• 01.01. (10:44)

    Ministarstvo nove godine

    Na snazi niz novih zakona – veći minimalac, jeftiniji rabljeni auti…

    S prvim danom nove godine na snagu su stupile razne novine iz područja gospodarstva, financija i poreza:
    Minimalna plaća povećana je za 131 kunu neto
    Prilikom kupovine rabljenih automobila bit će manje davanja državi (pojeftinjenje kupovine novih auta trebalo bi stupiti na snagu u veljači)
    Lokalnim jedinicama pripast će sav prihod od poreza na dohodak
    Prag za ulazak u sustav PDV-a podiže se s 230 na 300 tisuća kuna, kao i prag za paušalno oporezivanje dohotka,
    Korištenje porezne olakšice ograničava se na članove uže obitelji
    Velika je stvar da se uvodi registar stvarnih vlasnika pravnih subjekata
    Proširuje se krug pružatelja turističkih usluga u zdravstvenom turizmu. Novi list

    11.12.2017. (18:17)

    Šonje: Zablude o rastu minimalne plaće

    Opraštanje dijela doprinosa je zapravo subvencija – uzimanje od dobrih poduzeća i davanje lošijima. I intuitivno je jasno da je smanjenje doprinosa samo za minimalne plaće poticaj onima koji isplaćuju najmanje plaće (jer ostali nastavljaju plaćati redovite doprinose). Drugim riječima, radnici će ovom mjerom dobiti više zbog toga što država potiče njihovo (slabo produktivno) poduzeće. Trošak ove subvencije procjenjuje se na 245 milijuna kuna godišnje. Najveći dio se odnosi na manje uplate HZZO-u za financiranje javno-zdravstvenog sustava. Taj manjak će morati nadoknaditi netko drugi. Express

    07.12.2017. (16:24)

    4 kile mesa

    Minimalna plaća povećana za 131 kunu neto

    Vlada je uredbom danas povećala minimalnu plaću za 131 kunu neto (Večernji). Kaže ministar rada Pavić da je cilj udjel minimalne plaće u prosječnoj “povisiti na 50% [sad je na 43%]. Kako bi to mogli ostvariti, prvenstveno moramo otvoriti radna mjesta u industrijama koja se bave proizvodnjom drva, kože, tekstila i metala” (HRT)

    06.12.2017. (11:56)

    MiniHik

    Raste minimalac: Radnik će dobiti 131, a poslodavac 295 kuna više

    Minimalna plaća za iduću godinu raste pet posto i iznosit će 3.439 kuna bruto, odnosno 2.751 kunu neto, što znači da će radnik dobiti 131 kunu više. Poslodavcima, s druge strane, će biti umanjeni doprinosi za zdravstveno osiguranje, zapošljavanje i zaštitu na radu, zbrojeno država im oprašta 295 kuna, što je 3.550 kuna po radniku godišnje. Sindikati su nezadovoljni i smatraju da ovim kompenzacijama poslodavcima država neće spriječiti zloporabe koje postoje u zaštitarstvu, trgovini, dijelu turizma i metalu, gdje i poslodavci koji bi mogli isplaćivati veće plaće, isplaćuju minimalnu. Superhik reforma, komentira Novi list.

    04.12.2017. (10:29)

    Radić za radnike

    Plenković: Povećava se minimalna plaća; sindikati traže 2.887 kuna

    Premijer Plenković najavio je paket mjera koje predviđaju povećanje minimalne plaće i to na način da se prekovremeni rad ne računa u plaći nego povrh plaće kako bi se izbjegla zlouporaba. Ideja je da se poslodavcima ne poveća trošak plaće, bar onima koji plaću isplaćuju posve po zakonu. Minimalna plaća u Hrvatskoj trenutno iznosi 2.600 kuna, a prima je 75 tisuća građana. Sindikati su izračunali da je treba povećati na 2.887 kuna.

