• Srijeda (19:31)

    Krov procurio

    Arktik: Pet najtoplijih godina od 1900.

    Na Artiku su u posljednjih pet godina (2014.-2018.) zabilježene najviše temperature otkako ondje postoje mjerenja (a to je od 1900.), stoji u novom izvještaju Arctic Report Card. Usto, temperatura na Arktiku povećava se dvostruko više nego na ostatku planete. Znanstvenici upozoravaju na ono što većina nas zna, no ključni ljudi odbijaju prihvatiti – bez značajnih rezanja ispuštanja ugljičnih plinova zagrijavanje i otapanje će se nastaviti.

    08.12. (17:30)

    Klimatski rat

    WHO: Milijun ljudi godišnje bi se spasilo kad bi se poštivalo Pariški sporazum

    Glavni pokretač klimatskih promjena – izgaranje fosilnih goriva – jedan od glavnih uzroka onečišćenja zraka, godišnje u svijetu dovodi do sedam milijuna smrtnih slučajeva i stvara gubitke zdravstvenih sistema od 5.100 milijardi dolara, procjenjuje WHO. U 15 zemalja u kojima se ispušta najviše stakleničkih plinova utjecaj onečišćenog zraka na zdravlje ljudi košta više od četiri posto njihovog bruto domaćeg proizvoda. al Jazeera

    04.12. (13:30)

    Suho-vlažna klima

    2100. bit će 40% više teških suša, a more će se dići pola metra

    Neke promjene na Zemlji su neizbježne, čak i ako uspijemo ograničiti dodatno ispuštanje stakleničkih plinova. Dakle, do kraja stoljeća tropska ljeta imat će 50% više ekstremno vrućih dana, a u područjima umjerene klime, više od 30% dana imalo bi temperature koje bi se smatrale neuobičajenima. Teške suše bile bi na 40 posto Zemljine kopnene površine, što je dvostruko više nego danas. Oluje, požari, razorni uragani i toplinski valovi bit će češći i nosit će više kiše, pa će poplave biti češće. Razina oceana porast će 60 do 90 centimetara do 2100. godine, to je u najpovoljnijoj varijanti.

    29.11. (10:30)

    Pirjani i pečeni

    WHO: Zbog globalnog zagrijavanja umirat će dodatnih 250.000 ljudi godišnje

    Klimatske promjene povećavaju rizik obolijevanja od bolesti srca i bubrega, toplinskog stresa i drugih smrtonosnih bolesti povezanih s toplinom, stoji u opsežnom Lancetovom izvještaju (ovdje). Europa i istočni Mediteran su ranjiviji od Afrike i jugoistočne Azije zbog brojnosti starijih ljudi koji žive u gusto naseljenim gradovima. WHO procjenjuje da bi između 2030. i 2050. godine klimatske promjene mogle uzrokovati dodatnih 250.000 smrtnih slučajeva godišnje zbog pothranjenosti, dijareje, malarije i stresa.

    07.08. (11:56)

    Sreća da imamo Mars kao rezervu

    “Zemlja se približava granici na kojoj će postati peć za sušenje”

    Čak i ako čovječanstvo smanji ispuštanje stakleničkih plinova kao što je predviđeno Pariškim ugovorom, sam planet bi mogao omesti ljudske napore i zauvijek se pretvoriti u staklenik, ustvrdila je studija objavljena u ponedjeljak. Uz takav scenarij, prosječna temperatura na Zemlji mogla bi biti 4 ili 5 Celzijevih stupnjeva viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a na takvoj Zemlji neće moći živjeti više od milijarde ljudi.

    18.01. (23:01)

    Vrelo i s uključenim hlađenjem

    2017. najtoplija godina u kojoj nije bilo El Niña

    Klimatske promjene koje uzrokuje čovjek veće su od klimatskih promjena uzrokovanih prirodnim trendovima u klimi – dokaz za ovo je prošla godina koja je treća najtoplija otkako se vode mjerenja, pored 2016. i 2015. godine, ali ove su dvije godine bile pod utjecajem El Niña, prirodnog fenomena koji globalno povećava temperature. Međutim, 2017. godine El Niña nije bilo, naprotiv Zemlja je bila pod utjecajem La Niñe koja donosi hladnije vrijeme, no svejedno je bilo vruće, odnosno bez La Niñe bi prošla godina vjerojatno bila najtoplija dosad. Ono što ovi podaci pokazuju je da su čak i najveći prirodni čimbenici klime maleni u usporedbi s čovjekovim aktivnostima, prvenstveno ispuštanjem CO₂, stoji u izvještaju triju ozbiljnih organizacija – britanskog Met Officea te američkih NASA-e i National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA). BBC

    03.01. (13:31)

