Slavonski Brod bez pitke vode - Monitor.hr
31.03.2018. (13:30)

Ekološki incident

Slavonski Brod bez pitke vode

Voda na vodocrpilištu Slavonski Brod onečišćena je i nije za piće, pokazala je analiza. Gradonačelnik Mirko Duspara onečišćenje povezuje s ekološkim incidentom koji se dogodio u srijedu, kada je tijekom tlačne probe produktovoda za naftu došlo do istjecanja naftnih derivata u okoliš. “Ovo je ravno činu terorističkog napada. Problem je u tome što sanacija nije odrađena, a sve se pokušalo zataškati, nije iscurilo 150 litara kako su rekli već mislim da se radi o preko 10 tisuća litara derivata”, kaže Duspara. Građani su sinoć pokupovali vodu s benzinskih crpki i iz trgovina, a u grad stižu i cisterne s vodom.


Slične vijesti

07.03. (08:00)

Vodek - moj superheroj u borbi protiv žeđi

Prva dizajnerska česma za pitku vodu, nazvana “Vodek”, puštena u pogon

Ova česma predstavlja odgovor na potrebu za većom dostupnošću besplatne pitke vode u javnom prostoru. Dizajnirao ju je zadarski arhitektonsko-dizajnerski studio PIN, a predstavlja inovativan pristup pružanju pitke vode u javnim prostorima. Vodek pruža vodu na više načina, od direktnog konzumiranja do točenja u boce i hranjenja životinja, istovremeno sprječavajući nepotrebno rasipanje vode. Dosad je Vodek vodu donio građanima u Zadru, Kastvu, Novskoj i Biogradu, što je korak naprijed prema većoj dostupnosti pitke vode u gradovima. (Viz kultura)

06.03. (14:00)

Nije ni voda kakva je nekad bila

Gotovo da nema vode koja nije kontaminirana, no znanstvenici preferiraju onu iz slavine i u metalnim bocama

Kanalizacije se slijevaju u naše vodotoke, u flaširanoj vodi nalazi se mikroplastika, a estrogen, čak i kokain, izlaze iz naših slavina. Koja je voda onda najbolja za piće? U uzorcima vode u Velikoj Britaniji pronađeno je više od 4700 vrsta štetnih tvari, a neke od njih mogu dovesti i do problema s plodnošću, raka ili bolesti štitnjače. No, problem je i s flaširanom vodom, u kojoj je pronađena mikroplastika. Iako je vodu iz slavine preporučljivo filtrirati, i sami filtri se sastoje od plastike, što također zabrinjava. Iako najzdravija zvuči mineralna voda, i ona je vjerojatno kontaminirana, iako nije poznato u kojoj količini. Nema dokaza da je flaširana voda zdravija od one iz pipe, no ipak valja biti najzabrinutiji za vodu iz plastičnih boca, kažu stručnjaci. N1

01.03. (19:00)

Sreća u nesreći

Znanstvenici dokazali: Ako vam iz slavine teče ‘tvrda’ voda, lakše ćete je očistiti od mikroplastike

Jednostavnim prokuhavanjem vode iz slavine i filtriranjem kroz običan filter za kavu, može se ukloniti gotovo 90% prisutnih čestica mikroplastike. Istraživanja o utjecaju mikropalstike na ljudski organizam još nisu definitivna, odnosno svakodnevno se radi na novim istraživanjima i sakupljanju podataka, ali trenutna saznanja govore kako ona može negativno utjecati na mikrobiom crijeva, a time i na imunitet te zdravlje općenito. Prokuhavanjem tvrde vode, koja je bogata mineralima, prirodno će se stvoriti kamenac ili kalcijev karbonat (CaCO3). Kako se temperatura tvrde vode povećavala, kalcijev karbonat je formirao kristalne strukture koje su “zarobile” čestice mikroplastike. Tada su kineski istraživači uvidjeli da jednostavnim filtriranjem vode kroz običan filter za kavu mikroplastika zajedno s kamencom ostaje na filtru. Green

07.02. (15:00)

Svašta se može s njima

Revolucionarni solarni paneli stvaraju vodu, ne električnu energiju

U svijetu gdje je voda postala neprocjenjiva roba, inovacija je ključna. Cody Friesen, iz Državnog sveučilišta Arizone, predvodi revoluciju sa svojim hidropanelima na solarni pogon. Umjesto električne energije, ovi paneli proizvode vodu iz zraka, koristeći Sunčevu svjetlost. Ova tehnologija već je instalirana na lokacijama diljem svijeta, od luksuznih odmarališta u pustinjama do osnovnih škola u Africi. Paneli se koriste Sunčevom energijom za izvlačenje vlage iz zraka, stvarajući četiri do pet litara vode dnevno po panelu. Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, učinkovitost ovih panela može se dodatno poboljšati, čineći ih vitalnim izvorom vode u sušnim područjima. (Tportal)

01.02. (20:00)

Ne pipaj pipu (više nego treba)

