• 10.01.2017. (22:02)

    Kad problem stvori rješenja...

    Što je kriza učinila urbanizmu?

    U posljednjih osam godina, dok se svijet bavio velikom ekonomskom, političkom i sigurnosnom krizom, u Britaniji se dogodilo razdoblje značajnih inovacija u pristupu javnim prostorima. Mjere štednje dovele su do toga da je država prestala financirati održavanje nekih prostora, koje je onda pod svoje preuzelo lokalno stanovništvo. Došlo je do razvoja saznanja kako velike investicije u infrastrukturu nisu samo komadi inženjerije nego veliki potencijal za stvaranje prostora. Više se pazi na ozelenjavanje grada, a ulice i trgove se ne gleda kao prostor za prometovanje, nego za ljude, odnosno pješake i bicikliste, piše CNN i nabraja 10 učinaka krize.

  • Slične vijesti

    25.04.2017. (10:31)

    Dizajnerska stolica

    Papa hrvatskog podrijetla zaslužan za izgled europskih i svjetskih metropola

    U knjizi Arhitektonika pape Siksta V. akademik Andrija Mutnjaković obrazlaže kako je taj papa, podrijetlom iz Boke, transformirao izgled Rima intervencijama u njegovo urbanističko tkivo, probivši ravne i široke prometnice, što je kao uzor poslužilo kasnijim brojnim projektantima današnjih europskih i svjetski metropola. Tako je London nakon požara 1666. sir Christopher Wren projektirao po uzoru na Sikstove intervencije u Rimu, a Švicarac Domenico Trezzini Sankt-Peterburg po nalogu Petra Velikoga. Slično je zadesilo i Pariz i Washington, piše Jutarnji.

    13.06.2016. (20:17)

    I mi imamo svoje kandidate

    Loši primjeri urbanizma

    Čitatelji Guardiana podijelili su fotografije koje prokazuju lošu urbanističku politiku diljem svijeta kroz primjere nesklada nove i stare gradnje. Na listi su se našli i zagrebački Vrbani i centar Point sagrađen kraj stare kućice čiji vlasnik očito nije htio prodati zemljište.

    06.05.2016. (13:27)

    Osjećaj za feeling

    ‘Ako te s prostorom ne vežu emocije, on je za tebe prazan’

    Design District je napravio zanimljivi intervju sa Borisom Bakalom, iz udruge Bacači sjenki. Govori o projektu Vitić pleše (video o projektu), obnovi kultnog nebodera u Zagrebu, o urbanizmu i o samoj grupi, koja se bavi odnosom čovjeka i prostora. “Ljudi stvaraju prostor, vežu se za njega – ako te s prostorom ne vežu emocije, on je za tebe prazan”, kaže Bakal.

    26.04.2016. (19:32)

    Košnice za ljude

    Kako da se (pre)živi u megagradovima budućnosti?

    Trebamo posve drugačiji urbanizam nego što ga danas poznajemo. Ako ne pokušamo upravljati tim procesom mudrim strategijama u koncepciji gradova, onda će vjerojatno za deset, dvadeset godina živjeti dodatna milijarda ljudi u golemim metropolama koje će nastati iz ničega”, kaže Dirk Messner iz Njemačkog instituta za razvojnu politiku u Bonnu. Već i danas oko milijarda ljudi živi u takvim divljim naseljima koja su najčešće niknula oko metropola. Tamošnji stanovnici jedva da uživaju ikakvu uslugu javnih službi. Deutsche Welle

    25.03.2015. (12:55)

    Trb bana Bagera Rušilačkog

    Sonja Leboš: Duga povijest devastacije urbanog

    Nezamisliva mi je ideja skupog rušenja objekta (primjer ideja da se sruši Dom sportova) koji je prekapacitiran jer ga koristi velik broj mladih, a da se pritom ne osigura zamjena. Arhitekti bi trebali imati na umu da im nije zadaća graditi zgrade, nego stvarati prostor za ljude. Odnos potreba i potražnje je poremećen, što se vidi i u slučaju trgova. Čini se da prestaje biti bitno kakve su potrebe građana. Trg treba zadovoljavati potrebu za druženjem, no danas se na njega gleda isključivo kao na prostor koji se komodificira i donosi nekakvu dobit, koja se potom ne ulaže u obnavljanje tog prostora, nego odlazi u nepoznatim smjerovima, kaže Sonja Leboš, kulturna i urbana antropologinja, u vrlo zanimljivom intervjuu za Novosti.

