• 19.12.2016. (22:16)

    Čuda malih sivih stanica

    Slike potiču sjećanja bolje nego riječi

    Ljudi i golubovi imaju jednu zajedničku kvalitetu – odlično pamćenje slika. Naime, mozak bolje pamti vizualne kvalitete slike nego riječi, iako se slike neće prisjetiti sam od sebe. Primjerice, nećemo se prisjetiti slike iz ožujka, ali među hrpom slika možemo prepoznati one koje smo već vidjeli. Guardian

  • Slične vijesti

    04.05. (20:30)

    Male sive stanice

    LMD: Mozak ne misli, to čini osoba

    Metode oslikavanja mozga kao nova vrsta “znanstvenog dokaza” posljednjih se deset godina sve češće primjenjuju u pravosuđu, kao dokaz određenih ponašanja ili geopolitičke situacije. Zbog toga rastu i financijska ulaganja. Mozak je materijalni supstrat za našu mentalnu aktivnost, no on ne razmišlja – to čini samo osoba. Na slici se ne vide misli, već električne aktivnosti, promjena u krvotoku i tako dalje. Mozak je objektivni uvjet mentalne stvarnosti, no upravo ga ta mentalna stvarnost oblikuje. Kada zaboravimo te dvije činjenice, zapinjemo u scijentističkoj neuromitologiji, piše Le Monde Diplomatique.

    29.04. (12:47)

    Ali, kulen nije preživio

    Znanstvenici predvođeni Hrvatom na životu održali mozak svinje bez tijela

    Američki znanstvenici 36 su sati na životu održali mozak svinje izvan tijela, zahvaljujući sustavu za cirkulaciju kisikom bogatog tekućine, objavio je MIT. Znanstvenici koje je vodio neuroznanstvenik sa sveučilišta Yale Nenad Šestan (čovjek je iz Zemunika kod Zadra) kažu da mozak nije bio svjestan i dodaju da bi njihov pothvat mogao pomoći istraživanju rada mozga i proučavanju eksperimentalnih terapija za bolesti od raka do demencije. Guardian

    08.04. (15:30)

    In-sane in the brain

    Mozak starih ljudi stvara nove stanice kao i kod mladih

    Znanstvenici su dugo vremena vjerovali da starenje mozga znači i prestanak stvaranja novih stanica, piše Science Daily.. Najnovije istraživanje dokazuje da je zapravo suprotno te da i stariji mozak proizvodi isto toliko novih stanica kao i mladi mozgovi. Ipak, stariji mozgovi imaju manje krvnih žila i ne stvaraju veze između stanica jednako brzo kao mladi mozgovi. Telegram, Guardian

    17.02. (16:14)

    Ništa može svašta

    Jednostavni način poboljšanja pamćenja

    Kratkotrajno i dugoročno pamćenje može se pojačati jednostavnom i moćnom tehnikom koja pomaže svima od studenata od oboljelih od Alzheimera – 10 do 15 minuta ničega. Dakle, da bismo bolje zapamtili nove stvari treba napraviti pauzu u kojoj se na radi baš ništa, treba ih provesti u miru i tišini pa će nova naučena lekcija bolje sjeti. Dakle, treba izbjegavati obavljanje poslića, provjeravanje mejlova i pretraživanja Interneta, nego treba pustiti mozgu da posloži nove materijele. BBC

    24.01. (07:23)

    Dance me to the end of Iife

    Za održavanje mozga i tijela odličan je – ples!

