• 11.04. (16:30)

    Na vrh brda led se mrda

    Znanstvenici: Alpe za 30 godina ostaju bez polovice ledenjaka

    Uslijed klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja polovica leda na oko četiri tisuće ledenjaka na Alpama otopit će se već do 2050., čak i da se emisije ugljičnog dioksida svedu na nulu, piše u časopicu The Cryosphere Europske geoznanstvene unije. Ako čovječanstvo ne poduzme ozbiljne korake te se štetne emisije u okoliš dodatno povećaju, do 2100. godine Alpe bi mogle ostati bez 90% leda.

    30.03. (19:30)

    Globalna juhica

    Lani rekordna toplina oceana

    Prošle godine zabilježeni su novi rekordi topline oceana u gornjih 700 metara, pri čemu su i posljednje četiri godine bile najtoplije do sada (podaci se vode od 1955.). Prošle godine su zabilježeni i rekordi za gornjih 2.000 metara (ovo se bilježi od 2005.). al Jazeera

    12.12.2018. (19:31)

    Krov procurio

    Arktik: Pet najtoplijih godina od 1900.

    Na Artiku su u posljednjih pet godina (2014.-2018.) zabilježene najviše temperature otkako ondje postoje mjerenja (a to je od 1900.), stoji u novom izvještaju Arctic Report Card. Usto, temperatura na Arktiku povećava se dvostruko više nego na ostatku planete. Znanstvenici upozoravaju na ono što većina nas zna, no ključni ljudi odbijaju prihvatiti – bez značajnih rezanja ispuštanja ugljičnih plinova zagrijavanje i otapanje će se nastaviti.

    08.12.2018. (17:30)

    Klimatski rat

    WHO: Milijun ljudi godišnje bi se spasilo kad bi se poštivalo Pariški sporazum

    Glavni pokretač klimatskih promjena – izgaranje fosilnih goriva – jedan od glavnih uzroka onečišćenja zraka, godišnje u svijetu dovodi do sedam milijuna smrtnih slučajeva i stvara gubitke zdravstvenih sistema od 5.100 milijardi dolara, procjenjuje WHO. U 15 zemalja u kojima se ispušta najviše stakleničkih plinova utjecaj onečišćenog zraka na zdravlje ljudi košta više od četiri posto njihovog bruto domaćeg proizvoda. al Jazeera

    04.12.2018. (13:30)

    Suho-vlažna klima

    2100. bit će 40% više teških suša, a more će se dići pola metra

    Neke promjene na Zemlji su neizbježne, čak i ako uspijemo ograničiti dodatno ispuštanje stakleničkih plinova. Dakle, do kraja stoljeća tropska ljeta imat će 50% više ekstremno vrućih dana, a u područjima umjerene klime, više od 30% dana imalo bi temperature koje bi se smatrale neuobičajenima. Teške suše bile bi na 40 posto Zemljine kopnene površine, što je dvostruko više nego danas. Oluje, požari, razorni uragani i toplinski valovi bit će češći i nosit će više kiše, pa će poplave biti češće. Razina oceana porast će 60 do 90 centimetara do 2100. godine, to je u najpovoljnijoj varijanti.

    29.11.2018. (10:30)

    Pirjani i pečeni

    WHO: Zbog globalnog zagrijavanja umirat će dodatnih 250.000 ljudi godišnje

    Klimatske promjene povećavaju rizik obolijevanja od bolesti srca i bubrega, toplinskog stresa i drugih smrtonosnih bolesti povezanih s toplinom, stoji u opsežnom Lancetovom izvještaju (ovdje). Europa i istočni Mediteran su ranjiviji od Afrike i jugoistočne Azije zbog brojnosti starijih ljudi koji žive u gusto naseljenim gradovima. WHO procjenjuje da bi između 2030. i 2050. godine klimatske promjene mogle uzrokovati dodatnih 250.000 smrtnih slučajeva godišnje zbog pothranjenosti, dijareje, malarije i stresa.

    07.08.2018. (11:56)

    Sreća da imamo Mars kao rezervu

    “Zemlja se približava granici na kojoj će postati peć za sušenje”

    Čak i ako čovječanstvo smanji ispuštanje stakleničkih plinova kao što je predviđeno Pariškim ugovorom, sam planet bi mogao omesti ljudske napore i zauvijek se pretvoriti u staklenik, ustvrdila je studija objavljena u ponedjeljak. Uz takav scenarij, prosječna temperatura na Zemlji mogla bi biti 4 ili 5 Celzijevih stupnjeva viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a na takvoj Zemlji neće moći živjeti više od milijarde ljudi.

