• 24.05. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.

  • Slične vijesti

    08.11. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    02.11. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    01.11. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

    10.09. (15:31)

    Europska svevišnja banka

    Završava razdoblje jeftinog kapitala u EU – na ljeto 2019. rastu kamate

    Guverner Europske središnje banke Mario Draghi ulazi u posljednju godinu svog osmogodišnjeg mandata, a zamijenit će ga netko puno stroži, sa sjevera, moguće Finac, Nijemac ili Nizozemac koji će donijeti odmak od politike jeftinog novca. Budući da će se povoljne kamatne stope zadržati do ljeta 2019., pred nama je zadnja godina u kojoj Hrvatska vlada može nešto učiniti da ublaži udar rasta cijena kapitala na privatni sektor i na državu. Večernji

    09.09. (17:06)

    Novac treba raditi za vas, ne vi za novac

    Nenad Bakić: Hrvati opet ne znaju što bi s novcem, drže ga u bankama uz gubitak

    Nenand Bakić se na svom blogu Eclectica osvrnuo na novo stanje štednje građana u bankama koje je rekordno. Depozit za kolovoz će biti vjerojatno preko 200 milijardi kuna. Također, kamatne su stope pale na oko 0,5-1 posto. Dakle, građani koji su prije 80% štednje držali oročenom, sada sve više drže neoročenom. Dakle, građani ne znaju što bi s novcem, pa ga drže u bankama uz gubitak, jer su kamate na oročenu, a pogotovo neoročenu štednju manje od inflacije! Zato pogledajte Bakićev ulagački tutorijal.

    20.07. (08:17)

    Ratko Bošković: Kad prinos na obveznice SAD-a raste to nije dobar znak, a on se udvostručio

    Kad prinos na obveznice SAD raste, raste cijena zaduživanja, a raste i potražnja za tim obeznicama pa i cijena dolara raste. Prestaje jeftino novo zaduživanje. Američke dvogodišnje državne obveznice, koje su lani investitorima donosile jedva jedan-i-nešto posto, sada donose 2,62 posto godišnje. Prinosi na talijanske obveznice su tek 0,59, a nekih drugih EU zemalja čak i negativne. Tko će ih kupovati, kako će se zaduživati? Zemlje u razvoju trebaju do kraja ove godine vratiti 1,9 tisuća milijardi dolara…

    09.05. (21:18)

    Papreno

    Kako banke od države u jednome potezu uzmu 451 tisuću kuna

    U jednome potezu banke su od države zaradile gotovo 451 tisuću kuna. Toliko naime iznose kamate koje će država platiti od posljednjeg izdanja trezorskih zapisa. Naime, činjenica jest da se država kratkoročno iznimno jeftino zadužuje uz kamatnu stopu 0,09%. No država se zadužila na iznos od 502 milijuna X 0,0009. Lider

    11.04. (09:22)

    U radiše svega biše, u Europćana još i više

    U eurozoni povećana štednja: Svaki osmi euro ide za strane

    Kućanstva u zoni eura u posljednjem su lanjskom tromjesečju povećala štednju – iznosila je 12,2 posto ukupnog raspoloživog dohotka (u tromjesečju prije štednja je bila mrvicu manjih 12%). To znači da su ova kućanstva za štednju odvajala svaki osmi euro. Ono što se tkđ. povećalo u četvrtom kvartalu u eurozoni su i poslovne investicije koje su dosegnule 22,8% (u prethodnom kvartalu bile 22,5%). Finance Apprise

    17.01. (18:30)