    19.11.2017. (08:31)

    Bumo videli

    Od siječnja veći minimalac?

    Sindikati su pojačali pritisak na Vladu i poslodavce da prate poteze drugih zemalja i minimalac povise barem na 45% hrvatske prosječne plaće, odnosno sa sadašnjih 3276 na 3620 kuna bruto. Kad se od tog iznosa oduzme 20% mirovinskih doprinosa (724 kune), to bi na ruke bilo 2896 kuna – 275 kuna više nego sada. Procjenjuje se da minimalnu plaću prima 30 tisuća do 50 tisuća hrvatskih radnika. Večernji

    13.02.2017. (09:45)

    Sjaj i bijeda Unije

    Minimalna plaća u Bugarskoj 235 eura, u Luksemburgu – 2.000 eura

    10 zemalja članica na istoku EU-a, uključujući i Hrvatsku, ima minimalne bruto plaće ispod 500 eura, redom: u Bugarskoj 235 eura, u Rumunjskoj 275, u Latviji i Litvi po 380 eura, u Češkoj 407 eura, Mađarskoj 412, Hrvatskoj 433, Slovačkoj 435 eura, Poljskoj 453 i Estoniji 470 eura. U pet južnih članica minimalac je između 500 do 1.000 eura: u Portugalu 650 eura, Grčkoj 684, Malti 736, Sloveniji 805 i i Španjolskoj 826 eura. U preostalih sedam zemalja članica, svih redom na zapadu i sjeveru EU-a, minimalne su plaće osjetno iznad 1.000 eura: u Velikoj Britaniji iznose 1.397 eura, u Francuskoj 1.480, Njemačkoj 1.498, Belgiji 1.532, Nizozemskoj 1.552, Irskoj 1.563 a u Luksemburgu daleko najviših 1.999 eura. Ovdje Eurostatovi podaci. HRT, Poslovni

    25.01.2017. (15:30)

    Farbanje

    Klasna ‘osjetljivost’ europskog establišmenta

    Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker najavio da će se Komisija, u kontekstu borbe protiv nejednakosti i siromaštva, zalagati za uvođenje minimalne plaće u svim članicama EU. Iako se na prvu čini hvalevrijednom inicijativom, par aspekata ju ipak svodi na činjenicu da ju promovira dužnosnik koji je kao luksemburški premijer upravo poticao tu nejednakost pretvarajući svoju državicu u poreznu oazu za europske kompanije. Naime, od 28 članica EU samo njih 6 u svojim zakonskim okvirima ne poznaje institut minimalne plaće. Bilten

    09.12.2016. (19:53)

    Olabavite remen

    "Gospodarstvo od kojeg nema puno koristi"

    “Vlada kani minimalne plaće povećati za pet posto, a one u javnim službama za dva posto. Stotine tisuća zaposlenih trebale bi dobiti plaće barem stotinjak kuna veće. Tako Vlada želi popraviti posljedice porezne reforme napravljene u korist imućnijih, kojima će se plaće povećati i za nekoliko tisuća kuna mjesečno. Umjesto pritezanja građana i stezanja njihova remena, vlade će morati pritegnuti kapital, ograničiti mu slobodu kretanja te učiniti ga odgovornim za ljude i prostor na kojem zarađuje. Bez toga, sustav će ostati namješten za manjinu, pa ni hrvatski narod od vlastita gospodarstva neće imati puno koristi”, piše Novi list.