    Tjelesna aktivnost ima efekt da uspori pa čak i spriječi propadanje mentalnih i tjelesnih sposobnosti koje dolazi s godinama, a najučinkovitiji način za to je – ples. Ples i vježbe izdržljivosti povećavaju hipokampus, onaj dio mozga koji je najskloniji propadanju s godinama, a zadužen je za memoriju, ravnotežu i učenje, no samo kod plesača povećavaju se i dijelovi lijeve strane hipokampusa te poseban dio desne strane zvan subikulum. Plesanje, pogotovo kad je praćeno promjenama koreografije, bolja je aktivnost od nekih repetitivnih aktivnosti poput bicikliranja ili hodanja. Curious Mind

    08.01. (11:30)

    Brain Killer

    Previše šećera slabi pamćenje i otežava učenje

    Dugoročna konzumacija nekih vrsta šećera može rezultirati neurološkim problemima i pogoršati sposobnost pamćenja – problem su fruktoza i sukroza koje mogu imati štetan učinak na mozak, iako konzumiranja glukoze može imati pozitivan učinak poput kratkoročnog poboljšanja pamćenja, piše Physiology and Behaviour. Zbog šećera koji proizvođači ubacuju u polugotovu i gotovu hranu, prosječna osoba svakodnevno pojede oko 12 žličica šećera, a kontinuirano visoka razina šećera u krvi može dovesti do starenja mozga, odnosno do demencije. Big Think

    23.11.2017. (22:56)

    Žičani instrument

    Pametni ljudi imaju bolje veze u mozgu

    Mozak pametnijih ljudi drukčije je povezan od mozga ostalih ljudi, što im omogućuje da važne činjenice brže prihvaćaju, a nevažne informacije da blokiraju. Magnetskom rezonancom na 300 ljudi pokazalo se da dijelovi mozga pametnijih ljudi međusobno bolje surađuju, jače su povezani u izmjeni informacija između različitih pod-mreža neurona što omogućuju brži i učinkovitiji prijenos informacija. Ostali dijelovi mozga se “isključuju” čime se mozak štiti od ometajućeg ili irelevantnog materijala. Nije ovo stanje nepromjenjivo – ljudi se mogu učiniti pametnijima, npr. zadavanjem sebi zahtjevnijih zadataka čime se razvijaju mreže u mozgu, što potiče komunikaciju dijelova mozga. Daily Mail

    03.11.2017. (09:10)

    Crna roditeljska rupa

    Snimka mozga: Razlika između voljenog i zanemarenog djeteta

    Teksaški psihijatar Bruce Perry objavio je snimke mozga dvojice dječaka, a koje pokazuju kakav učinak ima zlostavljanje na razvoj dječjeg mozga. Snimka lijevo je 3-godišnjaka koji je odrastao okružen ljubavlju, dok je desna snimka dječaka koji je trpio ekstremne emocionalne traume i zanemarivanje. Nije samo stvar snimke, kaže doktor da je mozak dječaka s desne snimke zaista znatno manji i ima više mutnih struktura. The Sun

    22.09.2017. (17:30)

    Jer ste vi brži!

    Zašto vam se čini da vam je pjesma sporija za vrijeme treninga

    Ako vam se nakon pola sata vježbanja u teretani ili džogiranja čini da su pjesme koje slušate za to vrijeme postale sporije, to je zbog složene interakcije tjelesne aktivnosti i moždanog poimanja vremena. Prema studiji iz 2012. godine, neki profesionalni sportaši mogu doživjeti promjene u percepciji vremena dok su tjelesno najaktivniji – recimo, tenisačima se zna učiniti da im se loptica približava sporije. Što je tjelesna vježba intenzivnija, to ljudsko tijelo više preferira brži tempo pjesme, zbog čega nam se može učiniti da se pjesma „usporila“. Business Insider

    19.09.2017. (12:03)

    Vatromet u stanicama

    Kako umjetnost djeluje na mozak

    Na primjeru baleta Labuđe jezero, Washington Post opisuje što se događa u mozgu gledatelja kada gleda umjetničko djelo. Istraživanja su pokazala da više volimo tužne priče jer možemo suosjećati s njima, a također one stvaraju osjećaj povezanosti s ostalima. Mozak posebno stimulira pokret, govor tijela i geste.

