• Jučer (11:30)

    Mirovinska reforma rješava dvije preporuke Europske komisije, treću o povlaštenim mirovinama ne

    Preporuke Europske komisije iz svibnja su bile: “Obeshrabriti rani odlazak u mirovinu, ubrzati tranziciju prema povećanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu, te uskladiti propise za posebne kategorije umirovljenika s pravilima koja vrijede za opće mirovine”. E, u toj trećoj preporuci su branitelji i njih se zasad ne dira jer je lakše otrpjeti poneki protest u kojem je Bernardić, nego zaratiti s braniteljima. Opširnije o tome u Slobodnoj Dalmaciji.

    Prekjučer (12:30)

    A, ima li života prije smrti?!

    S prosvjeda protiv mirovinske reforme: Ima života i nakon rada

    Transparenti s današnjeg sindikalnog prosvjeda protiv mirovinske reforme: “Uzimate siromašnima, dajemo bogatima”, “Očekujte otpor, tek počinjemo”, “Ima života i nakon rada”, “Hoćemo Hrvatsku za radnike, a ne samo za političare!”, “S faksa na burzu, s posla na groblje”, “Mi smo izgradili, vi ste popljačkali”, “Penalizacija = siguran put u siromaštvo”…

    Četvrtak (15:30)

    Manje će možda biti više, a više manje

    Reforma: Umirovljenicima će biti teško izračunati isplati li se više ostati u prvom ili drugom stupu

    Prijedlog mirovinske reforme predviđa da korisnici kombiniranih mirovina (iz prvog i drugog stupa) dobivaju 20,25 posto dodatka na prvi stup, a korisnici mirovina samo iz prvog stupa dodatak od 27 posto, kao i dosad. Tu leži problem: ne postoji isti model indeksiranosti mirovina za prvi i drugi stup, pa će osiguranicima biti vrlo teško izračunati, kada budu išli u mirovinu, isplati li im se više ostati u prvom ili drugom stupum upozorava profesor Željko Potočnjak. Analitičar Danijel Nestić kaže da zato što drugom stupu nije dan puni dodatak od 27 posto čitav mirovinski sustav gubi smisao. Jutarnji

    Srijeda (22:10)

    19 pitanja i odgovora u vezi mirovinske reforme

    Slobodna Dalmacija donosi odgovore na 19 ključnih pitanja o mirovinskoj reformi, stažu, uplatama, dodatku, nasljeđivanju… Korisno. Prosječna mirovina za kolovoz iznosila je 2344,06 kuna, prosječna starosna mirovina određena na temelju mirovinskog staža od 40 i više godina iznosila je 3564,84 kune, a njezin udio u prosječnoj neto plaći iznosi 56,79 posto.

    30.09. (15:30)

    Na lijepe staračke oči

    Profesor Potočnjak: Polovina umirovljenika prima mirovinu koju nisu zaradili

    Imate preko 50 posto ljudi u sustavu koji primaju mirovinu koje nisu odraz onoga što su uplaćivali – rekao je Željko Potočnjak, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu u intervjuu TNT-u. Kaže i da je nužno pomaknuti dob za umirovljenje na 67 godina te izjednačiti dob za umirovljenje muškaraca i žena, ranije nego se najavljuje, da se njega pita. On jest u radnoj skupini od 49 stručnjaka za mirovinsku reformu, ali “te stvari za ministra” piše uža skupina, a da su ostali “trebali biti pokriće za to”.

    20.09. (09:30)

    Deda i baka na poslu

    Ministar Pavić: Cilj Vlade je odlazak u mirovinu sa što duljim stažem i većom mirovinom

    “Cilj ove Vlade je da ljudi koji odlaze u mirovinu, odlaze sa što duljim stažem, kako bi time imali i veće mirovine” rekao je ministar Marko Pavić, prenosi Jutarnji. Na konstataciju da obvezni mirovinski fondovi smatraju da 27 posto dodatka trebaju dobiti svi, a ne samo oni koji prebacuju štednju iz drugog stupa u prvi, Pavić je rekao da to košta – 40 milijardi kuna do 2040. godine.

    18.09. (15:30)

    Bit će to duga bitka, mada je ishod poznat

    Žustra Tema dana o prijedlogu mirovinske reforme

    U Temi dana su gostovali pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak i Krešimir Sever iz Nezavisnih sindikata Hrvatske. Prekratko radimo, premali broj ima 40 i više godina radnog staža (svega 20 posto), imamo veliki broj prijevremenih umirovljenja te da za mirovine trebamo osigurati 39 milijardi na godišnjoj razini, od toga 17 milijardi iz državnog proračuna – argumenti su za produljenje radnog vijeka. Naravno, nitko ne želi raditi dulje od onih prije, ali žestoka pozicija sindikata je prilično autistična jer ne prihvaća činjenicu neodrživosti postojećeg sustava. Video je u članku HRT-a.

