• 13.12.2017. (14:56)

    Normalno i sramno

    Što je žena s brkovima?

    Za jedan spol prirodni, poželjni i erotični, za drugi izvor anksioznosti i niskog samopouzdanja – dlačice na licu još su jedno mjesto na kojemu se snažno ocrtavaju kontradikcije i dvostruka mjerila koje patrijarhat postavlja pred muškarce i žene, piše Antonela Marušić u odličnom tekstu o ženama i dlakama. Osim toga, jeste li znali da je službeni izraz koji za ženske brkove koristi kozmetička struka – nausnice. Vox Feminae

    14.11.2017. (16:16)

    Natrag u budućnost

    Tech-kompanije su budućnost, a nije ih briga za jednakost žena!?

    Neravnoteže plaće i moći stavljaju muškarce u položaj zlostavljača, daje im kontrolu nad ekonomskim životima žena i posljedično utjecaj nad njihovim fizičkim životima, piše New Yorker u nešto dužem članku o spolnoj diskriminaciji u tehnološkim tvrtkama. Jedna bivša Teslina radnica iznosi, gotovo ironično, paradoks – ovo je industrija koja bi trebala biti budućnost, žele stvari učiniti drugačijima i boljima, a nije ih briga za jednakost žena.

    03.11.2017. (00:08)

    Woman Runner 2117.

    Jednakost između muškaraca i žena – za stotinu godina!

    Jaz u jednakosti između muškaraca i žena zatvorit će se za 100 godina, ako se nastavi sadašnjom brzinom, upozorio je Svjetski ekonomski forum u novom izvještaju gdje piše i da je ovo prvi puta da je jaz povećan u odnosu na prethodnu godinu otkako se izrađuje ljestvicu (2006.). Izvještaj rangira 144 države prema ekonomskih šansama, obrazovanju, političkoj participaciji i zdravlju, a ove godine žene imaju 68% šansi muškaraca, dok su lani imale malo većih 68.3%. Jednakost spolova najbliža je u zdravlju i obrazovanju, slaba je u politici i ekonomskim šansama, a upravo po ekonomiju bi bilo dobro da je ostvarena jednakost – Francuska i Njemačka dodale bi 300 milijardi dolara svojim ekonomijama kad bi žene bile jednake muškarcima. Hrvatska je s rezultatom 0,711 na 54. mjestu ljestvice, a među prvih pet su Island, Finska, Norveška, Švedska i Ruanda. Quartz

    06.11.2016. (20:47)

    Quo vadis

    Koliko nam je globalizacije potrebno?

    “U svojoj akademskoj karijeri uvijek sam se zalagao za slobodnu trgovinu. Ona je bila temelj materijalnog prosperiteta u poslijeratnoj Europi i omogućila je da se stotine milijuna ljudi izvuku iz ekstremne bijede i omoguće sebi pristojan život. Ali čini se da je globalizacija danas dostigla svoje krajnje granice. Zagovornici sporazuma poput CETA-e (i TTIP-a) u pravu su da će oni osigurati viši BDP, ali zaboravljaju da će rast biti ostvaren po visokoj cijeni za životnu sredinu. Osim toga, globalizacija je doprinijela izrazito nejednakoj raspodjeli dobitaka i gubitaka”, prenosi Peščanik tekst iz Social Europe.

    09.02.2016. (08:03)

    And everybody knows

    Od nogometa do nekretnina, nejednakost je izvor svih kriza

    Nejednakost utječe na sve nas. Živim u Amsterdamu, gdje cijene kuća sada rastu toliko snažno da im obični, radni ljudi ne mogu ni primirisati. U Londonu je tako već godinama – cijeli kvartovi postaju nemogući za priuštiti. Stoljetni nogometni klubovi postali su igrališta za milijardere. A trend se samo nastavlja – sve više i više bogatstva pada u ruke sve manjeg broja ljudi. A vjerujem da će toleriranje te rastuće nejednakosti otići u povijest kao najveća pogreška nakon komunizma, piše Guardian.

    18.01.2016. (00:23)

    Grafovi i gafovi

    Hrvatski brutalni porezi uništavaju gospodarski rast i povećavaju nejednakosti

    „Veliki porezi ne moraju nužno uništavati gospodarski rast (odnosno, oni koji se s time ne slažu, mogu se oko toga beskonačno sporiti). Ali znamo da je u hrvatskom slučaju to zaista tako. Naime, veliki porezi su u Hrvatskoj bili isključivo zato da bi se mogao podržavati javni sektor. Tokom ‘krize’ (a zapravo razotkrivanja naših slabosti) je javni sektor po broju zaposlenih ostao isti ili čak malo porastao, a privatni je izgubio oko 150.000 radnih mjesta. Stoga je lako zaključiti da su veliki porezi uništavali gospodarstvo, te da ova Vlada nije bila socijaldemokratska. Naime nije socijaldemokratski povećavati nezaposlenost i time stvarati velike razlike“, analizira Nenad Bakić.

    25.11.2015. (20:16)

    Tuga na jugu

    Najveća nejednakost na svijetu vlada na jugu EU

    Najveća nejednakost u razvijenom svijetu vlada u krizom poharanim južnim članicama EU, objavila je banka Morgan Stanley u novom izvještaju o održivoj ekonomiji. Najgore je stanje u Portugalu, Italiji, Grčkoj i Španjolskoj, a iza juga Europe slijedi SAD. Rast gospodarstva u Kini i Indiji smanjio je nejednakost u globalu, ali je nejednakost pojedinaca narasla. Telegram

    29.10.2015. (09:42)

    Gospoda i vlastela

    U kojem gradu vlada najveća nejednakost?

