• 07.08.2017. (17:37)

    Komentar: Narod vs. država

    “Bilo da glasno traže nešto tako jednostavno kao što je puko provođenje važećeg zakona, bilo da hrle u pomoć proračunski zanemaroj javnoj vatrogasnoj službi pa skupa s njom brane urbanistički devastirane, infrastrukturno degradirane, siromašne splitske kvartove, navijači ne nastupaju protiv, nego umjesto države: kao korektiv njene samonametnute nemoći. Ako dakle s jedne strane preuzimaju osnovne zadaće države, a s druge do ekstrema izvode nacionalizam prethodno upisan u njene zakone, onda kontradikcija možda i nije na strani navijača: možda je u temelju Republike Hrvatske”, piše Bilten.

    21.02.2017. (14:52)

    Banke imaju novaca, al daju ga rijetko kome...

    Država se zadužila za još 1,5 milijardu kuna, ali jeftino – za 0,5% kamate

    Ministarstvo financija na aukciji je izdalo gotovo 1,5 milijardi kuna novih trezorskih zapisa, uz kamatnu stopu od 0,50 posto, što je 0,09 postotnih bodova niže nego na prethodnoj aukciji, održanoj 31. siječnja. Rok dospijeća je godinu dana. Kako su analitičari uoči aukcije i očekivali, s obzirom na izdašan višak kunske likvidnosti u domaćem financijskom sustavu, nastavljen je trenda pada prinosa. Seebiz

    17.01.2017. (11:10)

    Samostalnost po visokoj cijeni

    Jelena Lovrić: Država ne može sama sebi biti cilj

    “Ima neke simbolike da 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske radnici Ine u Sisku slave spremni da vlastitim tijelima zaustave prijevoz nafte u Rijeku i posljedično gašenje svoje rafinerije. Svečani prijemi državnog vrha, misa zahvalnica i prigodni koncerti državna su pompa. Realna Hrvatska prisiljena je braniti ostatke ostataka kompanije koja je još u jugoslavenskoj državi bila ponos nacije. Četvrt stoljeća samostalnosti hrvatska je država dočekala ekonomski temeljito očerupana”, piše Jelena Lovrić. Jutarnji

    18.05.2016. (19:48)

    Puna riznica

    8 najvećih tvrtki i HNB državi daju 3 milijarde kuna

    Vlada je donijela odluku da se 60% ostvarene čiste dobiti većine tvrtki u državnom vlasništvu mora uplatiti u proračun, a uz dividendu, porez na dobit i HNB to znači – više od 3 milijarde kuna. Najviše će u proračun uplatiti HEP (456 milijuna kuna) i HNB (483 milijuna). HAC, Hrvatske ceste, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Plinacro i Zračna luka Dubrovnik izuzeti su od obveze isplate dobiti. Večernji

    06.05.2016. (08:57)

    Naši i vaši

    Jesu li u Hrvatskoj ugrožena prava vjernika ili sekularnost države?

    Hodočašće Leopolda Mandića – satira ili govor mržnje?, spajanje Katoličkog bogoslovnog i Filozofskog fakulteta – da ili ne?, stranka Most – “treći put” ili skriveni projekt Crkve? U hrvatskoj se javnosti u posljednje vrijeme sve više govori o desekularizaciji/klerikalizaciji društva, odnosno o pojmu sekularizma, koji se nalazi u temeljima suvremenih ustavnih demokracija. No “zid” između države i crkve čak je i u ustavnim demokracijama teško u potpunosti sprovesti te pronaći balans između pravo na vjeru i javno ispovijedanje vjere te sekularizma. Zanimljiv osvrt o temi donosi tportal.

    14.01.2016. (10:51)

    Sve životinje na broju

    ‘Državu treba voditi poput štale’

    “Zanemarimo li samo naivnost Mostove kandidatkinje koja misli da ljudi na čelnim pozicijama dosad nisu smatrali da imaju posla sa stokom, mora se priznati da do sada nitko iskrenije i hrabrije nije odredio budući smjer javnih politika. I nema ništa loše u tome: gnoj podiže temperaturu, pa je u štali toplo, a svi ovise o vlastitim mogućnostima. Tko daje dovoljno mlijeka i ne muče ili ne mekeće preglasno, ostat će u toplom toru i preživat će cijeli dan. Da bi ostali u štali, dovoljno je biti poslušan i vrijedan. Naravno, onaj tko je preglasan ili ne daje mlijeka, dobar je samo za mesara, al’ opet je i to dobro, barem je dokaz da ima tržišnu cijenu”, piše Forum.

