• 14.03. (12:30)

    Poći ću s vama jer volim šalu

    Markovina: Zakon o hrvatskom jeziku – toliko blesava ideja da je treba podržati

    Predsjednik Matice Hrvatske, Stipe Botica javno se založio za donošenje zakona o javnoj upotrebi hrvatskog jezika. Dragan Markovina za Telegram komentira kako je “očekivati da bi zakonskim presingom u današnjem digitalnom dobu, u kojem su razina pismenosti i načitanosti općenito manje i u kojoj sad već nekoliko generacija mladih ljudi puno bolje barata engleskim, nego hrvatskim jezikom donijelo neke rezultate, toliko je naivno, da postaje dirljivo”. Filozof Boris Buden bio je o ovome rekao da se “svodi na maltretiranje djece po školama, na pravljenje budala od odraslih ljudi po državnim institucijama i medijima, odnosno na kognitivno i kulturno samosakaćenje onoga što je nekada bila nacionalna kultura i njezin jezik”.

    15.02. (13:30)

    Dobio četiri kila i hilao frenda

    Kilao sam nuba i vinao – nov hrvatski kakvim govore današnja djeca

    Djeca igraju Fortnite i pričaju neki čudan hrvatski – zaključuje Jutarnji u članku o utjecaju ove igrice na govor današnje djece (besplatna je, igra se online s drugima, pa se može i razgovarati). Evo malog rječnika (napisan i uz pomoć jednog 9-godišnjeg igrača Fortnitea): poušn za hilanje – napitak za ozdravljenje, pikejks – kramp, džoinaj se – uključi se, kilati – ubiti, vinati – pobijediti, nub – amater, čest – škrinja, kriejtiv – mod u kojem se može sve raditi, hedšot – udarac u glavu, livati – napustiti. I jedna zaista dobra i korisna stvar koju djeca uče iz Fortnitea – plesanje, razni plesni pokreti; ratoborna je to igrica, ali, eto, likovi tamo nekad i plešu, pomalo cool i smiješno, pa ih djeca vole oponašati.

    22.02.2018. (12:50)

    Brza lekcija

    8 najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

    Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja. Dnevnik donosi još sedam najčešćih pogrešaka u govoru i pisanju.

    05.02.2018. (07:08)

    Erorić

    Profesor: Uhljeb – jedna od korisnijih i ljepših grešaka hrvatskog jezika

    Upotrijebiti riječ “uhljeb” otprilike je kao upotrijebiti “osuđ” umjesto “osuđenik” i “zaljub” umjesto “zaljubljenik”, analizira profesor Ivo Žanić prošlogodišnju riječ godine, dakle gledano strogo po pravilima ta riječ je – pogrešna. Ali, svaka jezična promjena počinje kao greška, kao odstupanje ili odmak od nečega što se drži normom, pravilom, a čovjek koji griješi čini to samo kad mu treba i koliko mu treba, što nije nevažno umijeće, objašnjava profesor. A i ljudi vole kraće oblike riječi jer lakše potiču stvaranje složenica i izvedenica, koje onda i same, u spirali koja se ubrzava, nadahnjuju dodatne oblike s dodatnim konotacijama i izvanjezičnim poveznicama.

    10.10.2017. (10:18)

    Tko zna? Nitko ništa ne zna...

    Koja je definicija hrvatskog jezika?

    Kako bi trebalo definirati to što nazivamo hrvatskim jezikom? Pitanje je to postavljeno u radnoj bilježnici za peti razred osnovne škole. H-Alter je isto pitao stručnjake za jezik i profesionalce Snježanu Kordić, Matu Kapovića, Inoslava Beškera, Milorada Pupovca, Petru Mrduljaš Doležal i Željka Jozića, a oni su uočili velike manjkavosti u tome što djeca uče o jeziku.

    26.09.2017. (16:28)

    Muškara i ženskaroš

    Nove riječi za muškarce – primaljac, prostitutak, dadiljko…

    Večernji piše o riječima koje postoje samo ili uglavnom u muškom rodu – sudac, predsjednik, rudar, kovač – kao i o riječima koje su u ženskom rodu, ali bi im se mogla naći inačica u muškom rodu: muška dadilja može biti dadiljko ili dadiljac, muška prostitutka može biti prostitutak, koketa u slučaju muškarca je koketac… Vrijedi i obrnuto: kovač – kovačica, rudar – rudarica…

    02.06.2017. (19:32)

    Da ih cijeli svijet razumije

    Stanje u nastavi na hrvatskom jeziku u Srbiji je problematično

    Tridesetak ravnatelja škola i predstavnika obrazovnih institucija iz Hrvatske danas je u Subotici zaključilo da je stanje u nastavi na hrvatskom jeziku na teritoriju Srbije vrlo teško i da je nastavnom kadru i učenicima potrebna brza i konkretna pomoć. Čelnici hrvatske manjine u Vojvodini istaknuli su da pitanje nabavka udžbenika još nije potpuno riješeno, da ne postoji afirmativan odnos srpske vlasti spram upisa i školovanja djece, da postoje i kadrovska pitanja, a da društveno-političko ozračje negativno utječe na odluku Hrvata da svoju djecu upisuju na nastavu na hrvatskom jeziku. Index