  • Jučer (11:30)

    Mirovinska reforma rješava dvije preporuke Europske komisije, treću o povlaštenim mirovinama ne

    Preporuke Europske komisije iz svibnja su bile: “Obeshrabriti rani odlazak u mirovinu, ubrzati tranziciju prema povećanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu, te uskladiti propise za posebne kategorije umirovljenika s pravilima koja vrijede za opće mirovine”. E, u toj trećoj preporuci su branitelji i njih se zasad ne dira jer je lakše otrpjeti poneki protest u kojem je Bernardić, nego zaratiti s braniteljima. Opširnije o tome u Slobodnoj Dalmaciji.

    Prekjučer (12:30)

    A, ima li života prije smrti?!

    S prosvjeda protiv mirovinske reforme: Ima života i nakon rada

    Transparenti s današnjeg sindikalnog prosvjeda protiv mirovinske reforme: “Uzimate siromašnima, dajemo bogatima”, “Očekujte otpor, tek počinjemo”, “Ima života i nakon rada”, “Hoćemo Hrvatsku za radnike, a ne samo za političare!”, “S faksa na burzu, s posla na groblje”, “Mi smo izgradili, vi ste popljačkali”, “Penalizacija = siguran put u siromaštvo”…

    Četvrtak (15:30)

    Manje će možda biti više, a više manje

    Reforma: Umirovljenicima će biti teško izračunati isplati li se više ostati u prvom ili drugom stupu

    Prijedlog mirovinske reforme predviđa da korisnici kombiniranih mirovina (iz prvog i drugog stupa) dobivaju 20,25 posto dodatka na prvi stup, a korisnici mirovina samo iz prvog stupa dodatak od 27 posto, kao i dosad. Tu leži problem: ne postoji isti model indeksiranosti mirovina za prvi i drugi stup, pa će osiguranicima biti vrlo teško izračunati, kada budu išli u mirovinu, isplati li im se više ostati u prvom ili drugom stupum upozorava profesor Željko Potočnjak. Analitičar Danijel Nestić kaže da zato što drugom stupu nije dan puni dodatak od 27 posto čitav mirovinski sustav gubi smisao. Jutarnji

    Srijeda (22:10)

    19 pitanja i odgovora u vezi mirovinske reforme

    Slobodna Dalmacija donosi odgovore na 19 ključnih pitanja o mirovinskoj reformi, stažu, uplatama, dodatku, nasljeđivanju… Korisno. Prosječna mirovina za kolovoz iznosila je 2344,06 kuna, prosječna starosna mirovina određena na temelju mirovinskog staža od 40 i više godina iznosila je 3564,84 kune, a njezin udio u prosječnoj neto plaći iznosi 56,79 posto.

    30.09. (15:30)

    Na lijepe staračke oči

    Profesor Potočnjak: Polovina umirovljenika prima mirovinu koju nisu zaradili

    Imate preko 50 posto ljudi u sustavu koji primaju mirovinu koje nisu odraz onoga što su uplaćivali – rekao je Željko Potočnjak, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu u intervjuu TNT-u. Kaže i da je nužno pomaknuti dob za umirovljenje na 67 godina te izjednačiti dob za umirovljenje muškaraca i žena, ranije nego se najavljuje, da se njega pita. On jest u radnoj skupini od 49 stručnjaka za mirovinsku reformu, ali “te stvari za ministra” piše uža skupina, a da su ostali “trebali biti pokriće za to”.

    27.09. (12:45)

    Ruski zastupnici usvojili nepopularnu mirovinsku reformu – dob umirovljenja za muškarce povećana sa 60 na 65 godina, kod žena su malo popustili pritiscima pa će umjesto na 63 dob za umirovljenje biti povećana na 60 godina, sa sadašnjih 55

    Iscrpnije...
    20.09. (09:30)

    Deda i baka na poslu

    Ministar Pavić: Cilj Vlade je odlazak u mirovinu sa što duljim stažem i većom mirovinom

    “Cilj ove Vlade je da ljudi koji odlaze u mirovinu, odlaze sa što duljim stažem, kako bi time imali i veće mirovine” rekao je ministar Marko Pavić, prenosi Jutarnji. Na konstataciju da obvezni mirovinski fondovi smatraju da 27 posto dodatka trebaju dobiti svi, a ne samo oni koji prebacuju štednju iz drugog stupa u prvi, Pavić je rekao da to košta – 40 milijardi kuna do 2040. godine.

    18.09. (15:30)

    Bit će to duga bitka, mada je ishod poznat

    Žustra Tema dana o prijedlogu mirovinske reforme

    U Temi dana su gostovali pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak i Krešimir Sever iz Nezavisnih sindikata Hrvatske. Prekratko radimo, premali broj ima 40 i više godina radnog staža (svega 20 posto), imamo veliki broj prijevremenih umirovljenja te da za mirovine trebamo osigurati 39 milijardi na godišnjoj razini, od toga 17 milijardi iz državnog proračuna – argumenti su za produljenje radnog vijeka. Naravno, nitko ne želi raditi dulje od onih prije, ali žestoka pozicija sindikata je prilično autistična jer ne prihvaća činjenicu neodrživosti postojećeg sustava. Video je u članku HRT-a.