• 06.01. (14:00)

    Književna preporuka

    Povijest pustošenja: od europskog davitelja do bugojanskog konclogora

    Miljenko Jergović za Jutarnji piše o novom romanu Josipa Mlakića “Skica u ledu”. U njemu policijski inspektor Thomas Schweiner istražuje niz ženskih smrti davljenjem, koja se godinama događaju za vrijeme velikih rock koncerata. Roman pun preokreta kasnije se odmiče tematski, žanrovski i stilski te završava kao apokaliptični ratni finale u kojem se autor dotiče i teme bošnjačkih logora.

    12.12.2018. (08:30)

    Spašeni, iako im je vjerojatno malo dosadno...

    Miljenko Jergović: Armenska obitelj od deportacije iz Nizozemske spasila se odlaskom na misu – koja traje već mjesec i pol

    Anuša i Sasun Tamrazjan, i njihovo troje djece Varduhi, Hajarpi i Sejran, rodom Armenci, nedavno su dobili izgon iz Nizozemske, zemlje u kojoj su skoro devet godina živjeli, nakon što su pobjegli iz Armenije. A bježali su zato što je otac Sasun zbog svoga političkog aktivizma dobio prijetnje smrću… Prema nizozemskom zakonu, policija u crkvu ne smije ući u vrijeme bogosluženja. A kako se obitelj Tamrazjan sklonila u crkvu od deportacije, dok god traje misa, oni su zaštićeni pred policijom. I tako već mjesec i pol – opisuje Miljenko Jergović vrlo zanimljiv i simboličan slučaj.

    09.12.2018. (13:00)

    Tko je kriv za "Hladni rat"?

    Jergović o novom filmu Paweła Pawlikowskog

    Kritičar Guardiana je dozlaboga krivo, površno, olako i zamamno blebetavo, tako da ga poslije svi mogu citirati, zaključio da je “Hladni rat” nešto kao “Casablanca” i “La La Land”, ispravlja ga Miljenko Jergović te tumači kako je u Cannesu najboljom nagradom za režiju nagrađeni “Hladni rat” film o fatalnoj ljubavi iz vremena mitova i mitotvoraca, koja su daleko od prošlih. Đurđica Čilić je prepjevala pjesmu iz filma.

    28.11.2018. (12:30)

    Jergović: Trebamo biti sretni što Trump misli da se Jugoslavija raspala na Baltiku

    Razlika između naroda s Balkana i naroda s Baltika u tome je što prvi imaju pekinezerski pogled na svijet. Koliko god su sitni i beznačajni – o čemu uostalom i svjedoči uvid Donalda Trumpa – pred susjedima i pred svijetom oni sebe vide kao velike i važne. Tako maleni i nikakvi ponašaju se kao razdraženi staford terijeri… – piše književnik s Balkana Miljenko Jergović za Jutarnji list.

    17.10.2018. (08:30)

    Miljenko Jergović: Što je Stjepana Radića učinilo nepodobnim u današnjoj Hrvatskoj

    Pita se to Jergović, jer primjećuje da ga se ne sjećamo puno, a bilo je prilika i čovjek zaslužuje. I odgovara: Zašto je Stjepan Radić u današnjoj Hrvatskoj suštinski nepoželjan? Zato što je iz perspektive ovoga društva i njegovih institucija, ove kulture i ovoga hrvatstva, pažnje vrijedna jedino Radićeva smrt. Zato, jakako, jer ga ubi Srbin. Ali pošto tolike već ubiše Srbi, nije 2018. notirana njegova smrt. A nije iz još jednoga, važnijeg razloga: sve što su bili život i životno djelo Stjepana Radića najdublje je protivno idealima današnje hrvatske države i njezinih vladajućih elita, onih desno-konzervativnih, proustaških, kao i onih lijevo-liberalnih, nepostojećih. Jutarnji list