    12.05.2017. (06:58)

    Pa, kad nema č i ć

    Testiranje maturanata: Engleski im ide bolje od hrvatskog, matematika najteže

    Probno testiranje 4 tisuće maturanata pokazuje da su najjači iz engleskog, da im iz hrvatskog znanje opada te da su iz matematike standardno loši. Dakle, iz engleskog je na A razini riješenost ispita iznosila 76% posto, dok je prošle godine bilo 71%, a na osnovnoj, B razini, bila je 67%, lani 73%, preklani 71%. Iz hrvatskog znanje opada – na razini A maturanti su ostvarili prosječnu riješenost ispita od 47%, lani 53% i preklani 51%, a na B razini hrvatskog riješenost ispita je 52%, lani 53%, preklani 57%. Matematiku su riješili s 37% uspješnosti, na B razini 41%, slično kao prethodnih godina. Novi list

    23.11.2016. (12:35)

    Kužiš, ono, fakat je onak!

    Profesorica: U vrijeme nepismenosti djecu moram učiti još i promjenama u jeziku

    “U situaciji smo da u vrijeme kada se borimo s temeljnom nepismenošću kao općom pojavom moramo pratiti neprestane promjene u jeziku, koje nisu najjasnije ni onima koji ih osmišljavaju i propisuju”, kaže profesorica hrvatskog (i jedina pobjednica ‘Milijunaša’) Mira Bićanić u Novostima o problemu hrvatskog i srpskog jezika. Lingvist (i aktivist) Mato Kapović objašnjava za T-Portal da Srbi u Hrvatskoj, dijalektalno, ne govore isto: u Lici, na Baniji, Kordunu i u Slavoniji govore istočno-hercegovački ijekavski, a u istočnoj Slavoniji šumadijsko-vojvođanski ekavski. “Stavljanjem identifikacijske razine jezika u prvi plan danas u Hrvatskoj čini se veliki grijeh i šteta jeziku, nas se ograničava da govorimo ono što je dio našeg jezičnog znanja, a zapostavlja se dobro govorenje i elokventnost”, kaže lingvist (i političar) Milorad Pupovac.

    09.10.2016. (20:45)

    Ma, šta pričaš!?!

    Lingvisti: Hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski su jedan jezik

    Hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski jezik pojedinačno ne postoje, tvrde vodeći lingvisti iz sve četiri zemlje, koji su prošli tjedan na konferenciji u Beogradu raspravljali o tome tko kome krade jezik i ideologiji ispravnog jezika. Oni tvrde da su ovo samo različiti nazivi za jedan zajednički, standardni jezik, što pravdaju veoma jednostavnim razlogom – narodi sve četiri zemlje se međusobno razumiju. Al Jazeera Balkan

  • 14.03. (12:30)

    Poći ću s vama jer volim šalu

    Markovina: Zakon o hrvatskom jeziku – toliko blesava ideja da je treba podržati

    Predsjednik Matice Hrvatske, Stipe Botica javno se založio za donošenje zakona o javnoj upotrebi hrvatskog jezika. Dragan Markovina za Telegram komentira kako je “očekivati da bi zakonskim presingom u današnjem digitalnom dobu, u kojem su razina pismenosti i načitanosti općenito manje i u kojoj sad već nekoliko generacija mladih ljudi puno bolje barata engleskim, nego hrvatskim jezikom donijelo neke rezultate, toliko je naivno, da postaje dirljivo”. Filozof Boris Buden bio je o ovome rekao da se “svodi na maltretiranje djece po školama, na pravljenje budala od odraslih ljudi po državnim institucijama i medijima, odnosno na kognitivno i kulturno samosakaćenje onoga što je nekada bila nacionalna kultura i njezin jezik”.

    15.02. (13:30)

    Dobio četiri kila i hilao frenda

    Kilao sam nuba i vinao – nov hrvatski kakvim govore današnja djeca

    Djeca igraju Fortnite i pričaju neki čudan hrvatski – zaključuje Jutarnji u članku o utjecaju ove igrice na govor današnje djece (besplatna je, igra se online s drugima, pa se može i razgovarati). Evo malog rječnika (napisan i uz pomoć jednog 9-godišnjeg igrača Fortnitea): poušn za hilanje – napitak za ozdravljenje, pikejks – kramp, džoinaj se – uključi se, kilati – ubiti, vinati – pobijediti, nub – amater, čest – škrinja, kriejtiv – mod u kojem se može sve raditi, hedšot – udarac u glavu, livati – napustiti. I jedna zaista dobra i korisna stvar koju djeca uče iz Fortnitea – plesanje, razni plesni pokreti; ratoborna je to igrica, ali, eto, likovi tamo nekad i plešu, pomalo cool i smiješno, pa ih djeca vole oponašati.

