• 11.03. (11:30)

    Zanimljiva novost

    Srednjoškolci će roditeljima moći zabraniti da vide ocjene?

    Opća uredba o zaštiti osobnih podataka od 25. svibnja bit će na snazi u svim zemljama EU, a u praksi će to značiti da će svaka organizaciju koja prikuplja i obrađuje podatke ispitanika, građana EU, mora biti usklađena s tom uredbom. Tu je riječ je o tijelima javne vlasti, tvrtkama, udrugama, bolnicama, ali i školama. Tako, primjerice, učenici koji napune 18 godina, odnosno postanu punoljetni, imat će ovlasti odrediti mogu li njihovi roditelji dobiti uvid u njihove podatke. Novi list

  • Slične vijesti

    18.04. (18:47)

    Javni novac za reklame

    Komentar: Učenici pišu reklame za hranu

    Kaufland svoju marketinšku strategiju naziva društveno odgovornim poslovanjem. Neki će u tome uočiti cinizam, neki će tvrditi da je bolje da troše na djecu nego na tv-reklame, dok će treći uočiti prazan prostor koji država ostavlja trgovačkim lancima. I to ne samo tako da nije u stanju učenicima osigurati voće i povrće u školama, već se one moraju natjecati međusobno u izradi debilnih reklamnih letaka za trgovački lanac. A ponekad se sve to i plaća javnim novcem. Naime, prije tri godine, Kaufland je otvorio skladište u Jastrebarskom, a premijer Milanović ga je oslobodio plaćanja komunalne naknade godinu dana. Čudni su putevi božji, a nekad su novčani još čudniji, komentira Bilten doniranje voća učenicima.

    16.12.2017. (07:09)

    Kako razmišljaju mladi

    Učenik: želim biti saborski zastupnik, ništa ne raditi i imati veliku plaću

    Ugledni hrvatski znanstvenik, fizičar Ivica Puljak tijekom gostovanja i predavanja učenicima petog razreda osnovne škole postavio je pitanje što žele biti kada odrastu. Jedan ga je odgovor posebno šokirao. Jedan je dječak rekao da nakon škole želi biti saborski zastupnik jer “oni ništa ne rade, a imaju veliku plaću”. Na tom se primjeru vidi utjecaj političara na mlade generacije. 100posto.hr

    20.09.2017. (05:00)

    Premala škola

    Hrvatska među najlošijima u EU po broju nastavnih sati

    Hrvatska se po broju godina i sati u obaveznom osnovnom obrazovanju nalazi među najlošijima u Europi, pokazuju statističke usporedbe. Po obaveznom broju godina obaveznog osnovnog obrazovanja Hrvatska je uz bok Srbiji, a po broju sati obaveznog podučavanja uz Bugarsku, Latviju, Litvu, Rumunjsku, BiH i Crnu Goru. Prosječno minimalno vrijeme poučavanja u Europi je 734 sata u školskoj godini, u Danskoj 1051 sat, u Hrvatskoj – 486 sati. Jutarnji

    11.09.2017. (16:30)

    No Future [youtube]

    Istraživanje: Najpametniji učenici ne vide budućnost u Hrvatskoj

    Najbolji stariji učenici osnovnih škola najpesimističniji su prema budućnosti Hrvatske, a mladima je generalno mnogo privlačnija sigurnost na radnom mjestu nego svojstva posla koja su karakteristična za poduzetništvo, pokazalo je novo istraživanje na 1050 učenika sedmog razreda i 1062 učenika četvrtog razreda. Index

    11.04.2017. (22:20)

    Internet djece

    450 učenika u najvećem nacionalnom projektu Interneta stvari

    Automatizirani spremnik za recikliranje baterija, uređaj za praćenje vodostaja, zvono za osobe s oštećenjem sluha, sustav za praćenje ekoloških pokazatelja – samo su neki od projekata razvijenih u sklopu nacionalnog učeničkog projekta temeljenog na tehnologiji ”interneta stvari” u hrvatskim osnovnim školama 2016., čije su rezultate predstavili HT-ov Boris Drilo i poduzetnik Nenad Bakić. 450 učenika iz 55 osnovnih škola imali su zadatak na inovativan način riješiti stvarni problem koji su sami identificirali u svojoj okolini… Monitor

