• 19.05. (07:43)

    Puž muž

    Internet u Hrvatskoj i dalje među najskupljima u Europi

    Hrvatska je na ljestvici digitalnog razvoja društva i gospodarstava u konkurenciji svih članica EU zauzela 22. mjesto, pokazuje istraživanje. Najrazvijenija je Danska, slijede Švedska, Finska i Nizozemska, dok su na začelju Europe Rumunjska, Grčka i Italija. Hrvatski građani internetom se koriste više od prosjeka, no i dalje je loša povezivost, a cijene fiksnog interneta su među najvišima u Europi. Večernji

    05.05. (13:30)

    Sve i to odmah

    iMozgovi – novi potrošači kojima je internet poput struje i vode

    Nakon milenijalaca, stiže novo doba potrošača – iBrains ili iMozgova, koji su rođeni od 1997. godine i najznačajnija su korisnička grupa, koja u ukupnoj potrošnji na elektroniku učestvuje sa skoro 20% potrošnje. Oni žive sa internetom, provode najviše vremena online i navikli su na internet kao što su naviknuti na činjenicu da su struja, voda ili hrana nešto što je uobičajeno i sasvim normalno. Novi list

    04.04. (21:30)

    Internet rupa

    Hrvatska je na dnu po raširenosti mreže, a na vrhu po cijenama

    Na internetske mreže nove generacije u EU-u je spojeno 76% građana. U Hrvatskoj 60%. Na ultrabrzi internet je u Hrvatskoj pretplaćeno 10% kućanstava. U EU-u 37%. Istovremeno, dok je cijena pretplate na širokopojasni internet u EU-u 1,2% prosječnog bruto dohotka, u Hrvatskoj je ona 2,9% prosječne bruto plaće. Uz sve to, pristup širokopojasnom internetu u ruralnim krajevima je često nepostojeći. Novi list

    17.11.2017. (22:59)

    25 godišnjica interneta u Hrvatskoj

    Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (SRCE), Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva obilježili su u petak navečer u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) 25 godina interneta u Hrvatskoj.Na današnji dan prije točno 25 godina, podsjetio je ravnatelj CARNeta Goran Kezunović, uspostavljena je međunarodna komunikacijska veza koja je CARNetov čvor u Zagrebu povezala s Austrijom brzinom od 64kbps. Time je Hrvatska službeno postala dio svjetske računalne internetske mreže. 100posto.hr

    03.11.2017. (17:18)

    Predrag Pale, čovjek koji je doveo internet u Hrvatsku

    Telegram donosi opširnu priču o tome kako je internet uveden u Hrvatsku te tko je Predrag Pale, jedan od ljudi koji su pokrenuli tu inicijativu. “U to smo vrijeme, osim slanja maila, jednim softwareom koji se zvao TELNET, mogli ući u baze podataka nekoliko američkih fakulteta i drugih ustanova. Službena demonstracija održana je u studenom 1992. godine. Ja sam se novinarima trudio objasniti što smo upravo napravili, ali nemam pojma je li me, zapravo, itko skužio”, kaže Pale.

    08.10.2017. (21:14)

    Mreža mogućnosti

    Internet kao grupa podrške

    Kada se govori o internetu i društvenim mrežama obično se spominju negativne strane – govor mržnje, trolanje i kriminal, no rijetko se spominju one pozitivne strane. Guardian donosi priče nekoliko ljudi koji su zahvaljujući podršci internet zajednica i spoznaju da nisu sami uspjeli prihvatiti sebe – neki fizički nedostatak, rodne razlike ili pak talent od kojeg su napravili biznis.

    09.08.2017. (15:10)

    Need for speed

    Što se sve na Internetu dogodi u samo jednoj minuti?