    08.12.2016. (16:30)

    Mali pomaci

    Vlada povećala minimalnu plaću za 156 kuna

    Ministrica Dalić ocijenila je da prijedlog proračuna odražava 2,5 milijarde kuna poreznog rasterećenja, što ostaje gospodarstvu i stanovništvu za novu potrošnju. Minimalnu plaću Vlada je tako uvećala za 156 kuna, odnosno za 5 posto. “Smatram da je to važna i bitna poruka svim građanima koji nisu obuhvaćeni pozitivnim učincima porezne reforme. Na taj način će udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u Hrvatskoj od siječnja do rujna u 2016. godine iznositi 42,9 posto, što je više nego u priličnom broju drugih država članica EU”, poručio je premijer Plenković. Novi list

  • 07.11. (15:00)

    Slovenija diže minimalnu plaću za puno radno vrijeme sa sadašnjih 638 eura neto (843 bruto) na 736 eura neto, postupno kroz tri godine. U Hrvatskoj je za 2018. neto minimalac 372 eura (točno 2751,84 kn)

    Iscrpnije...
    01.01. (10:44)

    Ministarstvo nove godine

    Na snazi niz novih zakona – veći minimalac, jeftiniji rabljeni auti…

    S prvim danom nove godine na snagu su stupile razne novine iz područja gospodarstva, financija i poreza:
    Minimalna plaća povećana je za 131 kunu neto
    Prilikom kupovine rabljenih automobila bit će manje davanja državi (pojeftinjenje kupovine novih auta trebalo bi stupiti na snagu u veljači)
    Lokalnim jedinicama pripast će sav prihod od poreza na dohodak
    Prag za ulazak u sustav PDV-a podiže se s 230 na 300 tisuća kuna, kao i prag za paušalno oporezivanje dohotka,
    Korištenje porezne olakšice ograničava se na članove uže obitelji
    Velika je stvar da se uvodi registar stvarnih vlasnika pravnih subjekata
    Proširuje se krug pružatelja turističkih usluga u zdravstvenom turizmu. Novi list

    11.12.2017. (18:17)

    Šonje: Zablude o rastu minimalne plaće

    Opraštanje dijela doprinosa je zapravo subvencija – uzimanje od dobrih poduzeća i davanje lošijima. I intuitivno je jasno da je smanjenje doprinosa samo za minimalne plaće poticaj onima koji isplaćuju najmanje plaće (jer ostali nastavljaju plaćati redovite doprinose). Drugim riječima, radnici će ovom mjerom dobiti više zbog toga što država potiče njihovo (slabo produktivno) poduzeće. Trošak ove subvencije procjenjuje se na 245 milijuna kuna godišnje. Najveći dio se odnosi na manje uplate HZZO-u za financiranje javno-zdravstvenog sustava. Taj manjak će morati nadoknaditi netko drugi. Express

    07.12.2017. (16:24)

    4 kile mesa

    Minimalna plaća povećana za 131 kunu neto

    Vlada je uredbom danas povećala minimalnu plaću za 131 kunu neto (Večernji). Kaže ministar rada Pavić da je cilj udjel minimalne plaće u prosječnoj “povisiti na 50% [sad je na 43%]. Kako bi to mogli ostvariti, prvenstveno moramo otvoriti radna mjesta u industrijama koja se bave proizvodnjom drva, kože, tekstila i metala” (HRT)

    06.12.2017. (11:56)

    MiniHik

    Raste minimalac: Radnik će dobiti 131, a poslodavac 295 kuna više

    Minimalna plaća za iduću godinu raste pet posto i iznosit će 3.439 kuna bruto, odnosno 2.751 kunu neto, što znači da će radnik dobiti 131 kunu više. Poslodavcima, s druge strane, će biti umanjeni doprinosi za zdravstveno osiguranje, zapošljavanje i zaštitu na radu, zbrojeno država im oprašta 295 kuna, što je 3.550 kuna po radniku godišnje. Sindikati su nezadovoljni i smatraju da ovim kompenzacijama poslodavcima država neće spriječiti zloporabe koje postoje u zaštitarstvu, trgovini, dijelu turizma i metalu, gdje i poslodavci koji bi mogli isplaćivati veće plaće, isplaćuju minimalnu. Superhik reforma, komentira Novi list.

