• 19.03. (11:30)

    To bi komotno mogli svake godine graditi most Sisak-Pleternica, srušit ga pa gradit ponovno

    Hrvatska godišnje ne uspije naplatiti 26 milijardi kuna poreza

    Zbog nenaplaćenog poreza Hrvatska godišnje gubi oko 3,5 milijarde eura proračunskih prihoda, ili oko 26 milijardi kuna, a države članice EU čak 825 milijardi eura, prema najnovijem istraživanju Europskog parlamenta, što je iznos koji je šokirao čak i naručitelje istraživanje – grupaciju socijaldemokratskih stranaka (ovdje cijeli izvještaj, PDF). Inače, Hrvatska se prema učinkovitosti prikupljanja svih poreza smjestila na sredinu europske ljestvice, a prema prikupljanju PDV-a na sami vrh europske učinkovitosti, bolje su samo Luksemburg i Švedska. Novi list

    03.02. (18:30)

    Otvoreno-zatvoreno

    Što znači biti otvoren iznutra i kako to utječe na investicije

    “Efikasnost države u provođenju jednakih pravila igre za sve pokazuje se kao preduvjet spremnosti plaćanja skupe socijalne države blagostanja. To ide pod ruku jedno s drugim. I može biti efikasno. Najgore je, kao u Italiji, imati nordijske poreze i slabu državu… Italija nema minimalnu plaću, kao ni Danska, no to ju ne čini Danskom. Italija je ovih dana ponovo u fokusu jer se ljulja na rubu recesije. No, treba imati u vidu da je Italija već godinama gospodarski notorno neuspješna zemlja”, piše Velimir Šonje za Ekonomski Lab.

    13.01. (22:30)

    Vrlo jednostavno

    Krugman: Zašto bogatima treba uvesti visoke poreze

    Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Paul Krugman u svojoj kolumni u The New York Timesu bez dlake na jeziku objašnjava zašto je demokratska kongresnica Alexandria Ocasio-Cortez u pravu kad se zalaže za visoke porezne stope za bogate, te kako Republikanska stranka obmanjuje javnost tvrdeći da će niže stope biti poticajne za gospodarstvo. “Budući da se stranka drži besmislenih gospodarskih ideja, preferira ekonomiste koji nemaju kredibilitet i nisu u stanju učinkovito lažirati čak ni vlastite podatke”, piše Krugman. Koliko bi taj porez trebao iznositi? Po jednoj procjeni, više od 80 posto! Index

    18.11.2018. (09:00)

    Kad država živi iznad mogućnosti

    5.000 kuna plaće trebalo bi biti neoporezivo, to je minimum za preživljavanje

    Ekonomski analitičar dr. Guste Santini pisao je premijeru Plekoviću jer nije oduševljen poreznim promjenama, za koje smatra da su u raskoraku s najavljivanjima. Smatra da iznos od 5000 kuna predstavlja minimum koji je potreban da bi se moglo preživjeti od plaće do plaće, i zalaže se da se to odmah uvede kao neoporezivo, do razine od 1000 eura. “Prigovori kako taj i takav pristup neće donijeti potrebne porezne prihode državi znači da zagovornici te i takvih ideja smatraju primjerenim da država živi iznad materijalnih mogućnosti gospodarstva i svojih građana”, kaže za Slobodnu

    17.09.2018. (23:30)

    Otvoreno pismo Vladi

    Ivan Pandžić: 54 posto od bruto plaće od 10.000 kuna ide državi, pogledajte kuda vaš novac odlazi

    Ivan Pandžić za 24 sata donosi analizu koliko od 10.000 kuna bruto plaće odlazi državi i ustanovio je – više od polovice. Poslušajte/pogledajte video u kojem dobrohotno savjetuje Vladi – Režite namete! (Za usporedbu evo jedan povijesni pregled poreza u Hrvatskoj u kojem se kaže da doba Franje Tahyja i nije bilo tako strašno kako se priča.)

    24 sata

    27.08.2018. (09:20)

    Članak kao da ga je Zdravko Marić pisao

    U prosječni iznajmljivač apartmana godišnje zaradi 70.707 kn, ali…

    Slobodna donosi izračun koji mnoge zanima, koliko zarađuje prosječni hrvatski iznajmljivač. Prosječni domaćin ima po dvije smještajne jedinice – sobe ili apartmana – s ukupno šest osnovnih i jednim pomoćnim ležajem. Prosječna cijena apartmana je 63 eura ili 21 euro po ležaju. Prošle godine je prosječni broj dana iznajmljivanja bio 65. Dakle, 7 ležajeva * 21 € * 65 dana = 9555 eura, odnosno 70.707 kuna. I dok prihodovna strana možda u grubo i stoji, članak ne donosi troškovnu stranu (režije, održavanje, spremanje, dočekivanje gosta, cijena kapitala…), već samo poreze – za broj ležaja ispod deset se plaća paušalni porez od 300 kuna po ležaju godišnje = 1.800 kn godišnje. Boravišna taksa u prosjeku stoji još 1.800 kn godišnje. Zaključak članka je tendenciozan da iznajmljivači plaćaju najmanji porez, međutim, ako bi se dodale samo režije i održavanje i boravišna taksa koja nije uključena u porez dolazi se do iznosa poreza koji je usporediv sa onim na trajni najam stana.