    Prema web-servisu koji na dnevnoj bazi procjenjuje veličinu world wide weba, trenutno je njegova veličina barem 4,53 milijardi stranica. Uzmemo li u obzir da na svijetu živi oko 7,5 milijardi stanovnika, to znači da na jednu mrežnu stranicu dolazi 1,65 stanovnika. U samo jednoj minuti na internetu se dogodi 3,5 milijuna pretraživanja na Googleu, na Facebook se ulogira 900 tisuća korisnika, objavi se 452 tisuće tvitova, 46,200 fotografija na Instagramu, pošalje 16 milijuna SMS-ova i 156 milijuna e-mailova, te pogleda 4,1 milijun YouTube videa. Zimo

    08.08.2017. (10:30)

    Nije toliko surfanje koliko plutanje

    Hrvatska ima najsporiji pristup internetu u konkurenciji 40 zemalja

    Prema listi britanskog servisa Cable.co.uk, koji se bavi usporedbom tarifa za pristup internetu u Velikoj Britaniji te mjerenjem brzine pristupa internetskih veza, u konkurenciji 40 država razvijenog svijeta Hrvatska se nalazi na samom začelju liste po brzini pristupa internetu. Na prvom mjestu nalazi se Singapur s prosječnom brzinom iznad 55 Mbps, slijede Švedska, Tajvan, Danska i Nizozemske, ispred nas su i Kajmanski otoci, Gibraltar, Irska i Poljska. Prosječna brzina kod nas je tek 12,57 Mbps. Bug

    31.07.2017. (19:50)

    We aren't anonymous

    Lako se može saznati što pretražujemo na internetu

    Njemački znanstvenici Svea Exkert i Andreas Dewes analizirali su ogromnu količinu informacija o web-navikama tri milijuna Nijemaca koje su dobili od kompanija koje se bave praćenjem interesa internetskih korisnika. Ovi se podaci inače koriste kako bi tvrtke mogle razraditi svoje marketinške planove, ali makar bi podaci trebali biti anonimni, ovi stručnjaci tvrde da je vrlo jednostavno otkriti što svaki pojedinac pretražuje na internetu. „Ono što ove tvrtke rade je ilegalno, ali nije ih briga“, kaže Dewes. BBC

    24.06.2017. (08:24)

    Imali smo... digitalizaciju, industrijalizaciju...

    Hrvatska u digitalizaciji uprave na dnu

    Najveći jaz istoka i zapada Europske unije i dalje je najočitiji u aspektu digitalizacije javne uprave. Hrvatska se u ovoj kategoriji, nažalost, našla na samom dnu ljestvice EU-a u društvu Mađarske i Rumunjske, iako se ističe pozitivan pomak zbog uvođenja sustava e-građanin. Što se tiče upotrebe interneta, regija srednjoistočne Europe – s Hrvatskom, Češkom, Mađarskom, Poljskom, Rumunjskom, Slovenijom i Slovačkom – uspjela je smanjiti zaostatak za razvijenijim zemljama zapada Unije: u pristupu internetu za kućanstva naša regija zaostaje četiri, a u pristupu mobilnoj širokopojasnoj mreži dvije godine. Poslovni

  • 19.05. (07:43)

    Puž muž

    Internet u Hrvatskoj i dalje među najskupljima u Europi

    Hrvatska je na ljestvici digitalnog razvoja društva i gospodarstava u konkurenciji svih članica EU zauzela 22. mjesto, pokazuje istraživanje. Najrazvijenija je Danska, slijede Švedska, Finska i Nizozemska, dok su na začelju Europe Rumunjska, Grčka i Italija. Hrvatski građani internetom se koriste više od prosjeka, no i dalje je loša povezivost, a cijene fiksnog interneta su među najvišima u Europi. Večernji

    05.05. (13:30)

    Sve i to odmah

    iMozgovi – novi potrošači kojima je internet poput struje i vode

    Nakon milenijalaca, stiže novo doba potrošača – iBrains ili iMozgova, koji su rođeni od 1997. godine i najznačajnija su korisnička grupa, koja u ukupnoj potrošnji na elektroniku učestvuje sa skoro 20% potrošnje. Oni žive sa internetom, provode najviše vremena online i navikli su na internet kao što su naviknuti na činjenicu da su struja, voda ili hrana nešto što je uobičajeno i sasvim normalno. Novi list

    04.04. (21:30)

    Internet rupa

    Hrvatska je na dnu po raširenosti mreže, a na vrhu po cijenama

    Na internetske mreže nove generacije u EU-u je spojeno 76% građana. U Hrvatskoj 60%. Na ultrabrzi internet je u Hrvatskoj pretplaćeno 10% kućanstava. U EU-u 37%. Istovremeno, dok je cijena pretplate na širokopojasni internet u EU-u 1,2% prosječnog bruto dohotka, u Hrvatskoj je ona 2,9% prosječne bruto plaće. Uz sve to, pristup širokopojasnom internetu u ruralnim krajevima je često nepostojeći. Novi list

