• 14.03. (13:30)

    Danas za ručak - vrećica s blitvom

    Sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku

    Plastika se ne razgrađuje i nikad ne postaje dio kruženja tvari u prirodi, već se fragmentira i vraća nam se natrag u tanjur budući da trećina riba u Jadranu sadržava plastiku u svom organizmu – rekao je bivši ministar Slaven Dobrović u Dobro jutro Hrvatska. “Moramo gospodariti komunalnim otpadom jer sav otpad koji se nalazi u moru došao je s kopna” dodao je Đuro Horvat, poduzetnik u ekoindustriji i obradi komunalnog otpada.



  • Slične vijesti

    11.11.2018. (14:30)

    Kesa za ručak

    Voskov moljac – kukac koji jede plastiku

    Trojica europskih znanstvenika napravila su jednostavan pokus u kojem su ličinku velikog voskova moljca, punim imenom Galleria mellonella, stavili na polietilensku foliju – i dobili rupe. Ispalo je da stotinu ličinki može u 12 sati pojesti 92 miligrama polietilenske vrećice. Ne samo da je razgrađen polietilena, nego je dobiven etilenglikol, vrlo vrijedna kemikalija, objašnjava jednostavno i jasno umirovljeni profesor Nenad Raos za Bug.

    06.04.2018. (07:51)

    Ostaje disanje

    Dobrović i Simončić: Kvare se zemlja i voda

    U Hrvatskoj se moramo više pozabaviti dispergiranim onečišćenjima u poljoprivredi, rekao je bivši ministar Dobrović u HRT-ovom Studiju 4 (ovdje snimka) dodavši da “u pozornoj vodi ima sve više nitrata što je povezano s umjetnim gnojivima”. Što se same vode tiče ocijenio je da se ona “kvari, ima neobičnih promjena u padalinama”. Ekološki stručnjak Viktor Simončić o problemu vode u Sl. Brodu rekao je “ako gledamo puknuće produktovoda na onom jednom mjestu – to nije moglo doseći nakon dan vremena pojavu ugljikovodika u vodi. Možda je curilo i duže i na drugim mjestima”. HRT

    21.01.2018. (12:30)

    S riječi na djela

    EU kreće u borbu protiv neodržive proizvodnje plastike

    Europska komisija je objavila prvu europsku strategiju za plastiku. Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike. U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona. Svjetska proizvodnja plastike 2015. je dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina. Jutarnji

    18.01.2018. (15:44)

    Plastična unija

    Bruxelles: Do 2030. treba reciklirati svu plastičnu ambalažu

    Do 2030. svu plastičnu ambalažu treba reciklirati, a jednokratnu uporabu plastike treba ograničiti, stoji u prvoj strategiji Europske komisije za upravljanje plastičnim otpadom. Do 2030. treba reciklirati 55% sve plastike, a broj plastičnih vrećica treba smanjiti s 90 na 40 na godinu po osobi. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a sadrži tri cilja:
    Osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinikovit način
    Smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu – poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd.; plastika za jednkokratnu uporabu predstavlja polovicu otpada u moru ili na obali
    Zabraniti uporabu mikroplastike – plastičnih dijelova manjih od pet milimetara
    Problem s plastikom postao je aktualan u Europi jer je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. U EU se 29% plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, 31% završava na odlagalištima, a 30% se reciklira. Telegraph

    08.01.2018. (18:19)

    Neka more ostane plavo

    Greenpeace pokrenuo peticiju za spašavanje Jadrana od plastike

    Greenpeace je pokrenuo peticiju pod nazivom Spasimo Jadran i Mediteran od najezde plastike. Procjenjuje se da do 12 milijuna tona plastike godišnje ulazi u naša mora diljem svijeta te da oko 80% onečišćenja svjetskih mora otpada na plastiku. Peticijom se traži da ministar Ćorić učini nešto. Možete je potpisati ovdje.

    18.12.2017. (18:05)

    Sunčana budućnost

    Dobrović: Solarima do održive budućnosti Hrvatske

    2016. je u Hrvatskoj iz solarnih izvora proizvedeno svega 61 GWh električne energije, što je vrlo niskih 0,3% od ukupnog godišnjeg iznosa utrošene el. energije. Brojke pokazuju kako se ovaj segment razvoja godinama zanemarivao, a uz 300 MW novih instalacija godišnje moguće je u pet godina doseći 1500 MW čime bi se oko 1800 GWh ili oko 10% električne energije proizvodilo u fotonaponskim instalacijama, piše bivši ministar Slaven Dobrović na svom blogu.

