to ukaže prilika”, pisao je britanski filozof Bertrand Russell u svojoj autobiografiji pod nazivom Zašto sam živio. Buka

    27.01.2018. (21:30)

    Kriza stisla - nema smisla

    Filozofski esej: Kako se nositi s osjećajem praznine u srednjim godinama?

    Jedna vrsta krize srednjih godina je osjećaj praznine u potrazi za vrijednim ciljevima, stanje u kojem čovjek ne vidi vrijednost ni u čemu. Paradoks je u tome što se i uspjeh može činiti neuspjehom – u slučaju da se u projekt krene i postigne uspjeh, on ostaje u prošlosti i ostavlja prazninu. Neuspješni pokušaj ili samo nepokušavanje ostavljaju prazninu sami po sebi. Ključ je u “ateličnim” aktivnostima – onima koje se ne može završiti, nemaju nekakav kraj nakon kojeg više nema ničega. To su stvari poput slušanja glazbe, roditeljstva, druženja s prijateljima – stvari koje možemo prestati raditi, ali nikad ih ne možemo završiti, nemaju kraja ni cilj, nego su vremenski neograničeni proces. Aeon.co

    14.01.2018. (09:20)

    Um i priroda

    Što je to stoicizam?

    Stoicizam je antička filozofska škola koja djeluje od 4. st. pr. Kr. do 2. st. po. Kr., a izgrađena je na uvjerenju kako svijetom vlada logos (svjetski um, sudbina) i zbog toga je sve nužno određeno. Moto stoika je život u skladi s prirodom i razumom jer se tako postiže mir duše. Najznačajnije vrline su: razumnost, pravednost i umjerenost.

  • Slične vijesti

    Četvrtak (19:30)

    K'o da Aristotel dolazi

    1.500 dolara za ulaznicu za – filozofsku debatu Žižeka i Petersona

    Sutra je u Torontu intelektualni događaj godine – debata između Jordana Petersona i Slavoja Žižeka u dvorani pred oko 3,000 osoba, a na temu Sreća: kapitalizam protiv marksizma. Peterson kaže da su njegove ideje u skladu s tradicijom klasičnog liberalizma, protivnik je kolektivizma i identitetske politike, dok je Žižek “staromodni marksista” i “radikalni ljevičar”. Dakle, petak navečer, dva sredovječna muškarca, filozofski razgovor, tri tisuće mjesta – ulaznice rasprodane. Jutarnji

    06.04. (07:30)

    Morning reality check

    Hrvatska ukratko: standard na dnu, javni sektor među najskupljima u Europi, najviše od svih izdvajamo za religijske zajednice, a slabo za zdravstvo i obrazovanje

    Po standardu smo ispod svih europskih zemalja (s izuzetkom Bugarske), ali smo pri vrhu ili na samom vrhu po cijeni koju plaćamo za javni sektor i osobito za zakonodavnu i izvršnu vlast ili za održavanje javnog reda i sigurnosti. Bogu hvala, Hrvatska najviše izdvaja za religijske i druge službe zajednice. Zdravlje nam u pogledu izdvajanja nije ni na drugom mjestu, već na 14., a po ulaganjima u obrazovanje nezavidni smo 16. u cijeloj Europskoj uniji. Slobodna Dalmacija

    27.10.2018. (20:30)

    Ljepota mane

    Wabi-sabi – japanska filozofija prihvaćanja nesavršenosti kao smislenije i ljepše

    Wabi na japanskom, ugrubo, znači “elegantna ljepote skromne jednostavnosti”, sabi znači “prolazak vremena i posljedično propadanje”, a filozofija wabi-sabi bi bila utočište od moderne opsesije perfekcionizmom. Šire rečeno, danas ona obuhvaća opuštenije prihvaćanje prolaznosti, prirodu i melankoliju, te favorizira nesavršenosti i nazavršenost u svemu.
    [contentcards url=”http://www.bbc.com/travel/story/20181021-japans-unusual-way-to-view-the-world”]

    10.08.2018. (11:55)

    Najobrazovanije regije u Europi

    Češki lingvist, matematičar i umjetnik Jakub Marian ima infografiku na kojoj je lako vidljivo gdje ima najviše/najmanje obrazovanih ljudi u Europi. Dvije su mape – jedna sa postotkom za starosnu grupu od 25-64 godine i drugu od 30-34. Postatak je visoko obrazovani u odnosu na ukupni broj ljudi u toj starosnoj skupini. Zelenije je obrazovanije.

    07.06.2018. (16:44)

    Nema sriće ako lozi ne kažeš dobar dan, ne treba imat puste vagune, bolje je malo, al’ kvalitetno

    Iscrpnije...
    20.02.2018. (08:35)

    Mudrosti

    Bertrand Russell: Ljubav i znanje kao smisao života

    “Tragao sam za znanjem. Želio sam da razumijem ljudska srca. Želio sam saznati zašto zvijezde sjaju. Tragao sam za ljubavlju, jer prije svega, ona donosi ushićenje; tako snažno ushićenje da bih često žrtvovao ostatak života za nekoliko sati ove radosti. Ljubav i znanje su me uzdizali ka nebesima onoliko koliko su mi bili dostupni. To je bio moj život. Smatram da je bio vrijedan življenja, i rado bih ga proživio ponovo da mi se za to ukaže prilika”, pisao je britanski filozof Bertrand Russell u svojoj autobiografiji pod nazivom Zašto sam živio. Buka

    27.01.2018. (21:30)

    Kriza stisla - nema smisla

    Filozofski esej: Kako se nositi s osjećajem praznine u srednjim godinama?

    Jedna vrsta krize srednjih godina je osjećaj praznine u potrazi za vrijednim ciljevima, stanje u kojem čovjek ne vidi vrijednost ni u čemu. Paradoks je u tome što se i uspjeh može činiti neuspjehom – u slučaju da se u projekt krene i postigne uspjeh, on ostaje u prošlosti i ostavlja prazninu. Neuspješni pokušaj ili samo nepokušavanje ostavljaju prazninu sami po sebi. Ključ je u “ateličnim” aktivnostima – onima koje se ne može završiti, nemaju nekakav kraj nakon kojeg više nema ničega. To su stvari poput slušanja glazbe, roditeljstva, druženja s prijateljima – stvari koje možemo prestati raditi, ali nikad ih ne možemo završiti, nemaju kraja ni cilj, nego su vremenski neograničeni proces. Aeon.co