Njemački tabloid Bild objavio je kako 5.901.000 stanovnika (od ukupno preko 82 milijuna stanovnika) prima socijalnu pomoć. Od njih je 4.360.086 Nijemaca, a ostalo su stranci – većinom Turci, a slijede Sirijci i Poljaci. Na listi primatelja socijalne pomoći su i Hrvati. Deutsche Welle
A onda se u unosni biznis s prepisivanjem nekretnina uključila i hrvatska država, donijevši Zakon o socijalnoj skrbi koji svakoga tko prima socijalnu pomoć prisiljava potpisati automatsku zabilježbu države na sve nekretnine koje posjeduje. Baš, eto, poput beskrupuloznih lovaca na nekretnine, štakorska država obilazi usamljene siromahe u derutnim kućicama i stanovima nudeći im bijednu socijalnu pomoć od stotinu trideset eura. Socijalna pomoć u zamjenu za nekretninu može se zvati svakako, samo ne pomoć, a naročito ne socijalna. Usto, država ovo radi – protuzakonito. Naime, u Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi – koje je 2017. donijela Plenkovićeva vlada, a izglasao HDZ-ov Sabor – u točki 123a stoji kako “pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi ne smije s korisnikom kojem pruža socijalnu uslugu sklopiti ugovor o otuđenju nekretnine korisnika”. N1
“Sa svakim danom koji protječe osjećam kao da jedem dio po dio svoje kuće i pomišljam na najgore…” piše u potresnom pismu korisnice socijalne pomoći kojoj je država stavila zabilježbu na kuću u kojoj živi. Ugrubo, sukladno novom Zakonu o socijalnoj skrbi, svaki primatelj socijalne pomoći mora dati jamstvo da će se nakon njegove smrti državi vratiti novac potrošen na ime socijalne naknade, i to na temelju državne zabilježbe na nekretnine – čak i one u kojima primatelji pomoći i njihova djeca žive. Žena koja je napisala pismo samohrana je majka koja je ostala bez posla u jeku prošle krize. Imala je više od 50 godina, posao više nije uspjela naći. Radila je kratko pomoćne poslove u inozemstvu, a onda se razboljela. Više nije imala kamo – predala je zahtjev za socijalnu pomoć. Dijete joj je na studiju, a socijalna pomoć joj je jedini prihod. No, razmišlja da je se odrekne jer se ne može nositi s pomisli da će joj dijete jednoga dana ostati bez doma. “Hrvatska nas je odlučila dodatno poniziti, kao da to što moramo tražiti socijalnu pomoć nije dovoljno”, kaže žena. Jutarnji
Izmjene zakona o socijalnoj skrbi: Osobe angažirane u javnim radovima neće izgubiti socijalnu pomoć, a za taj će rad biti plaćeni
Krajem 2015. u Njemačkoj je gotovo 8 milijuna građana primalo neki oblik socijalne pomoći, a nagli porast se povezuje s dolaskom velikog broja izbjeglica. Broj osoba koje su stekle pravo na azil ili je njihov postupak u tijeku povećao se s 363.000 na gotovo milijun. Najviše je onih koji primaju potpore za nezaposlene. Index
Jedan Sirijac koji živi u njemačkom Montabauru sa četiri žene i čak 23 djece prema procjeni financijskih stručnjaka trebao bi za sve njih, od njemačkog Ureda za socijalnu pomoć primati 30.030 eura, piše Fenix magazin. Hubert Königstein, diplomirani financijski stručnjak, koji je napravio procjenu primitka socijalne pomoći obitelji, te je usporedio s godišnjom zaradom u Njemačkoj najslabije i srednje plaćenih zanimanja, ustvrdio je kako jedna njemačka obitelj s tolikim brojem djece ne bi mogla bez pomoći države opstati. Slobodna
Njemačka vlada usvojila je izmjene zakona o socijalnim davanjima za građane državljane EU zemalja. Po novome, status primatelja socijalnih transfera za one koji nikad nisu radili u Njemačkoj izjednačit će se sa statusom onih koji nisu EU državljani i moći će se steći tek nakon pet godina. U tom periodu će doseljenici iz zemalja EU biti osuđeni na uspjeh ili neuspjeh na tržištu rada. U lipnju je 474.000 migranata s područja EU primalo socijalnu pomoć u Njemačkoj. Bilten
Socijalna pomoć, koju u Hrvatskoj prima oko 104.000 osoba, tijekom 2017. godine povećat će se za 20%, najavljuju iz Ministarstva socijalne politike i mladih. Radno sposobni samac primat će 960 umjesto 800 kuna, radno nesposobni samac 1104 kn umjesto 920, druga odrasla osoba u kućanstvu 576 kn umjesto 480, a za djecu 384 umjesto 320 kuna. Istovremeno, ukinut će se naknada za troškove stanovanja. Jutarnji
SAD: Većina socijalne pomoći više ne ide siromašnima, nego za razne programe, poput pripremanja za posao i borbu protiv tinejdžerske trudnoće
U ovogodišnjem proračunu rezalo se i na socijalnim naknadama, 560 milijuna kuna, a iako ministrica Juretić tvrdi da nitko neće biti zakinut jer će se ići na imovinski cenzus i pravedniju raspodjelu sredstava, bivša ministrica Opačić tvrdi da su primatelji socijale već dvaput “pročešljani” te da nema mjesta za daljnja rezanja. HRT
Finska vlada trenutno izrađuje plan uvođenja osnovnog nacionalnog prihoda. Ako sve bude išlo prema planu, Finska će ukinuta sva postojeća socijalna primanja i umjesto njih svakom Fincu davati po 800 eura mjesečno. Konačna verzija tog prijedloga neće biti predstavljena do studenog 2016. godine. Dnevnik.hr