  • 11.04. (16:30)

    Na vrh brda led se mrda

    Znanstvenici: Alpe za 30 godina ostaju bez polovice ledenjaka

    Uslijed klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja polovica leda na oko četiri tisuće ledenjaka na Alpama otopit će se već do 2050., čak i da se emisije ugljičnog dioksida svedu na nulu, piše u časopicu The Cryosphere Europske geoznanstvene unije. Ako čovječanstvo ne poduzme ozbiljne korake te se štetne emisije u okoliš dodatno povećaju, do 2100. godine Alpe bi mogle ostati bez 90% leda.

    30.03. (19:30)

    Globalna juhica

    Lani rekordna toplina oceana

    Prošle godine zabilježeni su novi rekordi topline oceana u gornjih 700 metara, pri čemu su i posljednje četiri godine bile najtoplije do sada (podaci se vode od 1955.). Prošle godine su zabilježeni i rekordi za gornjih 2.000 metara (ovo se bilježi od 2005.). al Jazeera

    07.01. (20:00)

    Prošla godina je bila četvrta najtoplija godina u povijeti mjerenja, nakon 2016., 2015. i 2017. godine. Ova godina će vjerojatno biti toplija od prošle

    Iscrpnije...
    12.12.2018. (19:31)

    Krov procurio

    Arktik: Pet najtoplijih godina od 1900.

    Na Artiku su u posljednjih pet godina (2014.-2018.) zabilježene najviše temperature otkako ondje postoje mjerenja (a to je od 1900.), stoji u novom izvještaju Arctic Report Card. Usto, temperatura na Arktiku povećava se dvostruko više nego na ostatku planete. Znanstvenici upozoravaju na ono što većina nas zna, no ključni ljudi odbijaju prihvatiti – bez značajnih rezanja ispuštanja ugljičnih plinova zagrijavanje i otapanje će se nastaviti.

    12.12.2018. (09:46)

    Arktik postaje negostoljubiv zbog globalnog zagrijavanja: Populacija arktičkog jelena karibua u posljednja dva desetljeća pala s 5 milijuna na 2,1 milijun

    Iscrpnije...
    08.12.2018. (17:30)

    Klimatski rat

    WHO: Milijun ljudi godišnje bi se spasilo kad bi se poštivalo Pariški sporazum

    Glavni pokretač klimatskih promjena – izgaranje fosilnih goriva – jedan od glavnih uzroka onečišćenja zraka, godišnje u svijetu dovodi do sedam milijuna smrtnih slučajeva i stvara gubitke zdravstvenih sistema od 5.100 milijardi dolara, procjenjuje WHO. U 15 zemalja u kojima se ispušta najviše stakleničkih plinova utjecaj onečišćenog zraka na zdravlje ljudi košta više od četiri posto njihovog bruto domaćeg proizvoda. al Jazeera

    04.12.2018. (13:30)

    Suho-vlažna klima

    2100. bit će 40% više teških suša, a more će se dići pola metra

    Neke promjene na Zemlji su neizbježne, čak i ako uspijemo ograničiti dodatno ispuštanje stakleničkih plinova. Dakle, do kraja stoljeća tropska ljeta imat će 50% više ekstremno vrućih dana, a u područjima umjerene klime, više od 30% dana imalo bi temperature koje bi se smatrale neuobičajenima. Teške suše bile bi na 40 posto Zemljine kopnene površine, što je dvostruko više nego danas. Oluje, požari, razorni uragani i toplinski valovi bit će češći i nosit će više kiše, pa će poplave biti češće. Razina oceana porast će 60 do 90 centimetara do 2100. godine, to je u najpovoljnijoj varijanti.

    04.12.2018. (09:09)

    S 2-tjedne konferencije o klimatskim promjenama u Katowicama: Obaviti domaće zadaće, skupiti novac za siromašne zemlje, sporazum iz Pariza ispuniti životom, unatoč svim otporima

    Iscrpnije...
    29.11.2018. (10:30)

    Pirjani i pečeni

    WHO: Zbog globalnog zagrijavanja umirat će dodatnih 250.000 ljudi godišnje

    Klimatske promjene povećavaju rizik obolijevanja od bolesti srca i bubrega, toplinskog stresa i drugih smrtonosnih bolesti povezanih s toplinom, stoji u opsežnom Lancetovom izvještaju (ovdje). Europa i istočni Mediteran su ranjiviji od Afrike i jugoistočne Azije zbog brojnosti starijih ljudi koji žive u gusto naseljenim gradovima. WHO procjenjuje da bi između 2030. i 2050. godine klimatske promjene mogle uzrokovati dodatnih 250.000 smrtnih slučajeva godišnje zbog pothranjenosti, dijareje, malarije i stresa.