• 08.02. (01:30)

    Zaduženi svih županija - pripremite se

    Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

    Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    10.09.2018. (15:31)

    Europska svevišnja banka

    Završava razdoblje jeftinog kapitala u EU – na ljeto 2019. rastu kamate

    Guverner Europske središnje banke Mario Draghi ulazi u posljednju godinu svog osmogodišnjeg mandata, a zamijenit će ga netko puno stroži, sa sjevera, moguće Finac, Nijemac ili Nizozemac koji će donijeti odmak od politike jeftinog novca. Budući da će se povoljne kamatne stope zadržati do ljeta 2019., pred nama je zadnja godina u kojoj Hrvatska vlada može nešto učiniti da ublaži udar rasta cijena kapitala na privatni sektor i na državu. Večernji

    20.07.2018. (08:17)

    Ratko Bošković: Kad prinos na obveznice SAD-a raste to nije dobar znak, a on se udvostručio

    Kad prinos na obveznice SAD raste, raste cijena zaduživanja, a raste i potražnja za tim obeznicama pa i cijena dolara raste. Prestaje jeftino novo zaduživanje. Američke dvogodišnje državne obveznice, koje su lani investitorima donosile jedva jedan-i-nešto posto, sada donose 2,62 posto godišnje. Prinosi na talijanske obveznice su tek 0,59, a nekih drugih EU zemalja čak i negativne. Tko će ih kupovati, kako će se zaduživati? Zemlje u razvoju trebaju do kraja ove godine vratiti 1,9 tisuća milijardi dolara…

    24.05.2018. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.

    09.05.2018. (21:18)

    Papreno

    Kako banke od države u jednome potezu uzmu 451 tisuću kuna

    U jednome potezu banke su od države zaradile gotovo 451 tisuću kuna. Toliko naime iznose kamate koje će država platiti od posljednjeg izdanja trezorskih zapisa. Naime, činjenica jest da se država kratkoročno iznimno jeftino zadužuje uz kamatnu stopu 0,09%. No država se zadužila na iznos od 502 milijuna X 0,0009. Lider

    28.12.2017. (15:15)

    Koliko RH zbilja štedi izdavanjem euroobveznica?

    Obveznice s najvećim kamatama, iznad 6%, izdavane su u vrijeme najveće krize u Hrvatskoj od 2009. do 2011., s time da je Hrvatska još 2013. godine na obveznicu od milijardu i 750 milijuna dolara plaćala kamatu od točno 6%. Već sljedeće godine kamata je bila 3,875%. Kad bi za svako od tih zaduženja gdje je kamata iznad 5,5% država uspjela spustiti kamatu za dva postotna poena, što bi još bile kamate više od ovih recentnih, trošak proračuna za kamate na javni dug smanjio bi se godišnje za više od milijardu kuna. U slučaju da se na sve te obveznice plaća kamata od oko 3%, ušteda bi premašila milijardu i pol kuna. Faktograf

    21.02.2017. (14:52)

    Banke imaju novaca, al daju ga rijetko kome...

    Država se zadužila za još 1,5 milijardu kuna, ali jeftino – za 0,5% kamate

    Ministarstvo financija na aukciji je izdalo gotovo 1,5 milijardi kuna novih trezorskih zapisa, uz kamatnu stopu od 0,50 posto, što je 0,09 postotnih bodova niže nego na prethodnoj aukciji, održanoj 31. siječnja. Rok dospijeća je godinu dana. Kako su analitičari uoči aukcije i očekivali, s obzirom na izdašan višak kunske likvidnosti u domaćem financijskom sustavu, nastavljen je trenda pada prinosa. Seebiz

  • 08.02. (01:30)

    Zaduženi svih županija - pripremite se

    Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

    Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal

    28.01. (13:00)

    Kamate će ostati na niskim razinama još godinu-dvije sigurno, kamate na dugoročnu štednju su 0,69 posto, stambeni u eurima 3,31, a kunski 3,42 posto.

    Iscrpnije...
    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    10.09.2018. (15:31)

    Europska svevišnja banka

    Završava razdoblje jeftinog kapitala u EU – na ljeto 2019. rastu kamate

    Guverner Europske središnje banke Mario Draghi ulazi u posljednju godinu svog osmogodišnjeg mandata, a zamijenit će ga netko puno stroži, sa sjevera, moguće Finac, Nijemac ili Nizozemac koji će donijeti odmak od politike jeftinog novca. Budući da će se povoljne kamatne stope zadržati do ljeta 2019., pred nama je zadnja godina u kojoj Hrvatska vlada može nešto učiniti da ublaži udar rasta cijena kapitala na privatni sektor i na državu. Večernji

    20.07.2018. (08:17)

    Ratko Bošković: Kad prinos na obveznice SAD-a raste to nije dobar znak, a on se udvostručio

    Kad prinos na obveznice SAD raste, raste cijena zaduživanja, a raste i potražnja za tim obeznicama pa i cijena dolara raste. Prestaje jeftino novo zaduživanje. Američke dvogodišnje državne obveznice, koje su lani investitorima donosile jedva jedan-i-nešto posto, sada donose 2,62 posto godišnje. Prinosi na talijanske obveznice su tek 0,59, a nekih drugih EU zemalja čak i negativne. Tko će ih kupovati, kako će se zaduživati? Zemlje u razvoju trebaju do kraja ove godine vratiti 1,9 tisuća milijardi dolara…

    24.05.2018. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.

    09.05.2018. (21:18)

    Papreno

    Kako banke od države u jednome potezu uzmu 451 tisuću kuna

    U jednome potezu banke su od države zaradile gotovo 451 tisuću kuna. Toliko naime iznose kamate koje će država platiti od posljednjeg izdanja trezorskih zapisa. Naime, činjenica jest da se država kratkoročno iznimno jeftino zadužuje uz kamatnu stopu 0,09%. No država se zadužila na iznos od 502 milijuna X 0,0009. Lider

    28.12.2017. (15:15)

    Koliko RH zbilja štedi izdavanjem euroobveznica?

    Obveznice s najvećim kamatama, iznad 6%, izdavane su u vrijeme najveće krize u Hrvatskoj od 2009. do 2011., s time da je Hrvatska još 2013. godine na obveznicu od milijardu i 750 milijuna dolara plaćala kamatu od točno 6%. Već sljedeće godine kamata je bila 3,875%. Kad bi za svako od tih zaduženja gdje je kamata iznad 5,5% država uspjela spustiti kamatu za dva postotna poena, što bi još bile kamate više od ovih recentnih, trošak proračuna za kamate na javni dug smanjio bi se godišnje za više od milijardu kuna. U slučaju da se na sve te obveznice plaća kamata od oko 3%, ušteda bi premašila milijardu i pol kuna. Faktograf

    02.06.2017. (10:34)

    Nakon HPB-a, i ZABA-e i OTP banka snižava kamatne stope na kredite građanima

    Iscrpnije...