    06.12.2016. (12:17)

    Znaju znanje ali ne i primjenu

    Učenici u Hrvatskoj ispod prosjeka po znanju i vještinama

    Hrvatski srednjoškolci izlaze iz sustava bez osnovnih obrazovnih kompetencija, što ne znači da nemaju znanja, već da svoja znanja ne znaju primijeniti, pokazali su rezultati OECD-ova najvećega svjetskog obrazovnog istraživanje znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina. Po tome je Hrvatska ispod prosjeka u odnosu na ostale zemlje. Inače, istraživanje provjerava čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost. N1

    29.08.2016. (06:52)

    Dječji meni

    Što djeca trebaju jesti?

    Najveći problem je što djeca preskaču doručak, trebaju ga jesti odmah nakon ustajanja, kaže nutricionistica Dragana Olujić. Za doručak preporučuje svježe voće, a nakon toga ugljikohidrate, primjerice od tamnog kruha sa kajganom ili svježi sir. Zabranjeni su slatka pića, pržena hrana i bijelo brašno. Slobodna,

    23.03.2016. (07:52)

    Daš prst, žele ruku

    Rumunjski učenici discipliniraniji, zagrebačke škole s više aktivnosti

    “Sviđa mi se što u Zagrebu imate izvanškolskih aktivnosti poput robotike. Mi to nemamo. Ipak, naši su učenici u razredu discipliniraniji od vaših”, kaže rumunjska učiteljica koje sudjeluje u Erasmusovom programu razmjene učenika. 37 učenika i nastavnika iz Grčke, Turske, Rumunjske i Litve gostovalo je prošli tjedan u Zagrebu, a Rumunji su naglasili obavezne školske uniforme, strogost i težinu tamošnjeg sustava školstva te još teže domaće zadaće, a i mali Turci kažu da je njima teže. Turski učitelji su bolje plaćeni od Hrvatskih, 900 eura, radni vijek ne provode u jednoj školi, već se rotiraju u različite, dok u Rumunjskoj škole svojim učenicima ne osiguravaju topli obrok, a na vratima škole imaju zaštitaraJutarnji

    15.03.2016. (18:19)

    Loše navike od malih nogu

    Hrvatska u vrhu po opijanju učenika i lošoj prehrani

    U većini pokazatelja istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children, HBSC) hrvatska situacija slična je situaciji u većini drugih zemalja. U nekim pokazateljima Hrvatska je čak među 10-ak zemalja s najpovoljnijom situacijom kao što je tjelesna aktivnost, nizak udio jedanaestogodišnjaka koji su žrtve vršnjačkog nasilja i spolno aktivnih petnaestogodišnjaka, dobra komunikacija s roditeljima i potpora vršnjaka. Zabrinjava nizak udio učenika koji vole školu, nepovoljna situacija u prehrambenim navikama s rizikom za debljinu te u rizičnim ponašanjima, posebno u pušenju i pijenju alkohola. HRT

  • Slične vijesti

    18.04. (18:47)

    Javni novac za reklame

    Komentar: Učenici pišu reklame za hranu

    Kaufland svoju marketinšku strategiju naziva društveno odgovornim poslovanjem. Neki će u tome uočiti cinizam, neki će tvrditi da je bolje da troše na djecu nego na tv-reklame, dok će treći uočiti prazan prostor koji država ostavlja trgovačkim lancima. I to ne samo tako da nije u stanju učenicima osigurati voće i povrće u školama, već se one moraju natjecati međusobno u izradi debilnih reklamnih letaka za trgovački lanac. A ponekad se sve to i plaća javnim novcem. Naime, prije tri godine, Kaufland je otvorio skladište u Jastrebarskom, a premijer Milanović ga je oslobodio plaćanja komunalne naknade godinu dana. Čudni su putevi božji, a nekad su novčani još čudniji, komentira Bilten doniranje voća učenicima.