    25.07.2018. (16:51)

    Imaju pušače koji piju

    Marić protiv poskupljenja alkoholnih pića i cigareta za 50%

    Ministarstvo financija, doznaje Jutarnji, negativno se očitovalo o prijedlogu Zakona o zdravstvenom osiguranju Ministarstva zdravstva u kojem se predviđa povećanjem cijena cigareta i alkohola za čak 50 posto ne bi li se smanjili gubici zdravstvenog sustava. Marić kaže “dugove u zdravstvu ne treba rješavati samo na prihodovnoj, nego i na rashodovnoj strani”. HUP se boji rasta šverca i sive ekonomije na račun zaposlenih.

    11.06.2018. (13:29)

    Ma samo ti smanjuj

    Dilema: Smanjiti porez na plaće ili PDV

    Daleko od očiju javnosti ministar financija Zdravko Marić priprema novi krug poreznog rasterećenja koji bi krenuo od iduće godine. Tako bismo od 2019. mogli imati PDV od 24 ili u optimističnom scenariju od 23 posto, no alternativa bi mogli biti i manji porezi na rad i kapital. Mišljenja kibica sa strane su naravno različita. Predlaže se da niže stope doprinosa na plaću imaju zaposleni u STEM području, medicini, IT sektoru i slično – u kojima Hrvatska ima potencijala za veći izvoz, a danas se suočava s gubitkom radne snage zbog iseljavanja. Zagovornici nediranja PDV-a tvrde da je on najmanje neprijateljski prema poduzetnicima, a kako smo turistička zemlja, PDV je jedan od načina da se jače zahvati u džepove turista. Detaljnije Večernji

    05.06.2018. (17:52)

    Novac za dušu

    Usprkos padu broja vjernika crkve u Njemačkoj dobivaju sve više novaca

    Godine 2016. Njemačka katolička crkva je od poreza primila 6,15, a Protestantska crkva Njemačke 5,45 milijardi eura. Uz to su od države dobili još 538 milijuna eura. Broj vjernika kršćanskih crkava u Njemačkoj je pak u stalnom padu. Prema podacima Statističkog ureda Njemačke, još 1990. 72,3 posto građana Njemačke pripadalo je jednoj od dviju kršćanskih zajednica dok je taj broj u 2015. pao na 56 posto. Inače, s 1,2 milijuna uposlenih, crkva je, poslije države, najveći poslodavac u Njemačkoj. Novi list

  • 19.03. (11:30)

    To bi komotno mogli svake godine graditi most Sisak-Pleternica, srušit ga pa gradit ponovno

    Hrvatska godišnje ne uspije naplatiti 26 milijardi kuna poreza

    Zbog nenaplaćenog poreza Hrvatska godišnje gubi oko 3,5 milijarde eura proračunskih prihoda, ili oko 26 milijardi kuna, a države članice EU čak 825 milijardi eura, prema najnovijem istraživanju Europskog parlamenta, što je iznos koji je šokirao čak i naručitelje istraživanje – grupaciju socijaldemokratskih stranaka (ovdje cijeli izvještaj, PDF). Inače, Hrvatska se prema učinkovitosti prikupljanja svih poreza smjestila na sredinu europske ljestvice, a prema prikupljanju PDV-a na sami vrh europske učinkovitosti, bolje su samo Luksemburg i Švedska. Novi list

    03.02. (18:30)

    Otvoreno-zatvoreno

    Što znači biti otvoren iznutra i kako to utječe na investicije

    “Efikasnost države u provođenju jednakih pravila igre za sve pokazuje se kao preduvjet spremnosti plaćanja skupe socijalne države blagostanja. To ide pod ruku jedno s drugim. I može biti efikasno. Najgore je, kao u Italiji, imati nordijske poreze i slabu državu… Italija nema minimalnu plaću, kao ni Danska, no to ju ne čini Danskom. Italija je ovih dana ponovo u fokusu jer se ljulja na rubu recesije. No, treba imati u vidu da je Italija već godinama gospodarski notorno neuspješna zemlja”, piše Velimir Šonje za Ekonomski Lab.

