• 04.01. (06:30)

    Fleka na stropu

    Što bi bilo u slučaju nesreće Hyperloopa

    Magnetni vlak koji se kreće kroz vakuumsku cijev brzinom 1.200 km/h još uvijek je ideja, a Deutsche Welle opisuje tri moguća scenarija nesreće. Prva je napuklina na vlaku, što bi završilo kao kad u SF-filmovima nastane rupa na svemirskom brodu. Druga je naglo kočenje vlaka, a treće opasnost od terorizma. Inače, prije 200 godina ljudi su imali strah od vlakova – vjerovali su da bi zbog brzine veće od 30 km/h čovjeku mogla prsnuti glava i da će krave koje pasu u blizini željezničke pruge zbog buke davati kiselo mlijeko.

    18.01.2018. (16:59)

    Cijevni avion

    Vozilo budućnosti: Hyperloop će voziti 1.000 km/h – kroz cijev

    Wiredovi novinari prvi su na svijetu posjetili Elon Muskovo pokušalište u pustinji kod Las Vegasa gdje se testira hyperloop – moderni sustav transporta koji se sastoji od cijevi iz koje je isisan zrak te vlakića koji vozi gotovo bez otpora i brzinom aviona (oko 1.000 km na sat), a po puno nižoj cijeni. Hyperloop je radikalno futurističan, iako je zapravo kolekcija postojećih transportnih i industrijskih tehnologija – betonski stupovi, metalne cijevi, brzi vlak, vozilo pod pritiskom, sistem za istiskivanje zraka. Wired

    05.08.2017. (15:24)

    Munjevito

    Hyperloop One testirao putničku kapsulu, postignuta brzina od 310 km/h

    Tvrtka Hyperloop One prošli je tjedan prvi put testirala putničku kapsulu koja se kreće u niskotlačnoj cijevi na principu magnetske levitacije i propulzije. Testna cijeva bila je duga 500 metara, a putnički je vagon dugačak 8,5 metara gotovo cijelom trasom putovao brzinom od 310 km/h, koju je postigao nakon pet sekundi. Bug

    13.07.2017. (19:11)

    Mali korak prema velikoj brzini

    Uspješno testiran Hyperloop, potencijalno revolucionaran prijevoz

    Hyperloop One je po prvi puta uspješno testirao novi način transporta – koncept hyperloopa sadrži levitirajuće vagone koji se nalaze u cijevi s vrlo niskim pritiskom zraka, gotovo u vakuumu, kako bi se minimalizirao otpor zraka. Konačni plan je da se postignu brzine od oko 1000 km/h. Prvi pravi i uspješan test je odrađen u svibnju ove godine u Nevadi. Nije korišten vagon pune veličine, već testna kolica koja sadržavaju sve pogonske elemente, no lakša su i manja od konceptnog vagona. Kolica su putovala oko 5 sekundi te su dostigla brzinu od oko 115 km/h. To je naravno tek desetina željene brzine, no bitnije je da je koncept realno ispitan. Telegram, Futurism

    22.11.2016. (12:15)

    Superbrzo superskupo

    Hyperloop – vožnja od Helsinkija do Stockholma 1.200 km/h

    Finci razmišljaju o povezivanju Helsinkija i švedske prijestolnice Stockholma možda i najbržim transportnim sustavom budućnosti – Hyperloopom, tvrtke Hyperloop One. To bi putovanje između ta dva grada svelo na svega 28 minuta, brzinom od 1200 kilometara na sat. Uobičajen način putovanja između Helsinkija i Stockholma je, ili brodom, ili avionom, dok bi ovo bilo neka vrsta kapsule. Hyperloop Fince ne bi koštao malo, jer bi se morao prokopati tunel ispod Baltičkog mora, a očekivana cijena je negdje oko 20 milijardi dolara. Dnevnik.hr, CNBC

  • 04.01. (06:30)

    Fleka na stropu

    Što bi bilo u slučaju nesreće Hyperloopa

    Magnetni vlak koji se kreće kroz vakuumsku cijev brzinom 1.200 km/h još uvijek je ideja, a Deutsche Welle opisuje tri moguća scenarija nesreće. Prva je napuklina na vlaku, što bi završilo kao kad u SF-filmovima nastane rupa na svemirskom brodu. Druga je naglo kočenje vlaka, a treće opasnost od terorizma. Inače, prije 200 godina ljudi su imali strah od vlakova – vjerovali su da bi zbog brzine veće od 30 km/h čovjeku mogla prsnuti glava i da će krave koje pasu u blizini željezničke pruge zbog buke davati kiselo mlijeko.

    18.01.2018. (16:59)

    Cijevni avion

    Vozilo budućnosti: Hyperloop će voziti 1.000 km/h – kroz cijev

    Wiredovi novinari prvi su na svijetu posjetili Elon Muskovo pokušalište u pustinji kod Las Vegasa gdje se testira hyperloop – moderni sustav transporta koji se sastoji od cijevi iz koje je isisan zrak te vlakića koji vozi gotovo bez otpora i brzinom aviona (oko 1.000 km na sat), a po puno nižoj cijeni. Hyperloop je radikalno futurističan, iako je zapravo kolekcija postojećih transportnih i industrijskih tehnologija – betonski stupovi, metalne cijevi, brzi vlak, vozilo pod pritiskom, sistem za istiskivanje zraka. Wired

    05.08.2017. (15:24)

    Munjevito

    Hyperloop One testirao putničku kapsulu, postignuta brzina od 310 km/h

    Tvrtka Hyperloop One prošli je tjedan prvi put testirala putničku kapsulu koja se kreće u niskotlačnoj cijevi na principu magnetske levitacije i propulzije. Testna cijeva bila je duga 500 metara, a putnički je vagon dugačak 8,5 metara gotovo cijelom trasom putovao brzinom od 310 km/h, koju je postigao nakon pet sekundi. Bug

    13.07.2017. (19:11)

    Mali korak prema velikoj brzini

    Uspješno testiran Hyperloop, potencijalno revolucionaran prijevoz

    Hyperloop One je po prvi puta uspješno testirao novi način transporta – koncept hyperloopa sadrži levitirajuće vagone koji se nalaze u cijevi s vrlo niskim pritiskom zraka, gotovo u vakuumu, kako bi se minimalizirao otpor zraka. Konačni plan je da se postignu brzine od oko 1000 km/h. Prvi pravi i uspješan test je odrađen u svibnju ove godine u Nevadi. Nije korišten vagon pune veličine, već testna kolica koja sadržavaju sve pogonske elemente, no lakša su i manja od konceptnog vagona. Kolica su putovala oko 5 sekundi te su dostigla brzinu od oko 115 km/h. To je naravno tek desetina željene brzine, no bitnije je da je koncept realno ispitan. Telegram, Futurism

    22.11.2016. (12:15)

    Superbrzo superskupo

    Hyperloop – vožnja od Helsinkija do Stockholma 1.200 km/h

    Finci razmišljaju o povezivanju Helsinkija i švedske prijestolnice Stockholma možda i najbržim transportnim sustavom budućnosti – Hyperloopom, tvrtke Hyperloop One. To bi putovanje između ta dva grada svelo na svega 28 minuta, brzinom od 1200 kilometara na sat. Uobičajen način putovanja između Helsinkija i Stockholma je, ili brodom, ili avionom, dok bi ovo bilo neka vrsta kapsule. Hyperloop Fince ne bi koštao malo, jer bi se morao prokopati tunel ispod Baltičkog mora, a očekivana cijena je negdje oko 20 milijardi dolara. Dnevnik.hr, CNBC