  • Slične vijesti

    25.04.2017. (10:31)

    Dizajnerska stolica

    Papa hrvatskog podrijetla zaslužan za izgled europskih i svjetskih metropola

    U knjizi Arhitektonika pape Siksta V. akademik Andrija Mutnjaković obrazlaže kako je taj papa, podrijetlom iz Boke, transformirao izgled Rima intervencijama u njegovo urbanističko tkivo, probivši ravne i široke prometnice, što je kao uzor poslužilo kasnijim brojnim projektantima današnjih europskih i svjetski metropola. Tako je London nakon požara 1666. sir Christopher Wren projektirao po uzoru na Sikstove intervencije u Rimu, a Švicarac Domenico Trezzini Sankt-Peterburg po nalogu Petra Velikoga. Slično je zadesilo i Pariz i Washington, piše Jutarnji.

    14.12.2016. (11:22)

    Sesvete imaju plan za razvoj kvarta: Od šume sjeverozapadno od naselja žele napraviti "maksimir" sa šetnicama, mostićima i biciklističkim staza, iako je ta šuma predviđena za gradnju brze gradske ceste, a južno od pruge, na mjestu bivše industrijske zone, bi napravili novu urbanu zonu, sesvetski "donji grad"

    Iscrpnije...
    13.06.2016. (20:17)

    I mi imamo svoje kandidate

    Loši primjeri urbanizma

    Čitatelji Guardiana podijelili su fotografije koje prokazuju lošu urbanističku politiku diljem svijeta kroz primjere nesklada nove i stare gradnje. Na listi su se našli i zagrebački Vrbani i centar Point sagrađen kraj stare kućice čiji vlasnik očito nije htio prodati zemljište.

    06.05.2016. (13:27)

    Osjećaj za feeling

    ‘Ako te s prostorom ne vežu emocije, on je za tebe prazan’

    Design District je napravio zanimljivi intervju sa Borisom Bakalom, iz udruge Bacači sjenki. Govori o projektu Vitić pleše (video o projektu), obnovi kultnog nebodera u Zagrebu, o urbanizmu i o samoj grupi, koja se bavi odnosom čovjeka i prostora. “Ljudi stvaraju prostor, vežu se za njega – ako te s prostorom ne vežu emocije, on je za tebe prazan”, kaže Bakal.

    26.04.2016. (19:32)

    Košnice za ljude

    Kako da se (pre)živi u megagradovima budućnosti?

    Trebamo posve drugačiji urbanizam nego što ga danas poznajemo. Ako ne pokušamo upravljati tim procesom mudrim strategijama u koncepciji gradova, onda će vjerojatno za deset, dvadeset godina živjeti dodatna milijarda ljudi u golemim metropolama koje će nastati iz ničega”, kaže Dirk Messner iz Njemačkog instituta za razvojnu politiku u Bonnu. Već i danas oko milijarda ljudi živi u takvim divljim naseljima koja su najčešće niknula oko metropola. Tamošnji stanovnici jedva da uživaju ikakvu uslugu javnih službi. Deutsche Welle

    25.03.2015. (12:55)

    Trb bana Bagera Rušilačkog

    Sonja Leboš: Duga povijest devastacije urbanog

    Nezamisliva mi je ideja skupog rušenja objekta (primjer ideja da se sruši Dom sportova) koji je prekapacitiran jer ga koristi velik broj mladih, a da se pritom ne osigura zamjena. Arhitekti bi trebali imati na umu da im nije zadaća graditi zgrade, nego stvarati prostor za ljude. Odnos potreba i potražnje je poremećen, što se vidi i u slučaju trgova. Čini se da prestaje biti bitno kakve su potrebe građana. Trg treba zadovoljavati potrebu za druženjem, no danas se na njega gleda isključivo kao na prostor koji se komodificira i donosi nekakvu dobit, koja se potom ne ulaže u obnavljanje tog prostora, nego odlazi u nepoznatim smjerovima, kaže Sonja Leboš, kulturna i urbana antropologinja, u vrlo zanimljivom intervjuu za Novosti.