• 03.03. (10:03)

    Vlast je vlast, a čast je čast

    SDP-ovi uljezi na novinarskom prosvjedu – izglasali sramotni zakon kojim se novinarima sudi zbog istine

    Pišući o jučerašnjem novinarskom prosvjedu na ulicama Zagreba, Vojislav Mazzocco piše kako se tamo “našlo i nekoliko uljeza”, primijetivši neke SDP-ove političare: “Ne samo da nisu novinari nego su izravno odgovorni za gušenje novinarskih sloboda, sudjelovali su i sami u pritiscima na novinare, glasali za zakone koji nam posao pretvaraju u minsko polje tužbi. Bernardić je bio saborski zastupnik kada je SDP-ova većina izglasala sramotni zakonski članak o sramoćenju zbog kojeg su danas mnogi novinari i mediji na sudu iako su pisali ili govorili istinu”.

    01.10.2018. (13:30)

    Roboti novinari – revolucija ili kraj novinarstva?

    “Teoretski bi botovi mogli davati točne podatke u realnom vremenu, ali opet sve zavisi od toga kako su programirani i u koji kontekst stavljaju određene podatke, koje podatke izostave, a koje naglase… ako novinarstvo nastavi sa samoubilačkom praksom izvještavanja o trivijalnim temama, nametanjem zabave prikazane kroz tračeve, voajerstvo i manipulacije kontekstom, fotografijama i multimedijalnim prilozima, onda će se publika odviknuti od analitičkog novinarstva koje sučeljava argumente za i protiv koristeći vjerodostojne izvore”, smatra Đorđe Obradović, doktor komunikacijskih nauka i profesor na Sveučilišta u Dubrovniku. Aljazeera

    On dodaje da najveću opasnost po novinarstvo čine upravo novinari. “Kad se novinari naviknu da uz prilog o otmici posade s broda uz obale Nigerije stave fotografiju bilo kojeg broda s bilo kojeg mora i napišu ‘Ilustracija’, nesvjesni da time lažu vlastitu publiku, onda će vjerodostojnost medija postati još manja, a novinarstvo još manje važno publici kojoj će mnogi prilozi biti ‘ilustrirani’ umjesto istiniti. Roboti-novinari taj proces stvaranja sve većeg nepovjerenja u novinare i medije mogu ubrzati, ali da mnogi mediji, novinari i urednici ne teže samo većem broju klikova, gledatelja, slušatelja i čitatelja, bilo bi više prostora za analitičko novinarstvo”, kaže profesor Obradović.
    Njega će i biti ubuduće, samo što će možda postati elitno u smislu manjih grupa znalaca koji žele saznati što se događa oko njih i što im utječe na živote, a manje će biti masovno jer će se mase zadovoljavati zabavom i neće ih previše biti briga je li nešto istinito ili nije, nego je li zanimljivo i vizualno privlačno, dodaje on.

    više

    31.08.2018. (18:32)

    Sponzorirani članak?

    Emir Imamović Pirke: Nekada davno, kvaliteta nekog medija mjerila se njegovim sadržajem a ne brojem oglasa

    Jedan neuobičajeni članak u slavu novinarstva i tabloida 24 sata napisao je književnik i novinar Emir Imamović Pirke. Recimo: “Kao što se, kako je govorio Antun Gustav Matoš, i u najgorim novinama može dobro pisati, tako se i u šugavim vremenima poput ovih mogu praviti novine koje će vješto pomiriti tabloidni, tržišno potentni i profitabilni format i njegovu formu, ali će u njima ostati važno i da se dobro piše, da se civilizacijske vrijednosti ne propituju već brane i da, uz ostalo, preživi ono što je nekada bilo neizbježno, pa postalo ili rijetko ili nepoželjno.” Upravo je tako Imamović pomirio zanimljivo pisanje sa neuobičajenim stavom. Ako je reklama dobra je, a nije još je bolje.

    11.04.2018. (16:19)

    Osmrtnica

    Dežulović: Novinarstvo – izumrli zanat

    “Zabrinuti čuvari naše profesije, prizivajući kanoniziranu nezavisnost medija, vjerojatno su pobrkali današnje takozvano ‘novinarstvo’ s izumrlim zanatom neobično slična naziva. Imam ekskluzivnu vijest za njih: romantično novinarstvo kakvo zamišljaju – sa zadimljenim redakcijama, redakcijskim kafićima, ciničnim starim uredničkim liscima, nepokolebljivim glavnim urednicima, hrabrim reporterima i istraživačkim krticama što pred sudom odbijaju odati izvore – ne postoji. Ili barem ne postoji u Hrvatskoj. Ili barem ne postoji u Hrvatskoj već prilično odavno”, piše Boris Dežulović. N1

    02.02.2018. (22:30)

    Komercijalizacija = trivijalizacija

    Komentar: Profesija novinar/novinarka: Trasiranje puta u propast

    “Novinarstvo je mrtvo! Živjelo novinarstvo? Upravo je komercijalizam inicirao pad broja novinara, korporatizaciju vijesti i trivijalizaciju sadržaja, smanjenje raznolikosti sadržaja vijesti unatoč rastu broja medija. ‘Aplikabilnost za tržište’ postaje glavni ideologem koji leži u korijenu niza negativnih trendova u visokom obrazovanju, a posebno se odnose na marginalizaciju društveno-humanističkih programa. Postavlja se pitanje što sveučilište može ponuditi ako je praksa ključ?”, piše Helena Popović u zanimljivom komentaru za H-alter.

