• 19.05. (13:30)

    Trendovi

    Ekonomist: U globaliziranom svijetu državljanstvo postaje sudbina

    “U Hrvatskoj je nejednakost porasla nakon osamostaljenja, ali ta je nejednakost na nivou drugih srednjoeuropskih država i nije ni blizu ukrajinskoj ili ruskoj. Građani ipak imaju percepciju veće nejednakosti, zbog egalitarne socijalističke prošlosti i zbog loših privatizacija i tajkunizacije u zemlji. Državljanstvo je sudbina jer jamči visok ili nizak dohodak”, piše ekonomist Branko Milanović u svojoj analizi ekonomske nejednakosti u globaliziranom svijetu. Večernji

    11.03. (21:47)

    Trendovi

    Cijene: Globalizacija je inflaciju zauzdala, ali nije ju ‘ubila’

    Posljednjih dvadesetak godina inflacija se tvrdoglavo odbija pojaviti unatoč neumornu radu tiskarskih strojeva, odnosno suvremenog ekvivalenta toga, labave monetarne politike. Ako bi se ipak pokušao pronaći zajednički nazivnik tog fenomena koji ekonomisti različito objašnjavaju, vjerojatno bi to bila globalizacija. Ona je, čini se, ‘ubila’ inflaciju, odnosno barem ju je privremeno zauzdala, premda je nikad ne treba potpuno otpisati. Lider

    02.07.2017. (06:57)

    Slušaj Donalde

    Sastanak G20: Treba se pridržavati temeljne ideje međunarodne suradnje

    Sastanak na vrhu zemalja G20 u Hamburgu održava se u doba velikih promjena u svjetskom gospodarstvu. Nadvladavaju nacionalni interesi i mijenjaju se težišta. No brojke i statistike i dalje govore da globalizacija i sve veća trgovinska razmjena neprestance dovode do boljeg života i manje siromaštva u velikim dijelovima našeg svijeta. Osnovna pretpostavka je što slobodniji protok robe i usluga. Gabriel Felbermay iz minhenskog instituta IFO uočava da od kako je Trump došao u Bijelu kuću Europljani se sve češće i očitije okreću prema Aziji – Japanu, Kini i Indiji, ne samo kada je riječ o slobodnoj trgovini nego čak i o zaštiti okoliša. “Poruka iz Hamburga bi trebala biti da se treba pridržavati temeljne ideje međunarodne suradnje”, kaže Felbermay. Deutsche Welle

    06.11.2016. (20:47)

    Quo vadis

    Koliko nam je globalizacije potrebno?

    “U svojoj akademskoj karijeri uvijek sam se zalagao za slobodnu trgovinu. Ona je bila temelj materijalnog prosperiteta u poslijeratnoj Europi i omogućila je da se stotine milijuna ljudi izvuku iz ekstremne bijede i omoguće sebi pristojan život. Ali čini se da je globalizacija danas dostigla svoje krajnje granice. Zagovornici sporazuma poput CETA-e (i TTIP-a) u pravu su da će oni osigurati viši BDP, ali zaboravljaju da će rast biti ostvaren po visokoj cijeni za životnu sredinu. Osim toga, globalizacija je doprinijela izrazito nejednakoj raspodjeli dobitaka i gubitaka”, prenosi Peščanik tekst iz Social Europe.

    04.07.2016. (08:54)

    Engleska - zemlja proleterska

    Glavni pristaše Brexita bili su – radnici

    Obični ljudi, radnici, vjeruju da su političke i financijske elite udružile snage kako bi zloupotrijebile vlast, izbjegle poreze i kako bi globalizaciju namjestile prema potrebama uskog kruga ljudi – kaže američki profesor Jeffrey Sachs i objašnjava zašto su radnici bili ti koji su glasali za Brexit. Neki to ocjenjuju kao početak kraja neoliberalizma, ideologije koja zagovara uklanjanje državne kontrole nad kapitalom i tržištem, a koja je i oblikovala svijet nakon pada komunizma, piše Novi list.

    05.10.2015. (19:47)

    Novi trendovi

    Budućnost 
u kojoj će hrana biti oružje, 
a roboti 
ratovati

    Credit Suisse je razradio scenarij koji bi se mogao ostvariti u budućnosti, a tiče se trenda deglobalizacije u svijetu. Bogate zemlje imale bi robotske vojske – dronove i raketne sustave kojima bi ljudi upravljali s udaljenosti. Bogati bi imali i više hrane koja bi bila jeftinija i dostupnija, ali samo njima. U neku ruku to je već sada vidljivo, pogotovo na primjerima Sjedinjenih Država i Velike Britanije, te Rusije i Kine. Poljoprivreda i proizvodnja hrane mogli bi postati prvorazredno političko pitanje zato što globalnog tržišta namirnicama zapravo i neće biti. Večernji

