• 10.09. (15:31)

    Europska svevišnja banka

    Završava razdoblje jeftinog kapitala u EU – na ljeto 2019. rastu kamate

    Guverner Europske središnje banke Mario Draghi ulazi u posljednju godinu svog osmogodišnjeg mandata, a zamijenit će ga netko puno stroži, sa sjevera, moguće Finac, Nijemac ili Nizozemac koji će donijeti odmak od politike jeftinog novca. Budući da će se povoljne kamatne stope zadržati do ljeta 2019., pred nama je zadnja godina u kojoj Hrvatska vlada može nešto učiniti da ublaži udar rasta cijena kapitala na privatni sektor i na državu. Večernji

    20.07. (08:17)

    Ratko Bošković: Kad prinos na obveznice SAD-a raste to nije dobar znak, a on se udvostručio

    Kad prinos na obveznice SAD raste, raste cijena zaduživanja, a raste i potražnja za tim obeznicama pa i cijena dolara raste. Prestaje jeftino novo zaduživanje. Američke dvogodišnje državne obveznice, koje su lani investitorima donosile jedva jedan-i-nešto posto, sada donose 2,62 posto godišnje. Prinosi na talijanske obveznice su tek 0,59, a nekih drugih EU zemalja čak i negativne. Tko će ih kupovati, kako će se zaduživati? Zemlje u razvoju trebaju do kraja ove godine vratiti 1,9 tisuća milijardi dolara…

    24.05. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.

    09.05. (21:18)

    Papreno

    Kako banke od države u jednome potezu uzmu 451 tisuću kuna

    U jednome potezu banke su od države zaradile gotovo 451 tisuću kuna. Toliko naime iznose kamate koje će država platiti od posljednjeg izdanja trezorskih zapisa. Naime, činjenica jest da se država kratkoročno iznimno jeftino zadužuje uz kamatnu stopu 0,09%. No država se zadužila na iznos od 502 milijuna X 0,0009. Lider

    28.12.2017. (15:15)

    Koliko RH zbilja štedi izdavanjem euroobveznica?

    Obveznice s najvećim kamatama, iznad 6%, izdavane su u vrijeme najveće krize u Hrvatskoj od 2009. do 2011., s time da je Hrvatska još 2013. godine na obveznicu od milijardu i 750 milijuna dolara plaćala kamatu od točno 6%. Već sljedeće godine kamata je bila 3,875%. Kad bi za svako od tih zaduženja gdje je kamata iznad 5,5% država uspjela spustiti kamatu za dva postotna poena, što bi još bile kamate više od ovih recentnih, trošak proračuna za kamate na javni dug smanjio bi se godišnje za više od milijardu kuna. U slučaju da se na sve te obveznice plaća kamata od oko 3%, ušteda bi premašila milijardu i pol kuna. Faktograf

    21.02.2017. (14:52)

    Banke imaju novaca, al daju ga rijetko kome...

    Država se zadužila za još 1,5 milijardu kuna, ali jeftino – za 0,5% kamate

    Ministarstvo financija na aukciji je izdalo gotovo 1,5 milijardi kuna novih trezorskih zapisa, uz kamatnu stopu od 0,50 posto, što je 0,09 postotnih bodova niže nego na prethodnoj aukciji, održanoj 31. siječnja. Rok dospijeća je godinu dana. Kako su analitičari uoči aukcije i očekivali, s obzirom na izdašan višak kunske likvidnosti u domaćem financijskom sustavu, nastavljen je trenda pada prinosa. Seebiz

    16.10.2016. (17:53)

    Bogati se bogate, kako god okreneš

    Od niskih kamata bogati će imati – još više novca

    Niske kamate tjeraju prinose na kapital naviše, što posljedično donosi najveću korist vlasnicima kapitala, pokazala je analiza Danskog ekonomskog vijeća. Pritom nije došlo do značajnije raspodjele novostvorenog profita koji je u slučaju Danske donosio prinose i od gotovo 12 posto godišnje, piše Večernji list. Vijeće je zaključilo da je rast profita bio značajniji od rasta plaća u društvu, što je produbilo nejednakosti u društvu. No iako niska kamatna stopa pomaže bogatima da postanu još bogatiji, ima i pozitivan utjecaj na one s manje prihoda. Bloomberg

    04.09.2016. (08:09)

    Banke ne potiču štednju

    Kamate na štednju od početka godine pale za trećinu

    Trend ubrzanog smanjivanja kamatnih stopa nastavlja i ove godine, u sedam mjeseci one su smanjene za trećinu. Prosječna kamatna stopa za štednju u kunama pala je sa 1,39 na 0,85%, a za devize sa 2,84 na 1,89%.. Štedni i oročeni depoziti stanovništva u bankama u prvih šest mjeseci zabilježili su sezonski pad, ukupnos u smanjeni za 623 milijuna kuna. Jutarnji