    16.12.2017. (07:09)

    Kako razmišljaju mladi

    Učenik: želim biti saborski zastupnik, ništa ne raditi i imati veliku plaću

    Ugledni hrvatski znanstvenik, fizičar Ivica Puljak tijekom gostovanja i predavanja učenicima petog razreda osnovne škole postavio je pitanje što žele biti kada odrastu. Jedan ga je odgovor posebno šokirao. Jedan je dječak rekao da nakon škole želi biti saborski zastupnik jer “oni ništa ne rade, a imaju veliku plaću”. Na tom se primjeru vidi utjecaj političara na mlade generacije. 100posto.hr

    20.09.2017. (05:00)

    Premala škola

    Hrvatska među najlošijima u EU po broju nastavnih sati

    Hrvatska se po broju godina i sati u obaveznom osnovnom obrazovanju nalazi među najlošijima u Europi, pokazuju statističke usporedbe. Po obaveznom broju godina obaveznog osnovnog obrazovanja Hrvatska je uz bok Srbiji, a po broju sati obaveznog podučavanja uz Bugarsku, Latviju, Litvu, Rumunjsku, BiH i Crnu Goru. Prosječno minimalno vrijeme poučavanja u Europi je 734 sata u školskoj godini, u Danskoj 1051 sat, u Hrvatskoj – 486 sati. Jutarnji

    11.09.2017. (16:30)

    No Future [youtube]

    Istraživanje: Najpametniji učenici ne vide budućnost u Hrvatskoj

    Najbolji stariji učenici osnovnih škola najpesimističniji su prema budućnosti Hrvatske, a mladima je generalno mnogo privlačnija sigurnost na radnom mjestu nego svojstva posla koja su karakteristična za poduzetništvo, pokazalo je novo istraživanje na 1050 učenika sedmog razreda i 1062 učenika četvrtog razreda. Index

    11.04.2017. (22:20)

    Internet djece

    450 učenika u najvećem nacionalnom projektu Interneta stvari

    Automatizirani spremnik za recikliranje baterija, uređaj za praćenje vodostaja, zvono za osobe s oštećenjem sluha, sustav za praćenje ekoloških pokazatelja – samo su neki od projekata razvijenih u sklopu nacionalnog učeničkog projekta temeljenog na tehnologiji ”interneta stvari” u hrvatskim osnovnim školama 2016., čije su rezultate predstavili HT-ov Boris Drilo i poduzetnik Nenad Bakić. 450 učenika iz 55 osnovnih škola imali su zadatak na inovativan način riješiti stvarni problem koji su sami identificirali u svojoj okolini… Monitor

    06.12.2016. (12:17)

    Znaju znanje ali ne i primjenu

    Učenici u Hrvatskoj ispod prosjeka po znanju i vještinama

    Hrvatski srednjoškolci izlaze iz sustava bez osnovnih obrazovnih kompetencija, što ne znači da nemaju znanja, već da svoja znanja ne znaju primijeniti, pokazali su rezultati OECD-ova najvećega svjetskog obrazovnog istraživanje znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina. Po tome je Hrvatska ispod prosjeka u odnosu na ostale zemlje. Inače, istraživanje provjerava čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost. N1

    28.11.2016. (16:10)

    Ministarstvo turizma stipendira 245 učenika uz obavezu zapošljavanja na određeno

    Iscrpnije...
    29.08.2016. (06:52)

    Dječji meni

    Što djeca trebaju jesti?

    Najveći problem je što djeca preskaču doručak, trebaju ga jesti odmah nakon ustajanja, kaže nutricionistica Dragana Olujić. Za doručak preporučuje svježe voće, a nakon toga ugljikohidrate, primjerice od tamnog kruha sa kajganom ili svježi sir. Zabranjeni su slatka pića, pržena hrana i bijelo brašno. Slobodna,