    28.10.2015. (20:15)

    Velike obmane

    Kako država siromaši građane i uništava radna mjesta

    Državni službenici se često hvale kako su narodu nešto dali, ili su ‘poticali’ gospodarstvo. Ipak, to što ‘daju’, negdje i uzmu, pa ni u startu nisu ništa dali, piše Nenad Bakić. Tako se hvale da stvaraju radna mjesta, a u stvarnosti mogu samo zaposliti u javnom sektoru, dok istovremeno uništavaju tvrtke koje mogu stvarati radna mjesta. Isto tako, upravo je država ta koja je kriva za visoke kamate na stambene kredite. Eclectica.hr

    12.10.2015. (19:51)

    Napisano sitnim slovima

    Sporove korporacija i država rješavat će investicijski sud?

    Prema prijedlogu Europske komisije, sustav rješavanja sporova između korporacija i vlada u okviru TTIP-a više ne bi bio ozloglašeni pravni mehanizam ISDS-a, već bi se trgovinski sporovi rješavali na novom Investicijskom sudu. Prema ISDS-u, korporacije bi moble zaobići nacionalne pravne sustave i tužiti državu ako im ugrozi poslovanje promjenama zakona. Slobodna

    02.09.2015. (11:08)

    Mit o nemoćnoj državi

    “Razlika između države u centru i na poluperiferiji, kakva je naša, u tome je što ova kao kompradorska uistinu mora biti ‘slabija’ spram vlastitih tzv. nacionalnih interesa, e da bi jače služila onima u centru. To može značiti, vidjeli smo baš na primjeru brodogradnje, a pri ‘prilagođavanju’ EU standardima, uništavanje cijelih vlastitih privrednih grana. A zašto? Da bi one bile zamijenjene nekim boljima? Ne, već da bi se olakšala ‘prirodna’ kompetitivnost u korist centra u velikim sistemima, kakvi su brodograđevni. Naša država sada je toliko ‘slaba’ da si može priuštiti neplaćeni rad radnika u sektoru koji je sama razbucala. Ona je toliko ‘slaba’ da je sindikate dovela u defanzivnu poziciju u mjeri da je besplatno savjetuju kako da uredno posluje i naplaćuje svoja potraživanja, što inače uopće nije njihov posao! Pa ako je sve to uspjela kao slaba, što će nam raditi kada u budućnosti ojača?”, pišu Novosti.

    04.08.2015. (13:19)

    Dežulović: Republika Makondo i strategija žirafe

    Vojna parada u bankrotiranoj zemlji, naime, nema nikakvu, hm, ekonomsku logiku. Nekoliko milijuna eura za njenu organizaciju Hrvatska nema, kao što nema više ni Srba: etnički čista država za Hrvatsku je vojsku strani ekosustav, isto što i, na primjer, europska tvornica olovaka za afričku žirafu. Hrvatska – shvatili ste konačno – ne smije i neće propasti, a da Zoran Milanović ne može reći kako je pokušao sve. N1

  • 07.08.2017. (17:37)

    Komentar: Narod vs. država

    “Bilo da glasno traže nešto tako jednostavno kao što je puko provođenje važećeg zakona, bilo da hrle u pomoć proračunski zanemaroj javnoj vatrogasnoj službi pa skupa s njom brane urbanistički devastirane, infrastrukturno degradirane, siromašne splitske kvartove, navijači ne nastupaju protiv, nego umjesto države: kao korektiv njene samonametnute nemoći. Ako dakle s jedne strane preuzimaju osnovne zadaće države, a s druge do ekstrema izvode nacionalizam prethodno upisan u njene zakone, onda kontradikcija možda i nije na strani navijača: možda je u temelju Republike Hrvatske”, piše Bilten.

    21.02.2017. (14:52)

    Banke imaju novaca, al daju ga rijetko kome...

    Država se zadužila za još 1,5 milijardu kuna, ali jeftino – za 0,5% kamate

    Ministarstvo financija na aukciji je izdalo gotovo 1,5 milijardi kuna novih trezorskih zapisa, uz kamatnu stopu od 0,50 posto, što je 0,09 postotnih bodova niže nego na prethodnoj aukciji, održanoj 31. siječnja. Rok dospijeća je godinu dana. Kako su analitičari uoči aukcije i očekivali, s obzirom na izdašan višak kunske likvidnosti u domaćem financijskom sustavu, nastavljen je trenda pada prinosa. Seebiz

    17.01.2017. (11:10)

    Samostalnost po visokoj cijeni

    Jelena Lovrić: Država ne može sama sebi biti cilj

    “Ima neke simbolike da 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske radnici Ine u Sisku slave spremni da vlastitim tijelima zaustave prijevoz nafte u Rijeku i posljedično gašenje svoje rafinerije. Svečani prijemi državnog vrha, misa zahvalnica i prigodni koncerti državna su pompa. Realna Hrvatska prisiljena je braniti ostatke ostataka kompanije koja je još u jugoslavenskoj državi bila ponos nacije. Četvrt stoljeća samostalnosti hrvatska je država dočekala ekonomski temeljito očerupana”, piše Jelena Lovrić. Jutarnji