  • 10.09. (15:31)

    Europska svevišnja banka

    Završava razdoblje jeftinog kapitala u EU – na ljeto 2019. rastu kamate

    Guverner Europske središnje banke Mario Draghi ulazi u posljednju godinu svog osmogodišnjeg mandata, a zamijenit će ga netko puno stroži, sa sjevera, moguće Finac, Nijemac ili Nizozemac koji će donijeti odmak od politike jeftinog novca. Budući da će se povoljne kamatne stope zadržati do ljeta 2019., pred nama je zadnja godina u kojoj Hrvatska vlada može nešto učiniti da ublaži udar rasta cijena kapitala na privatni sektor i na državu. Večernji

    20.07. (08:17)

    Ratko Bošković: Kad prinos na obveznice SAD-a raste to nije dobar znak, a on se udvostručio

    Kad prinos na obveznice SAD raste, raste cijena zaduživanja, a raste i potražnja za tim obeznicama pa i cijena dolara raste. Prestaje jeftino novo zaduživanje. Američke dvogodišnje državne obveznice, koje su lani investitorima donosile jedva jedan-i-nešto posto, sada donose 2,62 posto godišnje. Prinosi na talijanske obveznice su tek 0,59, a nekih drugih EU zemalja čak i negativne. Tko će ih kupovati, kako će se zaduživati? Zemlje u razvoju trebaju do kraja ove godine vratiti 1,9 tisuća milijardi dolara…

    24.05. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.

    09.05. (21:18)

    Papreno

    Kako banke od države u jednome potezu uzmu 451 tisuću kuna

    U jednome potezu banke su od države zaradile gotovo 451 tisuću kuna. Toliko naime iznose kamate koje će država platiti od posljednjeg izdanja trezorskih zapisa. Naime, činjenica jest da se država kratkoročno iznimno jeftino zadužuje uz kamatnu stopu 0,09%. No država se zadužila na iznos od 502 milijuna X 0,0009. Lider

    28.12.2017. (15:15)

    Koliko RH zbilja štedi izdavanjem euroobveznica?

    Obveznice s najvećim kamatama, iznad 6%, izdavane su u vrijeme najveće krize u Hrvatskoj od 2009. do 2011., s time da je Hrvatska još 2013. godine na obveznicu od milijardu i 750 milijuna dolara plaćala kamatu od točno 6%. Već sljedeće godine kamata je bila 3,875%. Kad bi za svako od tih zaduženja gdje je kamata iznad 5,5% država uspjela spustiti kamatu za dva postotna poena, što bi još bile kamate više od ovih recentnih, trošak proračuna za kamate na javni dug smanjio bi se godišnje za više od milijardu kuna. U slučaju da se na sve te obveznice plaća kamata od oko 3%, ušteda bi premašila milijardu i pol kuna. Faktograf

    02.06.2017. (10:34)

    Nakon HPB-a, i ZABA-e i OTP banka snižava kamatne stope na kredite građanima

    Iscrpnije...
    21.02.2017. (14:52)

    Banke imaju novaca, al daju ga rijetko kome...

    Država se zadužila za još 1,5 milijardu kuna, ali jeftino – za 0,5% kamate

    Ministarstvo financija na aukciji je izdalo gotovo 1,5 milijardi kuna novih trezorskih zapisa, uz kamatnu stopu od 0,50 posto, što je 0,09 postotnih bodova niže nego na prethodnoj aukciji, održanoj 31. siječnja. Rok dospijeća je godinu dana. Kako su analitičari uoči aukcije i očekivali, s obzirom na izdašan višak kunske likvidnosti u domaćem financijskom sustavu, nastavljen je trenda pada prinosa. Seebiz

    16.10.2016. (17:53)

    Bogati se bogate, kako god okreneš

    Od niskih kamata bogati će imati – još više novca

    Niske kamate tjeraju prinose na kapital naviše, što posljedično donosi najveću korist vlasnicima kapitala, pokazala je analiza Danskog ekonomskog vijeća. Pritom nije došlo do značajnije raspodjele novostvorenog profita koji je u slučaju Danske donosio prinose i od gotovo 12 posto godišnje, piše Večernji list. Vijeće je zaključilo da je rast profita bio značajniji od rasta plaća u društvu, što je produbilo nejednakosti u društvu. No iako niska kamatna stopa pomaže bogatima da postanu još bogatiji, ima i pozitivan utjecaj na one s manje prihoda. Bloomberg