    Stanovnici londonskog East Enda organizirali su F*uck paradu u kojoj prosvjeduju protiv duboke nejednakosti koja vlada gradom: 10% najbogatijih posjeduje čak 60% nekretnina u Londonu. No London je, osim Amsterdama, jedini od 13 europskih gradova u kojima nejednakost zapravo ne raste – zato jer je oduvijek ukorijenjena. Grad koji svjedoči najvećem produbljenju jaza između bogatih i siromašnih jest Madrid. Istraživači se slažu da su za rast segregacije zaslužni globalizacija, ekonomsko restrukturiranje, povlačenje države i manjak investicija u socijalne stanove. Guardian

    27.10.2015. (10:45)

    Ipak smo u Europi

    Kolika je doista razlika između najbogatijih i najsiromašnijih u RH?

    Kad je Thomas Piketty prošle godine gostovao u Hrvatskoj, od Borisa Lalovca zatražio je i dobio podatke o plaćama (iako ne i o dohodcima od kapitala) koji pokazuju da je 10% onih koji primaju najviše plaće dobilo 21,7% ukupnog financijskog kolača, odnosno ukupnog neto dohotka, dok je 10% zaposlenih s najnižim plaćama dobilo tek 1,4%. Drugim riječima, gornja desetina prima 15,4 puta više od desetine najslabije plaćenih, no takvo stanje, barem kad su u pitanju plaće, mnogo je bliže egalitarnijem europskom sustavu nego neegalitarnom američkom, analizira Jutarnji.

  • 13.12.2017. (14:56)

    Normalno i sramno

    Što je žena s brkovima?

    Za jedan spol prirodni, poželjni i erotični, za drugi izvor anksioznosti i niskog samopouzdanja – dlačice na licu još su jedno mjesto na kojemu se snažno ocrtavaju kontradikcije i dvostruka mjerila koje patrijarhat postavlja pred muškarce i žene, piše Antonela Marušić u odličnom tekstu o ženama i dlakama. Osim toga, jeste li znali da je službeni izraz koji za ženske brkove koristi kozmetička struka – nausnice. Vox Feminae

    14.11.2017. (16:16)

    Natrag u budućnost

    Tech-kompanije su budućnost, a nije ih briga za jednakost žena!?

    Neravnoteže plaće i moći stavljaju muškarce u položaj zlostavljača, daje im kontrolu nad ekonomskim životima žena i posljedično utjecaj nad njihovim fizičkim životima, piše New Yorker u nešto dužem članku o spolnoj diskriminaciji u tehnološkim tvrtkama. Jedna bivša Teslina radnica iznosi, gotovo ironično, paradoks – ovo je industrija koja bi trebala biti budućnost, žele stvari učiniti drugačijima i boljima, a nije ih briga za jednakost žena.

    03.11.2017. (00:08)

    Woman Runner 2117.

    Jednakost između muškaraca i žena – za stotinu godina!

    Jaz u jednakosti između muškaraca i žena zatvorit će se za 100 godina, ako se nastavi sadašnjom brzinom, upozorio je Svjetski ekonomski forum u novom izvještaju gdje piše i da je ovo prvi puta da je jaz povećan u odnosu na prethodnu godinu otkako se izrađuje ljestvicu (2006.). Izvještaj rangira 144 države prema ekonomskih šansama, obrazovanju, političkoj participaciji i zdravlju, a ove godine žene imaju 68% šansi muškaraca, dok su lani imale malo većih 68.3%. Jednakost spolova najbliža je u zdravlju i obrazovanju, slaba je u politici i ekonomskim šansama, a upravo po ekonomiju bi bilo dobro da je ostvarena jednakost – Francuska i Njemačka dodale bi 300 milijardi dolara svojim ekonomijama kad bi žene bile jednake muškarcima. Hrvatska je s rezultatom 0,711 na 54. mjestu ljestvice, a među prvih pet su Island, Finska, Norveška, Švedska i Ruanda. Quartz

    18.10.2017. (13:49)

    Matematika kaže da se nejednakost može riješiti raspodjelom bogatstva, ne smanjenjem poreza

    Iscrpnije...
    06.11.2016. (20:47)

    Quo vadis

    Koliko nam je globalizacije potrebno?

    “U svojoj akademskoj karijeri uvijek sam se zalagao za slobodnu trgovinu. Ona je bila temelj materijalnog prosperiteta u poslijeratnoj Europi i omogućila je da se stotine milijuna ljudi izvuku iz ekstremne bijede i omoguće sebi pristojan život. Ali čini se da je globalizacija danas dostigla svoje krajnje granice. Zagovornici sporazuma poput CETA-e (i TTIP-a) u pravu su da će oni osigurati viši BDP, ali zaboravljaju da će rast biti ostvaren po visokoj cijeni za životnu sredinu. Osim toga, globalizacija je doprinijela izrazito nejednakoj raspodjeli dobitaka i gubitaka”, prenosi Peščanik tekst iz Social Europe.

    09.02.2016. (08:03)

    And everybody knows

    Od nogometa do nekretnina, nejednakost je izvor svih kriza

    Nejednakost utječe na sve nas. Živim u Amsterdamu, gdje cijene kuća sada rastu toliko snažno da im obični, radni ljudi ne mogu ni primirisati. U Londonu je tako već godinama – cijeli kvartovi postaju nemogući za priuštiti. Stoljetni nogometni klubovi postali su igrališta za milijardere. A trend se samo nastavlja – sve više i više bogatstva pada u ruke sve manjeg broja ljudi. A vjerujem da će toleriranje te rastuće nejednakosti otići u povijest kao najveća pogreška nakon komunizma, piše Guardian.