    06.12.2017. (07:05)

    U plastiku zapakirana riba

    U Mediteranu uskoro jednak omjer riba i plastičnog otpada

    U ovom trenutku na svaka tri kilograma ulovljene ribe u Sredozemnom moru, dolazi kilogram plastičnog otpada. Do 2030. omjer bi mogao biti sljedeći: na kilogram ribe, kilogram plastičnog otpada. Većinu zagađenja uzrokuje “jednokratno” korištenje plastičnih predmeta, poput plastičnih vrećica i boca koje se vrlo sporo razgrađuju te se pretvaraju u mikroplastiku, sitne plastične čestice manje od pola centimetra. Na njezinoj površini se nakupljaju razne toksične tvari pa je ribe često zamijene za hranu, zbog čega ulazi u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude. Sky News

    22.10.2017. (08:04)

    Vrećica za jedan dan

    Kina ukida uvoz strane plastike, zapadne zemlje u problemu

    Osim što je jedan od najvećih proizvođača, Kina je i najveći svjetski uvoznik recikliranih materijala – samo je prošle godine uvezla 7,3 milijuna tona otpadne plastike iz SAD-a, UK-a, EU-a i Japana. No prema novoj odredbi, Kina više neće uvoziti stranu recikliranu plastiku, tekstil i papir, već se okreće domaćim recikliranim materijalima, što će stvoriti velike probleme njezinim dosadašnjim uvoznicima – primjerice samo EU u Kinu izvozi 87% svoje reciklirane plastike. Sada će tu plastiku morati sama pohraniti, spaljivati ili – znatno smanjiti njezinu upotrebu. Scientific American

    15.09.2017. (17:32)

    Jedan potpis danas za čišće i zdravije sutra

    Potpišite peticiju protiv plastike

    Zelena akcija i slične udruge za zaštitu okoliša okupljene u globalni pokret Break Free From Plastic pokrenule su peticiju s ciljem skupljanja više od milijun potpisa kako bi se poslala snažna poruka Europskoj uniji da u sklopu nove Strategije o plastici mora donijeti ambicioznije ciljeve i mjere za smanjenje proizvodnje i uporabe plastike. Peticiju možete pročitati i potpisati ovdje. Zelena-akcija.hr

    14.09.2017. (08:25)

    Paper cut

    Dobrović: Bacamo 200 tisuća tona papira godišnje – 140 milijuna kuna

    U Hrvatskoj na odlagališta odbacujemo preko 200 tisuća tona papira i kartona godišnje, gdje se papir raspada i stvara metan, koji je požarni problem te doprinosi čak 21 puta više od ugljičnog dioksida ojačanom stakleničkom efektu. Kad ga se reciklira papir će zamijeniti drvo kao sirovinu, te će zbog skraćivanja proizvodnog procesa ujedno smanjiti potrošnju energije, vode i kemikalija za proizvodnju novog papira. Osim toga, stari papir se može naplatiti. Recikliranje papira u slučaju Hrvatske znači 60 do 140 milijuna kuna godišnje, piše bivši ministar Slaven Dobrović na svom blogu Biram Dobro gdje je započeo sa serijom tekstova koji će se baviti održivim razvojem.

  • Slične vijesti

    27.12.2018. (14:00)

    Britanci udvostručuju cijenu za jednokratne plastične vrećice u trgovinama s 5 penija na 10 penija (40/80 lipa)

    Iscrpnije...
    19.12.2018. (18:00)

    Najstrašnija statistika 2018. godine: 90,5 % plastike se ne reciklira

    Iscrpnije...
    11.11.2018. (14:30)

    Kesa za ručak

    Voskov moljac – kukac koji jede plastiku

    Trojica europskih znanstvenika napravila su jednostavan pokus u kojem su ličinku velikog voskova moljca, punim imenom Galleria mellonella, stavili na polietilensku foliju – i dobili rupe. Ispalo je da stotinu ličinki može u 12 sati pojesti 92 miligrama polietilenske vrećice. Ne samo da je razgrađen polietilena, nego je dobiven etilenglikol, vrlo vrijedna kemikalija, objašnjava jednostavno i jasno umirovljeni profesor Nenad Raos za Bug.

