Slavko Goldstein: Partizanski pokret najvrednije je što je Tito učinio - Monitor.hr
01.06.2015. (07:10)

Čovjek od tisuća stranica

Slavko Goldstein: Partizanski pokret najvrednije je što je Tito učinio

U knjižare stiže opširna monografija Tito koju su u izdanju Profila napisali Ivo i Slavko Goldstein. “Ovdašnja javnost je nužno pod dojmom obiteljskih i regionalnih utjecaja. Za svijet, Tito je, vrlo jednostavno, najuspješniji gerilski vojskovođa protiv nacifašizma u okupiranoj Europi… Partizanski pokret najvrednije je što je Tito učinio, te četiri godine su za sve zemlje Jugoslavije, a naročito za Hrvatsku, najveće vrijednosti u novije doba njihove povijesti”, kaže Slavko Goldstein. Novi list


Slične vijesti

06.12.2023. (14:00)

Iz drugog ugla

Nova knjiga o Titu iz pera Borisa Rašete: Jedinstvena psihologija čovjeka s nevjerojatnom državničkom karijerom

Knjiga Borisa Rašete “Tito – povjerljivo i osobno” rasprodana je u roku od dvadesetak dana, što je znak da je interes za Titovim životom i dalje golem. Drugo izdanje (Fraktura, Zagreb, 2023.) stiglo je u knjižare. Kako kaže sam autor, Tita ne tretira kao nadčovjeka ili nečovjeka. Ona je pokušaj razumijevanja jedinstvene psihologije čovjeka koji je u životu ostvario takvu državničku karijeru zbog koje i danas vlada nevjerica da je doista riječ o “dječaku sa Sutle”. Tito na vlasti nije bio osvetoljubiv; naprotiv, uživao je pokazati sućut, ljudskost, milost. Bili su to božanski prerogativi njegove ličnosti. Jedini čovjek s ruba ovih procesa koji je loše prošao bio je Titov odvjetnik, legendarni dr. Ivo Politeo, koji je branio i Stepinca, pa skončao u bijedi – samo je jedna od anegdota iz brojnih razgovora i izvora. Novosti

04.10.2023. (09:42)

Dijeli se Titov govor o Bosni: Pa neka bude i Bosna, bez obzira što to nije jedna nacija

27.03.2023. (23:07)

Kada je izgubio Trst, Tito se okrenuo Pokretu nesvrstanih

26.01.2023. (00:00)

Trebale su mu 43 godine da skonta kako je na travnjaku u Domagojevoj nešto suspektno

Ante Tomić: “Kako se Tomislav Karamarko obračunao s 88 ruža za druga Tita? Hrabro i bez kompromisa”

A HTJELI SU IH MAKNUTI U Domagojevoj rastu ruže u obliku slova riječi TITO, doznajemo tko ih održava! - Zagreb.info

Nekima će to danas biti smiješno i čudno, ali ni naše vrijeme nije bilo bez ulizivačkih gesta. Četveroslovno zasađene ruže su smiješne i čudne upravo kao što je smiješno i čudno na trafostanici naslikati vukovarski vodotoranj i glavu Slobodana Praljka. Onda, kao i sada, naš narod jednostavno uživa pokazivati odanost režimu. Od njihove ljubavi za ovu državu veća je samo mržnja za onu državu, premda nije rijetkost da su i Jugoslaviju dok je trajala svim srcem voljeli, da su iste osobe u različitim epohama i sadile ruže drugu Titu i oslikavale trafostanice hercegovačkim generalima. Elem, jedan je Titov ružičnjak u Zagrebu preživio sve političke promjene, no naoko bezazleno cvijeće svojim je korijenjem podrivalo temelje ustavnopravnog poretka RH. Korijen je ruže, istina, plitko u zemlji, ali bogu hvala, ni Republika Hrvatska nije duboko. Tako je vjerojatno razmišljao Tomislav Karamarko kad je prije nekoliko dana u prolazu opazio izdajničko cvijeće… Ante Tomić

21.09.2022. (01:00)