  • Slične vijesti

    04.05. (20:30)

    Male sive stanice

    LMD: Mozak ne misli, to čini osoba

    Metode oslikavanja mozga kao nova vrsta “znanstvenog dokaza” posljednjih se deset godina sve češće primjenjuju u pravosuđu, kao dokaz određenih ponašanja ili geopolitičke situacije. Zbog toga rastu i financijska ulaganja. Mozak je materijalni supstrat za našu mentalnu aktivnost, no on ne razmišlja – to čini samo osoba. Na slici se ne vide misli, već električne aktivnosti, promjena u krvotoku i tako dalje. Mozak je objektivni uvjet mentalne stvarnosti, no upravo ga ta mentalna stvarnost oblikuje. Kada zaboravimo te dvije činjenice, zapinjemo u scijentističkoj neuromitologiji, piše Le Monde Diplomatique.

    29.04. (12:47)

    Ali, kulen nije preživio

    Znanstvenici predvođeni Hrvatom na životu održali mozak svinje bez tijela

    Američki znanstvenici 36 su sati na životu održali mozak svinje izvan tijela, zahvaljujući sustavu za cirkulaciju kisikom bogatog tekućine, objavio je MIT. Znanstvenici koje je vodio neuroznanstvenik sa sveučilišta Yale Nenad Šestan (čovjek je iz Zemunika kod Zadra) kažu da mozak nije bio svjestan i dodaju da bi njihov pothvat mogao pomoći istraživanju rada mozga i proučavanju eksperimentalnih terapija za bolesti od raka do demencije. Guardian

    08.04. (15:30)

    In-sane in the brain

    Mozak starih ljudi stvara nove stanice kao i kod mladih

    Znanstvenici su dugo vremena vjerovali da starenje mozga znači i prestanak stvaranja novih stanica, piše Science Daily.. Najnovije istraživanje dokazuje da je zapravo suprotno te da i stariji mozak proizvodi isto toliko novih stanica kao i mladi mozgovi. Ipak, stariji mozgovi imaju manje krvnih žila i ne stvaraju veze između stanica jednako brzo kao mladi mozgovi. Telegram, Guardian

    28.02. (07:14)

    Znanstvenici snimili što moždane stanice rade prije nego što čovjek umre, opisali kako same sebe gase

    Iscrpnije...
    17.02. (16:14)

    Ništa može svašta

    Jednostavni način poboljšanja pamćenja

    Kratkotrajno i dugoročno pamćenje može se pojačati jednostavnom i moćnom tehnikom koja pomaže svima od studenata od oboljelih od Alzheimera – 10 do 15 minuta ničega. Dakle, da bismo bolje zapamtili nove stvari treba napraviti pauzu u kojoj se na radi baš ništa, treba ih provesti u miru i tišini pa će nova naučena lekcija bolje sjeti. Dakle, treba izbjegavati obavljanje poslića, provjeravanje mejlova i pretraživanja Interneta, nego treba pustiti mozgu da posloži nove materijele. BBC

    24.01. (07:23)

    Dance me to the end of Iife

    Za održavanje mozga i tijela odličan je – ples!

    Tjelesna aktivnost ima efekt da uspori pa čak i spriječi propadanje mentalnih i tjelesnih sposobnosti koje dolazi s godinama, a najučinkovitiji način za to je – ples. Ples i vježbe izdržljivosti povećavaju hipokampus, onaj dio mozga koji je najskloniji propadanju s godinama, a zadužen je za memoriju, ravnotežu i učenje, no samo kod plesača povećavaju se i dijelovi lijeve strane hipokampusa te poseban dio desne strane zvan subikulum. Plesanje, pogotovo kad je praćeno promjenama koreografije, bolja je aktivnost od nekih repetitivnih aktivnosti poput bicikliranja ili hodanja. Curious Mind

    16.01. (15:55)

    Vrlo zanimljivi esej: Mnogo je dokaza koji pokazuju da ozljede mozga nekada oslobode neobično kreativne talente, što nas to može naučiti o tome kako nastaju geniji?

    Iscrpnije...