    22.02.2018. (12:50)

    Brza lekcija

    8 najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

    Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja. Dnevnik donosi još sedam najčešćih pogrešaka u govoru i pisanju.

    05.02.2018. (07:08)

    Erorić

    Profesor: Uhljeb – jedna od korisnijih i ljepših grešaka hrvatskog jezika

    Upotrijebiti riječ “uhljeb” otprilike je kao upotrijebiti “osuđ” umjesto “osuđenik” i “zaljub” umjesto “zaljubljenik”, analizira profesor Ivo Žanić prošlogodišnju riječ godine, dakle gledano strogo po pravilima ta riječ je – pogrešna. Ali, svaka jezična promjena počinje kao greška, kao odstupanje ili odmak od nečega što se drži normom, pravilom, a čovjek koji griješi čini to samo kad mu treba i koliko mu treba, što nije nevažno umijeće, objašnjava profesor. A i ljudi vole kraće oblike riječi jer lakše potiču stvaranje složenica i izvedenica, koje onda i same, u spirali koja se ubrzava, nadahnjuju dodatne oblike s dodatnim konotacijama i izvanjezičnim poveznicama.

    05.12.2017. (22:19)

    Simpatično prikazana i objašnjena hrvatska gramatika u novoj knjizi – stripovskim ilustracijama i duhovitim dosjetkama, kao npr. "vic o musi i jusi", što bi bili muha i juha

    Iscrpnije...
    10.10.2017. (10:18)

    Tko zna? Nitko ništa ne zna...

    Koja je definicija hrvatskog jezika?

    Kako bi trebalo definirati to što nazivamo hrvatskim jezikom? Pitanje je to postavljeno u radnoj bilježnici za peti razred osnovne škole. H-Alter je isto pitao stručnjake za jezik i profesionalce Snježanu Kordić, Matu Kapovića, Inoslava Beškera, Milorada Pupovca, Petru Mrduljaš Doležal i Željka Jozića, a oni su uočili velike manjkavosti u tome što djeca uče o jeziku.

    26.09.2017. (16:28)

    Muškara i ženskaroš

    Nove riječi za muškarce – primaljac, prostitutak, dadiljko…

    Večernji piše o riječima koje postoje samo ili uglavnom u muškom rodu – sudac, predsjednik, rudar, kovač – kao i o riječima koje su u ženskom rodu, ali bi im se mogla naći inačica u muškom rodu: muška dadilja može biti dadiljko ili dadiljac, muška prostitutka može biti prostitutak, koketa u slučaju muškarca je koketac… Vrijedi i obrnuto: kovač – kovačica, rudar – rudarica…

    02.06.2017. (19:32)

    Da ih cijeli svijet razumije

    Stanje u nastavi na hrvatskom jeziku u Srbiji je problematično

    Tridesetak ravnatelja škola i predstavnika obrazovnih institucija iz Hrvatske danas je u Subotici zaključilo da je stanje u nastavi na hrvatskom jeziku na teritoriju Srbije vrlo teško i da je nastavnom kadru i učenicima potrebna brza i konkretna pomoć. Čelnici hrvatske manjine u Vojvodini istaknuli su da pitanje nabavka udžbenika još nije potpuno riješeno, da ne postoji afirmativan odnos srpske vlasti spram upisa i školovanja djece, da postoje i kadrovska pitanja, a da društveno-političko ozračje negativno utječe na odluku Hrvata da svoju djecu upisuju na nastavu na hrvatskom jeziku. Index

    12.05.2017. (06:58)

    Pa, kad nema č i ć

    Testiranje maturanata: Engleski im ide bolje od hrvatskog, matematika najteže

    Probno testiranje 4 tisuće maturanata pokazuje da su najjači iz engleskog, da im iz hrvatskog znanje opada te da su iz matematike standardno loši. Dakle, iz engleskog je na A razini riješenost ispita iznosila 76% posto, dok je prošle godine bilo 71%, a na osnovnoj, B razini, bila je 67%, lani 73%, preklani 71%. Iz hrvatskog znanje opada – na razini A maturanti su ostvarili prosječnu riješenost ispita od 47%, lani 53% i preklani 51%, a na B razini hrvatskog riješenost ispita je 52%, lani 53%, preklani 57%. Matematiku su riješili s 37% uspješnosti, na B razini 41%, slično kao prethodnih godina. Novi list

    16.03.2017. (17:04)

    "Danas je hrvatski jezik izložen globalizaciji", kaže predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić povodom 50. godišnjice Deklaracije o hrvatskom jeziku

    Iscrpnije...