    06.04.2018. (07:51)

    Ostaje disanje

    Dobrović i Simončić: Kvare se zemlja i voda

    U Hrvatskoj se moramo više pozabaviti dispergiranim onečišćenjima u poljoprivredi, rekao je bivši ministar Dobrović u HRT-ovom Studiju 4 (ovdje snimka) dodavši da “u pozornoj vodi ima sve više nitrata što je povezano s umjetnim gnojivima”. Što se same vode tiče ocijenio je da se ona “kvari, ima neobičnih promjena u padalinama”. Ekološki stručnjak Viktor Simončić o problemu vode u Sl. Brodu rekao je “ako gledamo puknuće produktovoda na onom jednom mjestu – to nije moglo doseći nakon dan vremena pojavu ugljikovodika u vodi. Možda je curilo i duže i na drugim mjestima”. HRT

    21.01.2018. (12:30)

    S riječi na djela

    EU kreće u borbu protiv neodržive proizvodnje plastike

    Europska komisija je objavila prvu europsku strategiju za plastiku. Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike. U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona. Svjetska proizvodnja plastike 2015. je dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina. Jutarnji

    18.01.2018. (15:44)

    Plastična unija

    Bruxelles: Do 2030. treba reciklirati svu plastičnu ambalažu

    Do 2030. svu plastičnu ambalažu treba reciklirati, a jednokratnu uporabu plastike treba ograničiti, stoji u prvoj strategiji Europske komisije za upravljanje plastičnim otpadom. Do 2030. treba reciklirati 55% sve plastike, a broj plastičnih vrećica treba smanjiti s 90 na 40 na godinu po osobi. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a sadrži tri cilja:
    Osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinikovit način
    Smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu – poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd.; plastika za jednkokratnu uporabu predstavlja polovicu otpada u moru ili na obali
    Zabraniti uporabu mikroplastike – plastičnih dijelova manjih od pet milimetara
    Problem s plastikom postao je aktualan u Europi jer je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. U EU se 29% plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, 31% završava na odlagalištima, a 30% se reciklira. Telegraph

    08.01.2018. (18:19)

    Neka more ostane plavo

    Greenpeace pokrenuo peticiju za spašavanje Jadrana od plastike

    Greenpeace je pokrenuo peticiju pod nazivom Spasimo Jadran i Mediteran od najezde plastike. Procjenjuje se da do 12 milijuna tona plastike godišnje ulazi u naša mora diljem svijeta te da oko 80% onečišćenja svjetskih mora otpada na plastiku. Peticijom se traži da ministar Ćorić učini nešto. Možete je potpisati ovdje.

    18.12.2017. (18:05)

    Sunčana budućnost

    Dobrović: Solarima do održive budućnosti Hrvatske

    2016. je u Hrvatskoj iz solarnih izvora proizvedeno svega 61 GWh električne energije, što je vrlo niskih 0,3% od ukupnog godišnjeg iznosa utrošene el. energije. Brojke pokazuju kako se ovaj segment razvoja godinama zanemarivao, a uz 300 MW novih instalacija godišnje moguće je u pet godina doseći 1500 MW čime bi se oko 1800 GWh ili oko 10% električne energije proizvodilo u fotonaponskim instalacijama, piše bivši ministar Slaven Dobrović na svom blogu.

    06.12.2017. (07:05)

    U plastiku zapakirana riba

    U Mediteranu uskoro jednak omjer riba i plastičnog otpada

    U ovom trenutku na svaka tri kilograma ulovljene ribe u Sredozemnom moru, dolazi kilogram plastičnog otpada. Do 2030. omjer bi mogao biti sljedeći: na kilogram ribe, kilogram plastičnog otpada. Većinu zagađenja uzrokuje “jednokratno” korištenje plastičnih predmeta, poput plastičnih vrećica i boca koje se vrlo sporo razgrađuju te se pretvaraju u mikroplastiku, sitne plastične čestice manje od pola centimetra. Na njezinoj površini se nakupljaju razne toksične tvari pa je ribe često zamijene za hranu, zbog čega ulazi u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude. Sky News