    18.05.2016. (19:48)

    Puna riznica

    8 najvećih tvrtki i HNB državi daju 3 milijarde kuna

    Vlada je donijela odluku da se 60% ostvarene čiste dobiti većine tvrtki u državnom vlasništvu mora uplatiti u proračun, a uz dividendu, porez na dobit i HNB to znači – više od 3 milijarde kuna. Najviše će u proračun uplatiti HEP (456 milijuna kuna) i HNB (483 milijuna). HAC, Hrvatske ceste, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Plinacro i Zračna luka Dubrovnik izuzeti su od obveze isplate dobiti. Večernji

    06.05.2016. (08:57)

    Naši i vaši

    Jesu li u Hrvatskoj ugrožena prava vjernika ili sekularnost države?

    Hodočašće Leopolda Mandića – satira ili govor mržnje?, spajanje Katoličkog bogoslovnog i Filozofskog fakulteta – da ili ne?, stranka Most – “treći put” ili skriveni projekt Crkve? U hrvatskoj se javnosti u posljednje vrijeme sve više govori o desekularizaciji/klerikalizaciji društva, odnosno o pojmu sekularizma, koji se nalazi u temeljima suvremenih ustavnih demokracija. No “zid” između države i crkve čak je i u ustavnim demokracijama teško u potpunosti sprovesti te pronaći balans između pravo na vjeru i javno ispovijedanje vjere te sekularizma. Zanimljiv osvrt o temi donosi tportal.

    14.01.2016. (10:51)

    Sve životinje na broju

    ‘Državu treba voditi poput štale’

    “Zanemarimo li samo naivnost Mostove kandidatkinje koja misli da ljudi na čelnim pozicijama dosad nisu smatrali da imaju posla sa stokom, mora se priznati da do sada nitko iskrenije i hrabrije nije odredio budući smjer javnih politika. I nema ništa loše u tome: gnoj podiže temperaturu, pa je u štali toplo, a svi ovise o vlastitim mogućnostima. Tko daje dovoljno mlijeka i ne muče ili ne mekeće preglasno, ostat će u toplom toru i preživat će cijeli dan. Da bi ostali u štali, dovoljno je biti poslušan i vrijedan. Naravno, onaj tko je preglasan ili ne daje mlijeka, dobar je samo za mesara, al’ opet je i to dobro, barem je dokaz da ima tržišnu cijenu”, piše Forum.

    28.10.2015. (20:15)

    Velike obmane

    Kako država siromaši građane i uništava radna mjesta

    Državni službenici se često hvale kako su narodu nešto dali, ili su ‘poticali’ gospodarstvo. Ipak, to što ‘daju’, negdje i uzmu, pa ni u startu nisu ništa dali, piše Nenad Bakić. Tako se hvale da stvaraju radna mjesta, a u stvarnosti mogu samo zaposliti u javnom sektoru, dok istovremeno uništavaju tvrtke koje mogu stvarati radna mjesta. Isto tako, upravo je država ta koja je kriva za visoke kamate na stambene kredite. Eclectica.hr

    12.10.2015. (19:51)

    Napisano sitnim slovima

    Sporove korporacija i država rješavat će investicijski sud?

    Prema prijedlogu Europske komisije, sustav rješavanja sporova između korporacija i vlada u okviru TTIP-a više ne bi bio ozloglašeni pravni mehanizam ISDS-a, već bi se trgovinski sporovi rješavali na novom Investicijskom sudu. Prema ISDS-u, korporacije bi moble zaobići nacionalne pravne sustave i tužiti državu ako im ugrozi poslovanje promjenama zakona. Slobodna

    02.09.2015. (11:08)

    Mit o nemoćnoj državi

    “Razlika između države u centru i na poluperiferiji, kakva je naša, u tome je što ova kao kompradorska uistinu mora biti ‘slabija’ spram vlastitih tzv. nacionalnih interesa, e da bi jače služila onima u centru. To može značiti, vidjeli smo baš na primjeru brodogradnje, a pri ‘prilagođavanju’ EU standardima, uništavanje cijelih vlastitih privrednih grana. A zašto? Da bi one bile zamijenjene nekim boljima? Ne, već da bi se olakšala ‘prirodna’ kompetitivnost u korist centra u velikim sistemima, kakvi su brodograđevni. Naša država sada je toliko ‘slaba’ da si može priuštiti neplaćeni rad radnika u sektoru koji je sama razbucala. Ona je toliko ‘slaba’ da je sindikate dovela u defanzivnu poziciju u mjeri da je besplatno savjetuju kako da uredno posluje i naplaćuje svoja potraživanja, što inače uopće nije njihov posao! Pa ako je sve to uspjela kao slaba, što će nam raditi kada u budućnosti ojača?”, pišu Novosti.