Elizabeta II. i Josip Broz Tito

Snažnom osobnošću obilježili su 20. stoljeće, evo koliko im je ljudi došlo na pogreb

Kraljica Elizabeta II. pokopana u krugu obitelji

Na sprovodu kraljice Elizabete bilo je 50 predsjednika i premijera, 12 ministara, 20 visokih državnih predstavnika. Bili su i visoki predstavnici Europske unije, NATO-a i drugih internacionalnih organizacija, kao i predstavnici Commonwealtha – 56 država članica te organizacije, od kojih je većina nekada bila dio Britanskog carstva. U London su stigli i predstavnici britanskih prekomorskih teritorija te predstavnici monarhija iz cijelog svijeta. Od Tita se 8. svibnja 1980. u Beogradu oprostilo 218 izaslanstava. Došli su: Leonid Brežnjev, britanska kraljica Elizabeta II. i premijerka Margaret Thatcher, indijska premijerka Indira Gandhi, prvi predsjednik Sjeverne Koreje Kim Il Sung, Kenneth Kaunda, predsjednik Zambije, Sadam Husein, predsjednik Iraka i brojni drugi. Jugoslavenskom veleposlaniku u SAD-u Budimiru Lončaru javili su se brojni političari i senatori – svi su htjeli doputovati u Beograd. Među prvima nazvao ga je tadašnji američki predsjednik Jimmy Carter. “Izrazio je sućut u ime Vlade i američkog naroda. Rekao mi je da razmišlja o dolasku, ali da ima unutarpolitičkih problema”, prisjetio se Lončar za BBC. Jimmy Carter će zajedno sa svojom obitelji položiti vijenac na Titov grob nepuna dva mjeseca kasnije. Slobodna

image

08.05.2020. (10:30)

Nepoželjni statusi

HDZ traži smjenu Ranka Ostojića zbog Facebook statusa o Titu

HDZ je u saborsku proceduru uputio zahtjev za smjenu SDP-ova predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost – Ranka Ostojića – zbog njegove objave na Facebooku u povodu godišnjice smrti Josipa Broza Tita, piše HRT. Čovjek koji veliča Jugoslaviju, najveće zlo, ne može biti na toj poziciji, komentira Ante Sanader, potpredsjednik Sabora i čovjek čiju je smjenu SDP nedavno zatražio optužujući ga da je zaštitio ravnatelja Doma za starije u Splitu.

15.11.2019. (18:30)

Prije 70 godina

Tito kao američki špijun i ‘beogradski Juda’

U Muzeju Vojvodine u Novom Sadu postavljena je izložba informbiroovske karikature kojom se obilježava obljetnica od 70 godina Titovog ‘Ne’ Staljinu i rezolucija Informbiroa. Dio materijala prvi put je dostupan javnosti. ‘Sovjetska propaganda koja je trajala od 1948. do 1954. godine bila je sirova, surova i vulgarna, a propaganda kojoj svjedočimo svakodnevno u Srbiji ima slične odlike’, piše Deutsche Welle.

23.06.2019. (23:30)

Enigmatični Josip Kopinič

Sovjetski špijun, Titov pouzdanik i menadžer koji je od Uljanika stvorio brend

Josip Kopinič, glavni sovjetski obavještajac u regiji za vrijeme 2. svjetskog rata i jedan od najboljih prijatelja Josipa Broza Tita bio je i jedan od najuspješnijih direktora ugašenog pulskog brodogradilišta. O njemu se govori u novoj knjizi nekadašnjeg Titova savjetnika za sigurnost Ivana Miškovića Brka. Povjesničar Hrvoje Klasić za Tportal iznosi detalje o tome kako je taj prvi čovjek Kominterne okrivljen za neuspjeli bijeg iz Kerestinca u kojem je među stotinjak ljudi stradao August Cesarec, ali i za optužbe protiv Andrije Hebranga te njegovo samoubojstvo. U svojim memoarima 99-godišnji Brk ga proglašava izdajnikom, koji je unatoč dvostrukoj ulozi bio dobro honoriran za svoje zasluge u antifašističkom pokretu.