  • 19.05. (13:30)

    Trendovi

    Ekonomist: U globaliziranom svijetu državljanstvo postaje sudbina

    “U Hrvatskoj je nejednakost porasla nakon osamostaljenja, ali ta je nejednakost na nivou drugih srednjoeuropskih država i nije ni blizu ukrajinskoj ili ruskoj. Građani ipak imaju percepciju veće nejednakosti, zbog egalitarne socijalističke prošlosti i zbog loših privatizacija i tajkunizacije u zemlji. Državljanstvo je sudbina jer jamči visok ili nizak dohodak”, piše ekonomist Branko Milanović u svojoj analizi ekonomske nejednakosti u globaliziranom svijetu. Večernji

    11.03. (21:47)

    Trendovi

    Cijene: Globalizacija je inflaciju zauzdala, ali nije ju ‘ubila’

    Posljednjih dvadesetak godina inflacija se tvrdoglavo odbija pojaviti unatoč neumornu radu tiskarskih strojeva, odnosno suvremenog ekvivalenta toga, labave monetarne politike. Ako bi se ipak pokušao pronaći zajednički nazivnik tog fenomena koji ekonomisti različito objašnjavaju, vjerojatno bi to bila globalizacija. Ona je, čini se, ‘ubila’ inflaciju, odnosno barem ju je privremeno zauzdala, premda je nikad ne treba potpuno otpisati. Lider

    02.07.2017. (06:57)

    Slušaj Donalde

    Sastanak G20: Treba se pridržavati temeljne ideje međunarodne suradnje

    Sastanak na vrhu zemalja G20 u Hamburgu održava se u doba velikih promjena u svjetskom gospodarstvu. Nadvladavaju nacionalni interesi i mijenjaju se težišta. No brojke i statistike i dalje govore da globalizacija i sve veća trgovinska razmjena neprestance dovode do boljeg života i manje siromaštva u velikim dijelovima našeg svijeta. Osnovna pretpostavka je što slobodniji protok robe i usluga. Gabriel Felbermay iz minhenskog instituta IFO uočava da od kako je Trump došao u Bijelu kuću Europljani se sve češće i očitije okreću prema Aziji – Japanu, Kini i Indiji, ne samo kada je riječ o slobodnoj trgovini nego čak i o zaštiti okoliša. “Poruka iz Hamburga bi trebala biti da se treba pridržavati temeljne ideje međunarodne suradnje”, kaže Felbermay. Deutsche Welle

    06.11.2016. (20:47)

    Quo vadis

    Koliko nam je globalizacije potrebno?

    “U svojoj akademskoj karijeri uvijek sam se zalagao za slobodnu trgovinu. Ona je bila temelj materijalnog prosperiteta u poslijeratnoj Europi i omogućila je da se stotine milijuna ljudi izvuku iz ekstremne bijede i omoguće sebi pristojan život. Ali čini se da je globalizacija danas dostigla svoje krajnje granice. Zagovornici sporazuma poput CETA-e (i TTIP-a) u pravu su da će oni osigurati viši BDP, ali zaboravljaju da će rast biti ostvaren po visokoj cijeni za životnu sredinu. Osim toga, globalizacija je doprinijela izrazito nejednakoj raspodjeli dobitaka i gubitaka”, prenosi Peščanik tekst iz Social Europe.

    04.07.2016. (08:54)

    Engleska - zemlja proleterska

    Glavni pristaše Brexita bili su – radnici

    Obični ljudi, radnici, vjeruju da su političke i financijske elite udružile snage kako bi zloupotrijebile vlast, izbjegle poreze i kako bi globalizaciju namjestile prema potrebama uskog kruga ljudi – kaže američki profesor Jeffrey Sachs i objašnjava zašto su radnici bili ti koji su glasali za Brexit. Neki to ocjenjuju kao početak kraja neoliberalizma, ideologije koja zagovara uklanjanje državne kontrole nad kapitalom i tržištem, a koja je i oblikovala svijet nakon pada komunizma, piše Novi list.

    05.10.2015. (19:47)

    Novi trendovi

    Budućnost 
u kojoj će hrana biti oružje, 
a roboti 
ratovati

    Credit Suisse je razradio scenarij koji bi se mogao ostvariti u budućnosti, a tiče se trenda deglobalizacije u svijetu. Bogate zemlje imale bi robotske vojske – dronove i raketne sustave kojima bi ljudi upravljali s udaljenosti. Bogati bi imali i više hrane koja bi bila jeftinija i dostupnija, ali samo njima. U neku ruku to je već sada vidljivo, pogotovo na primjerima Sjedinjenih Država i Velike Britanije, te Rusije i Kine. Poljoprivreda i proizvodnja hrane mogli bi postati prvorazredno političko pitanje zato što globalnog tržišta namirnicama zapravo i neće biti. Večernji