• 02.02. (17:30)

    Relativno blizu

    Slučajno otkrivena galaksija s početka Svemira

    Astronomi su uz pomoć Hubble teleskopa slučajno naišli na sićušnu galaksiju 30 milijuna godina udaljenu od Mliječne staze, za koju vjeruju da je stara gotovo kao Univerzum. Široka samo tri tisuće svjetlosnih godina, Bedin 1, kako su je nazvali, najizoliranija je patuljasta galaksija ikad pronađena. Promatrajući njene zvijezde, zaključili su da bi mogla biti stara 13 milijardi godina. Evo videa. Independent

    29.03.2018. (08:22)

    Eto, i u svemiru rasizam!

    Otkrivena galaksija bez tamne tvari

    Astronomi su otkrili galaktiku nazvanu DF2, a koja gotovo da nema tamne tvari, nevidljivog i zagonetnog počela za koje se smatra da djeluje kao neka vrsta “ljepila” koje pomaže u formiranju galaktika. Smatra se da bi galaktike trebale sadržavati više tamne nego obične tvari, odnosno obična tvar (atomi) koja čine zvijezde, planete, plin i prašinu galaktika čini tek 5 posto svemira, a tamna tvar 25 posto svemira. Znanstvenici su dosad smatrali da “sve galaktike imaju tamnu tvar. Ovako velika galaktika morala bi imati trideset puta više tamne nego obične tvari. Umjesto toga, otkrili smo da uopće nema tamne tvari. To ne bi smjelo biti moguće”, rekao je Roberto Abraham sa sveučilišta u Torontu. Futurism objašnjava što ovo otkriće znači i zašto zapravo potvrđuje teoriju u postojanju tamne tvari. Space.com

  • 02.02. (17:30)

    Relativno blizu

    Slučajno otkrivena galaksija s početka Svemira

    Astronomi su uz pomoć Hubble teleskopa slučajno naišli na sićušnu galaksiju 30 milijuna godina udaljenu od Mliječne staze, za koju vjeruju da je stara gotovo kao Univerzum. Široka samo tri tisuće svjetlosnih godina, Bedin 1, kako su je nazvali, najizoliranija je patuljasta galaksija ikad pronađena. Promatrajući njene zvijezde, zaključili su da bi mogla biti stara 13 milijardi godina. Evo videa. Independent

    29.03.2018. (08:22)

    Eto, i u svemiru rasizam!

    Otkrivena galaksija bez tamne tvari

    Astronomi su otkrili galaktiku nazvanu DF2, a koja gotovo da nema tamne tvari, nevidljivog i zagonetnog počela za koje se smatra da djeluje kao neka vrsta “ljepila” koje pomaže u formiranju galaktika. Smatra se da bi galaktike trebale sadržavati više tamne nego obične tvari, odnosno obična tvar (atomi) koja čine zvijezde, planete, plin i prašinu galaktika čini tek 5 posto svemira, a tamna tvar 25 posto svemira. Znanstvenici su dosad smatrali da “sve galaktike imaju tamnu tvar. Ovako velika galaktika morala bi imati trideset puta više tamne nego obične tvari. Umjesto toga, otkrili smo da uopće nema tamne tvari. To ne bi smjelo biti moguće”, rekao je Roberto Abraham sa sveučilišta u Torontu. Futurism objašnjava što ovo otkriće znači i zašto zapravo potvrđuje teoriju u postojanju tamne tvari. Space.com