Kako smanjiti račune za vodu i uštedjeti stotine eura

Instalacija vodokotlića s dvostrukim ispiranjem može rezultirati uštedom do 50% vode, dok vodena barijera za kupanje ograničava potrošnju vode i štedi otprilike 50 litara po kupanju. Nadogradnja na tuš s regulatorom protoka vode može donijeti godišnju uštedu od više od 100 eura. Također potiče se zatvaranje slavine tijekom pranja zubi i ugradnja vodomjera za potencijalne dugoročne uštede. (Net.hr)

27.01. (12:00)

Presušuju nam bunari

Zabrinjavajuće: Ubrzano pada razina podzemnih voda diljem svijeta

Podzemlje je glavni izvor slatke vode za poljoprivredna gospodarstva, kućanstva i industriju, a njezina eksploatacija bi mogla predstavljati ozbiljne ekonomske i ekološke prijetnje, uključujući pad prinosa usjeva i slijeganje tla, osobito u obalnim područjima, piše Reuters. Studija je analizirala 170.000 bunara u više od 40 zemalja. Sjeverna Kina, Iran i zapad Sjedinjenih Država bili su među najteže pogođenim regijama. Jedan od najvjerojatnijih uzroka koji stoji iza ubrzanog opadanja podzemne vode je njezino prekomjerno crpljenje za navodnjavanje u poljoprivredi, u područjima sa suhom klimom – piše u studiji objavljenoj u časopisu Nature. No, utjecaja je imala i suša, potaknuta klimatskim promjenama, zbog čega su poljoprivrednici vjerojatno crpili više podzemne vode. Agroklub

21.01. (19:00)

Tajne vode

Raos: Što je u vodi? Voda u vodi!

Voda je čudo prirode, ne samo zato što o njoj ovisi život, nego i zbog svoje jedinstvene strukture. I evo još jedne spoznaje – odgovora na pitanje što se događa s vodom kada se u njoj otopi sol? NaCl ne promijeni samo agregatno stanje, već se pojavljuje u obliku iona Na+ i Cl-. Svaki od tih iona veže za sebe molekule otapala, pa se s njima – svojim molekulama H2O – giba kroz otopinu. Ako se kroz otopinu narine električni napon, doći do smanjenja koncentracije električki neutralne tvari. Znanstvenici u novijem radu htjeli su otkriti što se događa u vodenim otopinama soli i drugih elektrolita, a otkrili su kako se između otopine elektrolita (bulk) i zraka nalazi sloj posve čiste vode. Koliko god se to pitanje činilo akademskim, jasno je da odgovor na njega ima dalekosežne posljedice. O procesima na granici zraka i vode ovisi isparavanje, a o isparavanju ovise ne samo tehnološki procesi nego i klima na našem planetu. Nenad Raos za Bug.

24.12.2023. (09:00)

Javite komunalcima

Iz nečiste vode – električna struja

Zvuči kao san, kao fantazija ili – u najmanju ruku – kao znanstvena fantastika: dobivanje energije, električne struje iz prljave vode. No kemičaru sama ideja nije strana jer zna da je najvažniji proces u pročišćavanju vode oksidacija organske tvari, a gdje se jedno oksidira drugo se reducira – drugim riječima dolazi do prelaska elektrona s molekule na molekulu. Radi se jednostavno o tome da su znanstvenici napravili elektrodu od barijeva titanata, koja obasjana Sunčevom svjetlošću oksidira organsku tvari i pritom proizvodi električnu energiju. To radi tako da uzima elektrone iz otopine (prljave vode) te ih potom predaje kisiku, O2. To je stara ideja, ali je izvedba nova. Konačni cilj istraživanja? Eto ga u naslovu novijeg znanstvenog rada: microbial fuel cell (mikrobni gorivni članak), a to znači dobivanje energije oksidacijom goriva (octene kiseline i sl.) što ga proizvode mikrobi razgradnjom otpadne tvari. Nenad Raos za Bug.

09.12.2023. (12:00)

Toplice na Marsu

Raos: Magnezijevi minerali otkrivaju tekuću vodu na Marsu

Ima tome skoro dvanaest godina kako je ma Mars sletio rover Curiosity, “pleno titulo” MSL Curiosity, gdje ovo MSL stoji za Mars Science Laboratory. I doista je laboratorij, jer se na njemu nalaze mnogi instrumenti za kemijsku i mineralošku analizu stijena. U mineralogiji se uči da je poznato već više od pet tisuća minerala na Zemlji, a samo šezdesetak u svemiru. No u jednoj jedinoj stijeni pronađeno ih je ravno deset. Zaključak: na mjestu kratera Gale bilo je jezero koje je presušilo. Tu na scenu stupa magnezijev sulfat. On kristalizira sa sedam molekula vode. Baš u magnezijevim je mineralima zapisana geološka i klimatska povijest Crvenog planeta. Najvažniji nalaz „na mjestu bušotine“ Canaima je mineral starkeit, MgSO4·4H2O. On je nastao iz kiserita, no kako taj mineral ne nastaje u hladnom, temperatura vode u jezeru trebala je biti viša od 69 oC. Odakle toplina? Iz Marsove unutrašnjosti, iz hidrotermalnih izvora. Nenad Raos za Bug.