    16.11.2017. (12:06)

    Novinarstvo nije profesija [youtube]

    Bilten: Pala prodaja svih dnevnih i tjednih novina, novinari nepovratno odlaze

    Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja objavila je rezultate ispitivanja o stanju na tržištu tiska u Hrvatskoj za 2015. i 2016. godinu i pronašla da je ukupna naklada prodanih dnevnih novina u Hrvatskoj pala za 8 posto u 2016. (ukupno 73,7 milijuna prodanih primjeraka) u odnosu na prethodnu godinu. Pad prodaje pritom bilježe sve dnevne novine, ali i tjednici koji su u istom periodu pali za 13 posto. Pritom, podaci AZTN-a ne govore nam ono najvažnije, koliko je radnih mjesta izgubljeno kao posljedica pada prihoda tiskovina? Ignoriranje ovog problema traje već sigurno 10 godina. U tom periodu sektor je sužen za duplo, a gotovo svaki novinar koji ode iz medija više se u novinarstvo ne vraća, piše Bilten.

    17.04.2017. (11:53)

    Tiskarska pogreška

    Hrvatska štampa 80-ih i danas: Zlatno doba novinarstva i njegova propast

    “Novine su danas u svojoj šarolikosti praktično jednoumne. Glavna struja novina je dosadnija nego li osamdesetih, a osim toga novine na jednak način inzistiraju na održavanju postojećeg poretka. Dapače, osamdesetih je u novinama bilo više kritike socijalizma nego li što je danas kritike kapitalizma. Ljudi su tada novine više čitali i više su im vjerovali. Ponuda listova bila je ogromna, a u usporedbi s današnjima, tadašnje se naklade doimaju znanstvenom fantastikom”, donosi Lupiga feljton-kompilaciju razgovora s veteranima hrvatskog novinarstva koji su djelovali i u osamdesetima.

    13.02.2017. (23:02)

    U stavu mirno

    Ivančić: Mediji služe pasivizaciji publike

    “Autoritarni režimi ranije su se služili direktnom političkom cenzurom, a danas su u igri druge tehnike, ponajprije manipulacija. Više nema potrebe stornirati objavu neugodnih vijesti, nego će se uz takvu vijest plasirati još devet potpunih gluposti, ne bi li se na taj način zaslijepili čitatelji. Temeljna funkcija medija je pasivizacija publike. Oni žele uvjeriti prosječnoga čovjeka kako ne može učiniti ništa da promijeni svoj vlastiti položaj, a kamoli da mijenja stvari oko sebe ili sudjeluje u donošenju odluka”, govori u intervjuu novinar Viktor Ivančić o hrvatskim i globalnim, neprofitnim i mejnstrim medijima te o politici.

  • 03.03. (10:03)

    Vlast je vlast, a čast je čast

    SDP-ovi uljezi na novinarskom prosvjedu – izglasali sramotni zakon kojim se novinarima sudi zbog istine

    Pišući o jučerašnjem novinarskom prosvjedu na ulicama Zagreba, Vojislav Mazzocco piše kako se tamo “našlo i nekoliko uljeza”, primijetivši neke SDP-ove političare: “Ne samo da nisu novinari nego su izravno odgovorni za gušenje novinarskih sloboda, sudjelovali su i sami u pritiscima na novinare, glasali za zakone koji nam posao pretvaraju u minsko polje tužbi. Bernardić je bio saborski zastupnik kada je SDP-ova većina izglasala sramotni zakonski članak o sramoćenju zbog kojeg su danas mnogi novinari i mediji na sudu iako su pisali ili govorili istinu”.

    01.10.2018. (13:30)

    Roboti novinari – revolucija ili kraj novinarstva?

    “Teoretski bi botovi mogli davati točne podatke u realnom vremenu, ali opet sve zavisi od toga kako su programirani i u koji kontekst stavljaju određene podatke, koje podatke izostave, a koje naglase… ako novinarstvo nastavi sa samoubilačkom praksom izvještavanja o trivijalnim temama, nametanjem zabave prikazane kroz tračeve, voajerstvo i manipulacije kontekstom, fotografijama i multimedijalnim prilozima, onda će se publika odviknuti od analitičkog novinarstva koje sučeljava argumente za i protiv koristeći vjerodostojne izvore”, smatra Đorđe Obradović, doktor komunikacijskih nauka i profesor na Sveučilišta u Dubrovniku. Aljazeera