    Bez čarapica

    Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

    Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, krajem studenoga prošle godine iznosili su 271,8 milijardi kuna, što je 2,6% više nego godinu dana prije, navodi se u analizi RBA. Na mjesečnoj su razini, pak, ukupni depoziti u studenom pali za 2,1 milijardu kuna ili 0,8%. Pritom je na kraju studenoga vrijednost depozitnog novca iznosila 69,7 milijardi kuna, što je 0,3% više nego mjesec dana prije, dok je na godišnjoj razini depozitni novac porastao za 22,6%. Od toga su 33,2 milijarde kuna, odnosno 47,6% ukupnog depozitnog novca držala kućanstva, dok je 29,5 milijardi kuna ili 42% pripadalo nefinancijskim društvima. T-Portal

  • Slične vijesti

    08.11. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    02.11. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    01.11. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

    10.09. (15:31)

    Europska svevišnja banka

    Završava razdoblje jeftinog kapitala u EU – na ljeto 2019. rastu kamate

    Guverner Europske središnje banke Mario Draghi ulazi u posljednju godinu svog osmogodišnjeg mandata, a zamijenit će ga netko puno stroži, sa sjevera, moguće Finac, Nijemac ili Nizozemac koji će donijeti odmak od politike jeftinog novca. Budući da će se povoljne kamatne stope zadržati do ljeta 2019., pred nama je zadnja godina u kojoj Hrvatska vlada može nešto učiniti da ublaži udar rasta cijena kapitala na privatni sektor i na državu. Večernji

    09.09. (17:06)

    Novac treba raditi za vas, ne vi za novac

    Nenad Bakić: Hrvati opet ne znaju što bi s novcem, drže ga u bankama uz gubitak

    Nenand Bakić se na svom blogu Eclectica osvrnuo na novo stanje štednje građana u bankama koje je rekordno. Depozit za kolovoz će biti vjerojatno preko 200 milijardi kuna. Također, kamatne su stope pale na oko 0,5-1 posto. Dakle, građani koji su prije 80% štednje držali oročenom, sada sve više drže neoročenom. Dakle, građani ne znaju što bi s novcem, pa ga drže u bankama uz gubitak, jer su kamate na oročenu, a pogotovo neoročenu štednju manje od inflacije! Zato pogledajte Bakićev ulagački tutorijal.

    20.07. (08:17)

    Ratko Bošković: Kad prinos na obveznice SAD-a raste to nije dobar znak, a on se udvostručio

    Kad prinos na obveznice SAD raste, raste cijena zaduživanja, a raste i potražnja za tim obeznicama pa i cijena dolara raste. Prestaje jeftino novo zaduživanje. Američke dvogodišnje državne obveznice, koje su lani investitorima donosile jedva jedan-i-nešto posto, sada donose 2,62 posto godišnje. Prinosi na talijanske obveznice su tek 0,59, a nekih drugih EU zemalja čak i negativne. Tko će ih kupovati, kako će se zaduživati? Zemlje u razvoju trebaju do kraja ove godine vratiti 1,9 tisuća milijardi dolara…

    09.05. (21:18)

    Papreno

    Kako banke od države u jednome potezu uzmu 451 tisuću kuna

    U jednome potezu banke su od države zaradile gotovo 451 tisuću kuna. Toliko naime iznose kamate koje će država platiti od posljednjeg izdanja trezorskih zapisa. Naime, činjenica jest da se država kratkoročno iznimno jeftino zadužuje uz kamatnu stopu 0,09%. No država se zadužila na iznos od 502 milijuna X 0,0009. Lider

    11.04. (09:22)

    U radiše svega biše, u Europćana još i više

    U eurozoni povećana štednja: Svaki osmi euro ide za strane

    Kućanstva u zoni eura u posljednjem su lanjskom tromjesečju povećala štednju – iznosila je 12,2 posto ukupnog raspoloživog dohotka (u tromjesečju prije štednja je bila mrvicu manjih 12%). To znači da su ova kućanstva za štednju odvajala svaki osmi euro. Ono što se tkđ. povećalo u četvrtom kvartalu u eurozoni su i poslovne investicije koje su dosegnule 22,8% (u prethodnom kvartalu bile 22,5%). Finance Apprise