    17.11.2017. (22:59)

    25 godišnjica interneta u Hrvatskoj

    Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (SRCE), Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva obilježili su u petak navečer u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) 25 godina interneta u Hrvatskoj.Na današnji dan prije točno 25 godina, podsjetio je ravnatelj CARNeta Goran Kezunović, uspostavljena je međunarodna komunikacijska veza koja je CARNetov čvor u Zagrebu povezala s Austrijom brzinom od 64kbps. Time je Hrvatska službeno postala dio svjetske računalne internetske mreže. 100posto.hr

    03.11.2017. (17:18)

    Predrag Pale, čovjek koji je doveo internet u Hrvatsku

    Telegram donosi opširnu priču o tome kako je internet uveden u Hrvatsku te tko je Predrag Pale, jedan od ljudi koji su pokrenuli tu inicijativu. “U to smo vrijeme, osim slanja maila, jednim softwareom koji se zvao TELNET, mogli ući u baze podataka nekoliko američkih fakulteta i drugih ustanova. Službena demonstracija održana je u studenom 1992. godine. Ja sam se novinarima trudio objasniti što smo upravo napravili, ali nemam pojma je li me, zapravo, itko skužio”, kaže Pale.

    08.10.2017. (21:14)

    Mreža mogućnosti

    Internet kao grupa podrške

    Kada se govori o internetu i društvenim mrežama obično se spominju negativne strane – govor mržnje, trolanje i kriminal, no rijetko se spominju one pozitivne strane. Guardian donosi priče nekoliko ljudi koji su zahvaljujući podršci internet zajednica i spoznaju da nisu sami uspjeli prihvatiti sebe – neki fizički nedostatak, rodne razlike ili pak talent od kojeg su napravili biznis.

    09.08.2017. (15:10)

    Need for speed

    Što se sve na Internetu dogodi u samo jednoj minuti?

    Prema web-servisu koji na dnevnoj bazi procjenjuje veličinu world wide weba, trenutno je njegova veličina barem 4,53 milijardi stranica. Uzmemo li u obzir da na svijetu živi oko 7,5 milijardi stanovnika, to znači da na jednu mrežnu stranicu dolazi 1,65 stanovnika. U samo jednoj minuti na internetu se dogodi 3,5 milijuna pretraživanja na Googleu, na Facebook se ulogira 900 tisuća korisnika, objavi se 452 tisuće tvitova, 46,200 fotografija na Instagramu, pošalje 16 milijuna SMS-ova i 156 milijuna e-mailova, te pogleda 4,1 milijun YouTube videa. Zimo

    08.08.2017. (10:30)

    Nije toliko surfanje koliko plutanje

    Hrvatska ima najsporiji pristup internetu u konkurenciji 40 zemalja

    Prema listi britanskog servisa Cable.co.uk, koji se bavi usporedbom tarifa za pristup internetu u Velikoj Britaniji te mjerenjem brzine pristupa internetskih veza, u konkurenciji 40 država razvijenog svijeta Hrvatska se nalazi na samom začelju liste po brzini pristupa internetu. Na prvom mjestu nalazi se Singapur s prosječnom brzinom iznad 55 Mbps, slijede Švedska, Tajvan, Danska i Nizozemske, ispred nas su i Kajmanski otoci, Gibraltar, Irska i Poljska. Prosječna brzina kod nas je tek 12,57 Mbps. Bug

    31.07.2017. (19:50)

    We aren't anonymous

    Lako se može saznati što pretražujemo na internetu

    Njemački znanstvenici Svea Exkert i Andreas Dewes analizirali su ogromnu količinu informacija o web-navikama tri milijuna Nijemaca koje su dobili od kompanija koje se bave praćenjem interesa internetskih korisnika. Ovi se podaci inače koriste kako bi tvrtke mogle razraditi svoje marketinške planove, ali makar bi podaci trebali biti anonimni, ovi stručnjaci tvrde da je vrlo jednostavno otkriti što svaki pojedinac pretražuje na internetu. „Ono što ove tvrtke rade je ilegalno, ali nije ih briga“, kaže Dewes. BBC