    On dodaje da najveću opasnost po novinarstvo čine upravo novinari. “Kad se novinari naviknu da uz prilog o otmici posade s broda uz obale Nigerije stave fotografiju bilo kojeg broda s bilo kojeg mora i napišu ‘Ilustracija’, nesvjesni da time lažu vlastitu publiku, onda će vjerodostojnost medija postati još manja, a novinarstvo još manje važno publici kojoj će mnogi prilozi biti ‘ilustrirani’ umjesto istiniti. Roboti-novinari taj proces stvaranja sve većeg nepovjerenja u novinare i medije mogu ubrzati, ali da mnogi mediji, novinari i urednici ne teže samo većem broju klikova, gledatelja, slušatelja i čitatelja, bilo bi više prostora za analitičko novinarstvo”, kaže profesor Obradović.
    Njega će i biti ubuduće, samo što će možda postati elitno u smislu manjih grupa znalaca koji žele saznati što se događa oko njih i što im utječe na živote, a manje će biti masovno jer će se mase zadovoljavati zabavom i neće ih previše biti briga je li nešto istinito ili nije, nego je li zanimljivo i vizualno privlačno, dodaje on.

    više

    31.08.2018. (18:32)

    Sponzorirani članak?

    Emir Imamović Pirke: Nekada davno, kvaliteta nekog medija mjerila se njegovim sadržajem a ne brojem oglasa

    Jedan neuobičajeni članak u slavu novinarstva i tabloida 24 sata napisao je književnik i novinar Emir Imamović Pirke. Recimo: “Kao što se, kako je govorio Antun Gustav Matoš, i u najgorim novinama može dobro pisati, tako se i u šugavim vremenima poput ovih mogu praviti novine koje će vješto pomiriti tabloidni, tržišno potentni i profitabilni format i njegovu formu, ali će u njima ostati važno i da se dobro piše, da se civilizacijske vrijednosti ne propituju već brane i da, uz ostalo, preživi ono što je nekada bilo neizbježno, pa postalo ili rijetko ili nepoželjno.” Upravo je tako Imamović pomirio zanimljivo pisanje sa neuobičajenim stavom. Ako je reklama dobra je, a nije još je bolje.

    05.05.2018. (07:12)

    Novinar i kolumnist Novog lista Boris Pavelić Hrvatskom novinarskom društvu vratio nagradu; "odbijam biti u društvu s novinarima koji se samo tako zovu", kaže on

    Iscrpnije...
    11.04.2018. (16:19)

    Osmrtnica

    Dežulović: Novinarstvo – izumrli zanat

    “Zabrinuti čuvari naše profesije, prizivajući kanoniziranu nezavisnost medija, vjerojatno su pobrkali današnje takozvano ‘novinarstvo’ s izumrlim zanatom neobično slična naziva. Imam ekskluzivnu vijest za njih: romantično novinarstvo kakvo zamišljaju – sa zadimljenim redakcijama, redakcijskim kafićima, ciničnim starim uredničkim liscima, nepokolebljivim glavnim urednicima, hrabrim reporterima i istraživačkim krticama što pred sudom odbijaju odati izvore – ne postoji. Ili barem ne postoji u Hrvatskoj. Ili barem ne postoji u Hrvatskoj već prilično odavno”, piše Boris Dežulović. N1

    02.02.2018. (22:30)

    Komercijalizacija = trivijalizacija

    Komentar: Profesija novinar/novinarka: Trasiranje puta u propast

    “Novinarstvo je mrtvo! Živjelo novinarstvo? Upravo je komercijalizam inicirao pad broja novinara, korporatizaciju vijesti i trivijalizaciju sadržaja, smanjenje raznolikosti sadržaja vijesti unatoč rastu broja medija. ‘Aplikabilnost za tržište’ postaje glavni ideologem koji leži u korijenu niza negativnih trendova u visokom obrazovanju, a posebno se odnose na marginalizaciju društveno-humanističkih programa. Postavlja se pitanje što sveučilište može ponuditi ako je praksa ključ?”, piše Helena Popović u zanimljivom komentaru za H-alter.

    16.11.2017. (12:06)

    Novinarstvo nije profesija [youtube]

    Bilten: Pala prodaja svih dnevnih i tjednih novina, novinari nepovratno odlaze

    Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja objavila je rezultate ispitivanja o stanju na tržištu tiska u Hrvatskoj za 2015. i 2016. godinu i pronašla da je ukupna naklada prodanih dnevnih novina u Hrvatskoj pala za 8 posto u 2016. (ukupno 73,7 milijuna prodanih primjeraka) u odnosu na prethodnu godinu. Pad prodaje pritom bilježe sve dnevne novine, ali i tjednici koji su u istom periodu pali za 13 posto. Pritom, podaci AZTN-a ne govore nam ono najvažnije, koliko je radnih mjesta izgubljeno kao posljedica pada prihoda tiskovina? Ignoriranje ovog problema traje već sigurno 10 godina. U tom periodu sektor je sužen za duplo, a gotovo svaki novinar koji ode iz medija više se u novinarstvo ne vraća, piše Bilten.

    27.05.2017. (13:15)

    Ravnateljica Hine Branka Gabriela Valentić: Hinu treba čuvati od političkih utjecaja

    Iscrpnije...