    Dalmatinska pustinja

    Povećanjem temperature za 2 stupnja južna Europa će se osušiti

    20 do 30 posto Zemljine površine postat će znatno suše čak i ako čovječanstvo uspije ograničiti globalno zatopljenje na dva Celzijeva stupnja, što je dogovoreno Pariškim sporazumom, objavio je Nature. Ovakvim zatopljenjem dijelovi južne Europe, južne Afrike, središnje Amerike, obale Australije i jugoistoka Azije – doma oko petine čovječanstva – doživjet će “znatnu aridifikaciju”. Kad bi se zatopljenje ograničilo na 1,5 stupnja, ovi bi dijelovi svijeta bili spašeni sušenja. Newsweek

  • Srijeda (19:31)

    Krov procurio

    Arktik: Pet najtoplijih godina od 1900.

    Na Artiku su u posljednjih pet godina (2014.-2018.) zabilježene najviše temperature otkako ondje postoje mjerenja (a to je od 1900.), stoji u novom izvještaju Arctic Report Card. Usto, temperatura na Arktiku povećava se dvostruko više nego na ostatku planete. Znanstvenici upozoravaju na ono što većina nas zna, no ključni ljudi odbijaju prihvatiti – bez značajnih rezanja ispuštanja ugljičnih plinova zagrijavanje i otapanje će se nastaviti.

    Srijeda (09:46)

    Arktik postaje negostoljubiv zbog globalnog zagrijavanja: Populacija arktičkog jelena karibua u posljednja dva desetljeća pala s 5 milijuna na 2,1 milijun

    Iscrpnije...
    08.12. (17:30)

    Klimatski rat

    WHO: Milijun ljudi godišnje bi se spasilo kad bi se poštivalo Pariški sporazum

    Glavni pokretač klimatskih promjena – izgaranje fosilnih goriva – jedan od glavnih uzroka onečišćenja zraka, godišnje u svijetu dovodi do sedam milijuna smrtnih slučajeva i stvara gubitke zdravstvenih sistema od 5.100 milijardi dolara, procjenjuje WHO. U 15 zemalja u kojima se ispušta najviše stakleničkih plinova utjecaj onečišćenog zraka na zdravlje ljudi košta više od četiri posto njihovog bruto domaćeg proizvoda. al Jazeera

    04.12. (13:30)

    Suho-vlažna klima

    2100. bit će 40% više teških suša, a more će se dići pola metra

    Neke promjene na Zemlji su neizbježne, čak i ako uspijemo ograničiti dodatno ispuštanje stakleničkih plinova. Dakle, do kraja stoljeća tropska ljeta imat će 50% više ekstremno vrućih dana, a u područjima umjerene klime, više od 30% dana imalo bi temperature koje bi se smatrale neuobičajenima. Teške suše bile bi na 40 posto Zemljine kopnene površine, što je dvostruko više nego danas. Oluje, požari, razorni uragani i toplinski valovi bit će češći i nosit će više kiše, pa će poplave biti češće. Razina oceana porast će 60 do 90 centimetara do 2100. godine, to je u najpovoljnijoj varijanti.

    04.12. (09:09)

    S 2-tjedne konferencije o klimatskim promjenama u Katowicama: Obaviti domaće zadaće, skupiti novac za siromašne zemlje, sporazum iz Pariza ispuniti životom, unatoč svim otporima

    Iscrpnije...
    29.11. (10:30)

    Pirjani i pečeni

    WHO: Zbog globalnog zagrijavanja umirat će dodatnih 250.000 ljudi godišnje

    Klimatske promjene povećavaju rizik obolijevanja od bolesti srca i bubrega, toplinskog stresa i drugih smrtonosnih bolesti povezanih s toplinom, stoji u opsežnom Lancetovom izvještaju (ovdje). Europa i istočni Mediteran su ranjiviji od Afrike i jugoistočne Azije zbog brojnosti starijih ljudi koji žive u gusto naseljenim gradovima. WHO procjenjuje da bi između 2030. i 2050. godine klimatske promjene mogle uzrokovati dodatnih 250.000 smrtnih slučajeva godišnje zbog pothranjenosti, dijareje, malarije i stresa.

    07.08. (11:56)

    Sreća da imamo Mars kao rezervu

    “Zemlja se približava granici na kojoj će postati peć za sušenje”

    Čak i ako čovječanstvo smanji ispuštanje stakleničkih plinova kao što je predviđeno Pariškim ugovorom, sam planet bi mogao omesti ljudske napore i zauvijek se pretvoriti u staklenik, ustvrdila je studija objavljena u ponedjeljak. Uz takav scenarij, prosječna temperatura na Zemlji mogla bi biti 4 ili 5 Celzijevih stupnjeva viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a na takvoj Zemlji neće moći živjeti više od milijarde ljudi.