    04.12.2017. (10:29)

    Radić za radnike

    Plenković: Povećava se minimalna plaća; sindikati traže 2.887 kuna

    Premijer Plenković najavio je paket mjera koje predviđaju povećanje minimalne plaće i to na način da se prekovremeni rad ne računa u plaći nego povrh plaće kako bi se izbjegla zlouporaba. Ideja je da se poslodavcima ne poveća trošak plaće, bar onima koji plaću isplaćuju posve po zakonu. Minimalna plaća u Hrvatskoj trenutno iznosi 2.600 kuna, a prima je 75 tisuća građana. Sindikati su izračunali da je treba povećati na 2.887 kuna.

    19.11.2017. (08:31)

    Bumo videli

    Od siječnja veći minimalac?

    Sindikati su pojačali pritisak na Vladu i poslodavce da prate poteze drugih zemalja i minimalac povise barem na 45% hrvatske prosječne plaće, odnosno sa sadašnjih 3276 na 3620 kuna bruto. Kad se od tog iznosa oduzme 20% mirovinskih doprinosa (724 kune), to bi na ruke bilo 2896 kuna – 275 kuna više nego sada. Procjenjuje se da minimalnu plaću prima 30 tisuća do 50 tisuća hrvatskih radnika. Večernji

    13.02.2017. (09:45)

    Sjaj i bijeda Unije

    Minimalna plaća u Bugarskoj 235 eura, u Luksemburgu – 2.000 eura

    10 zemalja članica na istoku EU-a, uključujući i Hrvatsku, ima minimalne bruto plaće ispod 500 eura, redom: u Bugarskoj 235 eura, u Rumunjskoj 275, u Latviji i Litvi po 380 eura, u Češkoj 407 eura, Mađarskoj 412, Hrvatskoj 433, Slovačkoj 435 eura, Poljskoj 453 i Estoniji 470 eura. U pet južnih članica minimalac je između 500 do 1.000 eura: u Portugalu 650 eura, Grčkoj 684, Malti 736, Sloveniji 805 i i Španjolskoj 826 eura. U preostalih sedam zemalja članica, svih redom na zapadu i sjeveru EU-a, minimalne su plaće osjetno iznad 1.000 eura: u Velikoj Britaniji iznose 1.397 eura, u Francuskoj 1.480, Njemačkoj 1.498, Belgiji 1.532, Nizozemskoj 1.552, Irskoj 1.563 a u Luksemburgu daleko najviših 1.999 eura. Ovdje Eurostatovi podaci. HRT, Poslovni

    25.01.2017. (15:30)

    Farbanje

    Klasna ‘osjetljivost’ europskog establišmenta

    Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker najavio da će se Komisija, u kontekstu borbe protiv nejednakosti i siromaštva, zalagati za uvođenje minimalne plaće u svim članicama EU. Iako se na prvu čini hvalevrijednom inicijativom, par aspekata ju ipak svodi na činjenicu da ju promovira dužnosnik koji je kao luksemburški premijer upravo poticao tu nejednakost pretvarajući svoju državicu u poreznu oazu za europske kompanije. Naime, od 28 članica EU samo njih 6 u svojim zakonskim okvirima ne poznaje institut minimalne plaće. Bilten

    09.12.2016. (19:53)

    Olabavite remen

    "Gospodarstvo od kojeg nema puno koristi"

    “Vlada kani minimalne plaće povećati za pet posto, a one u javnim službama za dva posto. Stotine tisuća zaposlenih trebale bi dobiti plaće barem stotinjak kuna veće. Tako Vlada želi popraviti posljedice porezne reforme napravljene u korist imućnijih, kojima će se plaće povećati i za nekoliko tisuća kuna mjesečno. Umjesto pritezanja građana i stezanja njihova remena, vlade će morati pritegnuti kapital, ograničiti mu slobodu kretanja te učiniti ga odgovornim za ljude i prostor na kojem zarađuje. Bez toga, sustav će ostati namješten za manjinu, pa ni hrvatski narod od vlastita gospodarstva neće imati puno koristi”, piše Novi list.