    Još jedan je važan razlog što ga danas zaboravljaju i brišu iz memorije ovoga društva: Stjepan Radić nije bio populist. Suprotno tome, on je bio prosvjetitelj. Populizam podrazumijeva laž, poluistinu, poturanje manje važnih činjenica, manipuliranje narodnim neznanjem, podcjenjivanje znanja kao takvog. U današnjoj hrvatskoj politici, u onoj koja se već tridesetak godina vodi, populisti su, zapravo, svi. Laž je u današnjoj Hrvatskoj – pravo na mišljenje. Ako lažete kao pas, vi iznosite svoj stav, koji je u općem doživljaju stvari jednako vrednovan kao nečija istina. Radić nije lagao. Radić je govorio istinu ili ono u što je vjerovao da je istina.

    više

    16.10.2018. (15:30)

    Gastschreiber

    Ivani Sajko i Miljenku Jergoviću nagrade u Frankfurtu i Berlinu

    Hrvatska dramatičarka, književnica i redateljica Ivana Sajko, koja već dvije godine živi u Berlinu, za svoj je ‘Ljubavni roman’ na Frankfurtskom sajmu knjiga dobila veliku i prestižnu nagradu za suvremeni književni tekst preveden na njemački. Istog dana u berlinskoj gradskoj vijećnici Miljenku Jergoviću uručena je važna i prestižna književna nagrada Georg Dehio-Buchpreis. Branimir Pofuk hvali Nijemce kako su odlično prepoznali ove pisce i bili vrlo pažljivi oko ceremonija dodjela nagrada.

    29.08.2018. (00:13)

    Stvarnost kao loša fikcija

    Miljenko Jergović o sasvim nerealnom scenariju nesreće u Vrapču, u takvu priču nitko ne bi povjerovao

    Osim što je riječ o krajnje neuvjerljivoj fabuli, o priči koja je iritantno trivijalna, nema te društvene zajednice – onakve kakvima se društvene zajednice konstituiraju u književnosti, na stripu i u filmu – koja bi mogla podnijeti takvu priču. Umjetnost ne podnosi tu vrstu karikiranja i pojednostavljivanja. Priča koja započne kao laž iz laži više ne uspijeva izaći. – piše Miljenko Jergović za Jutarnji.

  • 06.01. (14:00)

    Književna preporuka

    Povijest pustošenja: od europskog davitelja do bugojanskog konclogora

    Miljenko Jergović za Jutarnji piše o novom romanu Josipa Mlakića “Skica u ledu”. U njemu policijski inspektor Thomas Schweiner istražuje niz ženskih smrti davljenjem, koja se godinama događaju za vrijeme velikih rock koncerata. Roman pun preokreta kasnije se odmiče tematski, žanrovski i stilski te završava kao apokaliptični ratni finale u kojem se autor dotiče i teme bošnjačkih logora.

    12.12.2018. (08:30)

    Spašeni, iako im je vjerojatno malo dosadno...

    Miljenko Jergović: Armenska obitelj od deportacije iz Nizozemske spasila se odlaskom na misu – koja traje već mjesec i pol

    Anuša i Sasun Tamrazjan, i njihovo troje djece Varduhi, Hajarpi i Sejran, rodom Armenci, nedavno su dobili izgon iz Nizozemske, zemlje u kojoj su skoro devet godina živjeli, nakon što su pobjegli iz Armenije. A bježali su zato što je otac Sasun zbog svoga političkog aktivizma dobio prijetnje smrću… Prema nizozemskom zakonu, policija u crkvu ne smije ući u vrijeme bogosluženja. A kako se obitelj Tamrazjan sklonila u crkvu od deportacije, dok god traje misa, oni su zaštićeni pred policijom. I tako već mjesec i pol – opisuje Miljenko Jergović vrlo zanimljiv i simboličan slučaj.

    09.12.2018. (13:00)

    Tko je kriv za "Hladni rat"?

    Jergović o novom filmu Paweła Pawlikowskog

    Kritičar Guardiana je dozlaboga krivo, površno, olako i zamamno blebetavo, tako da ga poslije svi mogu citirati, zaključio da je “Hladni rat” nešto kao “Casablanca” i “La La Land”, ispravlja ga Miljenko Jergović te tumači kako je u Cannesu najboljom nagradom za režiju nagrađeni “Hladni rat” film o fatalnoj ljubavi iz vremena mitova i mitotvoraca, koja su daleko od prošlih. Đurđica Čilić je prepjevala pjesmu iz filma.