    13.01. (22:30)

    Vrlo jednostavno

    Krugman: Zašto bogatima treba uvesti visoke poreze

    Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Paul Krugman u svojoj kolumni u The New York Timesu bez dlake na jeziku objašnjava zašto je demokratska kongresnica Alexandria Ocasio-Cortez u pravu kad se zalaže za visoke porezne stope za bogate, te kako Republikanska stranka obmanjuje javnost tvrdeći da će niže stope biti poticajne za gospodarstvo. “Budući da se stranka drži besmislenih gospodarskih ideja, preferira ekonomiste koji nemaju kredibilitet i nisu u stanju učinkovito lažirati čak ni vlastite podatke”, piše Krugman. Koliko bi taj porez trebao iznositi? Po jednoj procjeni, više od 80 posto! Index

    18.11.2018. (09:00)

    Kad država živi iznad mogućnosti

    5.000 kuna plaće trebalo bi biti neoporezivo, to je minimum za preživljavanje

    Ekonomski analitičar dr. Guste Santini pisao je premijeru Plekoviću jer nije oduševljen poreznim promjenama, za koje smatra da su u raskoraku s najavljivanjima. Smatra da iznos od 5000 kuna predstavlja minimum koji je potreban da bi se moglo preživjeti od plaće do plaće, i zalaže se da se to odmah uvede kao neoporezivo, do razine od 1000 eura. “Prigovori kako taj i takav pristup neće donijeti potrebne porezne prihode državi znači da zagovornici te i takvih ideja smatraju primjerenim da država živi iznad materijalnih mogućnosti gospodarstva i svojih građana”, kaže za Slobodnu

    17.09.2018. (23:30)

    Otvoreno pismo Vladi

    Ivan Pandžić: 54 posto od bruto plaće od 10.000 kuna ide državi, pogledajte kuda vaš novac odlazi

    Ivan Pandžić za 24 sata donosi analizu koliko od 10.000 kuna bruto plaće odlazi državi i ustanovio je – više od polovice. Poslušajte/pogledajte video u kojem dobrohotno savjetuje Vladi – Režite namete! (Za usporedbu evo jedan povijesni pregled poreza u Hrvatskoj u kojem se kaže da doba Franje Tahyja i nije bilo tako strašno kako se priča.)

    24 sata

    27.08.2018. (09:20)

    Članak kao da ga je Zdravko Marić pisao

    U prosječni iznajmljivač apartmana godišnje zaradi 70.707 kn, ali…

    Slobodna donosi izračun koji mnoge zanima, koliko zarađuje prosječni hrvatski iznajmljivač. Prosječni domaćin ima po dvije smještajne jedinice – sobe ili apartmana – s ukupno šest osnovnih i jednim pomoćnim ležajem. Prosječna cijena apartmana je 63 eura ili 21 euro po ležaju. Prošle godine je prosječni broj dana iznajmljivanja bio 65. Dakle, 7 ležajeva * 21 € * 65 dana = 9555 eura, odnosno 70.707 kuna. I dok prihodovna strana možda u grubo i stoji, članak ne donosi troškovnu stranu (režije, održavanje, spremanje, dočekivanje gosta, cijena kapitala…), već samo poreze – za broj ležaja ispod deset se plaća paušalni porez od 300 kuna po ležaju godišnje = 1.800 kn godišnje. Boravišna taksa u prosjeku stoji još 1.800 kn godišnje. Zaključak članka je tendenciozan da iznajmljivači plaćaju najmanji porez, međutim, ako bi se dodale samo režije i održavanje i boravišna taksa koja nije uključena u porez dolazi se do iznosa poreza koji je usporediv sa onim na trajni najam stana.

    25.07.2018. (16:51)

    Imaju pušače koji piju

    Marić protiv poskupljenja alkoholnih pića i cigareta za 50%

    Ministarstvo financija, doznaje Jutarnji, negativno se očitovalo o prijedlogu Zakona o zdravstvenom osiguranju Ministarstva zdravstva u kojem se predviđa povećanjem cijena cigareta i alkohola za čak 50 posto ne bi li se smanjili gubici zdravstvenog sustava. Marić kaže “dugove u zdravstvu ne treba rješavati samo na prihodovnoj, nego i na rashodovnoj strani”. HUP se boji rasta šverca i sive ekonomije na račun zaposlenih.

    11.06.2018. (13:29)

    Ma samo ti smanjuj

    Dilema: Smanjiti porez na plaće ili PDV

    Daleko od očiju javnosti ministar financija Zdravko Marić priprema novi krug poreznog rasterećenja koji bi krenuo od iduće godine. Tako bismo od 2019. mogli imati PDV od 24 ili u optimističnom scenariju od 23 posto, no alternativa bi mogli biti i manji porezi na rad i kapital. Mišljenja kibica sa strane su naravno različita. Predlaže se da niže stope doprinosa na plaću imaju zaposleni u STEM području, medicini, IT sektoru i slično – u kojima Hrvatska ima potencijala za veći izvoz, a danas se suočava s gubitkom radne snage zbog iseljavanja. Zagovornici nediranja PDV-a tvrde da je on najmanje neprijateljski prema poduzetnicima, a kako smo turistička zemlja, PDV je jedan od načina da se jače zahvati u džepove turista. Detaljnije Večernji