• 06.12. (18:30)

    Kvarnerski medvjed

    Riječki kapetan prvi oplovio Arktičko more bez pomoći ledolomaca

    Riječanin Denis Bonetta prvi je zapovjednik broda koji je samostalno, bez pomoći ruskih nuklearnih ledolomaca, preplovio rutu Arktikom, od Beringova prolaza, do ruske Sabete, na ušću rijeke Ob te od Sabete do Rotterdama, i to u zimskim uvjetima, kada je Arktičko more zaleđeno. Najniža temperatura koju su zabilježili, kaže, bila je -42 stupnja Celzija. Novi list

    29.04.2017. (15:03)

    300 milijardi plastičnih palmi na otoku sreće

    Dva ogromna "plastična otoka" otkrivena u Arktičkom oceanu

    Arktički ocean, nekad oličenje netaknute prirode, temeljito je zagađen našom plastikom. Nova analiza, objavljena u časopisu Science Advances, pokazuje kako u njemu pluta 300 milijardi komada plastike. Većina plastike se izvlači iz dubine termohalinskom cirkulacijom, svjetskom strujom koju kontroliraju slanost i temperaturne razlike. Ona obično donosi toplu vodu na Arktik, no čini se da je s njom doplivala i plastika iz Sjevernog Atlantika. Većina plastičnog otpada nakuplja se u dvije različite zone – istočnoj obali Grenlanda, te Barentsovom moru, sjeverno od Norveške i Rusije. Ovi otoci brzo rastu u veličini i uskoro bi mogli sustići Great Pacific Garbage Patch. IFL Science

  • 06.12. (18:30)

    Kvarnerski medvjed

    Riječki kapetan prvi oplovio Arktičko more bez pomoći ledolomaca

    Riječanin Denis Bonetta prvi je zapovjednik broda koji je samostalno, bez pomoći ruskih nuklearnih ledolomaca, preplovio rutu Arktikom, od Beringova prolaza, do ruske Sabete, na ušću rijeke Ob te od Sabete do Rotterdama, i to u zimskim uvjetima, kada je Arktičko more zaleđeno. Najniža temperatura koju su zabilježili, kaže, bila je -42 stupnja Celzija. Novi list

    24.04. (09:59)

    Pojavile se neobične rupe u ledu u Arktičkom moru, NASA ne zna kako su nastale

    Iscrpnije...
    29.04.2017. (15:03)

    300 milijardi plastičnih palmi na otoku sreće

    Dva ogromna "plastična otoka" otkrivena u Arktičkom oceanu

    Arktički ocean, nekad oličenje netaknute prirode, temeljito je zagađen našom plastikom. Nova analiza, objavljena u časopisu Science Advances, pokazuje kako u njemu pluta 300 milijardi komada plastike. Većina plastike se izvlači iz dubine termohalinskom cirkulacijom, svjetskom strujom koju kontroliraju slanost i temperaturne razlike. Ona obično donosi toplu vodu na Arktik, no čini se da je s njom doplivala i plastika iz Sjevernog Atlantika. Većina plastičnog otpada nakuplja se u dvije različite zone – istočnoj obali Grenlanda, te Barentsovom moru, sjeverno od Norveške i Rusije. Ovi otoci brzo rastu u veličini i uskoro bi mogli sustići Great Pacific Garbage Patch. IFL Science