    28.11.2018. (12:30)

    Jergović: Trebamo biti sretni što Trump misli da se Jugoslavija raspala na Baltiku

    Razlika između naroda s Balkana i naroda s Baltika u tome je što prvi imaju pekinezerski pogled na svijet. Koliko god su sitni i beznačajni – o čemu uostalom i svjedoči uvid Donalda Trumpa – pred susjedima i pred svijetom oni sebe vide kao velike i važne. Tako maleni i nikakvi ponašaju se kao razdraženi staford terijeri… – piše književnik s Balkana Miljenko Jergović za Jutarnji list.

    22.11.2018. (09:00)

    Miljenko Jergović rezimira završeni Interliber, doima se jetko i ogorčeno, fokusiran na pljačkašicu-književnicu više nego na druge

    Iscrpnije...
    17.10.2018. (08:30)

    Miljenko Jergović: Što je Stjepana Radića učinilo nepodobnim u današnjoj Hrvatskoj

    Pita se to Jergović, jer primjećuje da ga se ne sjećamo puno, a bilo je prilika i čovjek zaslužuje. I odgovara: Zašto je Stjepan Radić u današnjoj Hrvatskoj suštinski nepoželjan? Zato što je iz perspektive ovoga društva i njegovih institucija, ove kulture i ovoga hrvatstva, pažnje vrijedna jedino Radićeva smrt. Zato, jakako, jer ga ubi Srbin. Ali pošto tolike već ubiše Srbi, nije 2018. notirana njegova smrt. A nije iz još jednoga, važnijeg razloga: sve što su bili život i životno djelo Stjepana Radića najdublje je protivno idealima današnje hrvatske države i njezinih vladajućih elita, onih desno-konzervativnih, proustaških, kao i onih lijevo-liberalnih, nepostojećih. Jutarnji list

    Još jedan je važan razlog što ga danas zaboravljaju i brišu iz memorije ovoga društva: Stjepan Radić nije bio populist. Suprotno tome, on je bio prosvjetitelj. Populizam podrazumijeva laž, poluistinu, poturanje manje važnih činjenica, manipuliranje narodnim neznanjem, podcjenjivanje znanja kao takvog. U današnjoj hrvatskoj politici, u onoj koja se već tridesetak godina vodi, populisti su, zapravo, svi. Laž je u današnjoj Hrvatskoj – pravo na mišljenje. Ako lažete kao pas, vi iznosite svoj stav, koji je u općem doživljaju stvari jednako vrednovan kao nečija istina. Radić nije lagao. Radić je govorio istinu ili ono u što je vjerovao da je istina.

    više

    16.10.2018. (15:30)

    Gastschreiber

    Ivani Sajko i Miljenku Jergoviću nagrade u Frankfurtu i Berlinu

    Hrvatska dramatičarka, književnica i redateljica Ivana Sajko, koja već dvije godine živi u Berlinu, za svoj je ‘Ljubavni roman’ na Frankfurtskom sajmu knjiga dobila veliku i prestižnu nagradu za suvremeni književni tekst preveden na njemački. Istog dana u berlinskoj gradskoj vijećnici Miljenku Jergoviću uručena je važna i prestižna književna nagrada Georg Dehio-Buchpreis. Branimir Pofuk hvali Nijemce kako su odlično prepoznali ove pisce i bili vrlo pažljivi oko ceremonija dodjela nagrada.

    29.08.2018. (00:13)

    Stvarnost kao loša fikcija

    Miljenko Jergović o sasvim nerealnom scenariju nesreće u Vrapču, u takvu priču nitko ne bi povjerovao

    Osim što je riječ o krajnje neuvjerljivoj fabuli, o priči koja je iritantno trivijalna, nema te društvene zajednice – onakve kakvima se društvene zajednice konstituiraju u književnosti, na stripu i u filmu – koja bi mogla podnijeti takvu priču. Umjetnost ne podnosi tu vrstu karikiranja i pojednostavljivanja. Priča koja započne kao laž iz laži više ne uspijeva izaći. – piše Miljenko Jergović za Jutarnji.