• 08.11.2017. (21:56)

    Jedini u svijetu

    Komentar: Samo je Hrvatska imala privatizaciju u ratu

    “Vrlo je čudna stvar da se privatizacija radila za vrijeme Domovinskog rata. Riječ je o slučaju bez presedana u svjetskoj povijesti. Cijela je društvena energija bila usmjerena na obranu zemlje. Ni mediji, ni javnost, ni politika nisu se punom pažnjom mogli baviti onim što se događa u privatizaciji. Da nije bilo rata, vjerojatno se ne bi događale privatizacijske gadosti koje su se dogodile. Tako da je lako moguće da činjenica da je rat trajao bila odlučujuća da se u privatizaciju uopće i krene”, piše Zlatko Crnčec. Novi list

    18.04.2017. (06:02)

    Smrdi, smrdi, užasno smrdi

    U sjeni lex Agrokora donosi se zakon o privatizaciji komunalija

    Govoreći prošli tjedan o nacrtu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu, ministar Kuščević nazvao ga je grubim nacrtom, no njegove su temeljne postavke jasne – radi se o privatizaciji komunalnih usluga: uvode se koncesije, javna trgovačka društva u kojemu udjele mogu imati privatni subjekti, ugovori o povjeravanju poslova i udruge kojima osnivači mogu biti i privatni subjekti. Većina ozloglašenih primjera privatizacije komunalnih usluga u svijetu – od vodnih usluga, gospodarenja otpadom pa sve do javnog prijevoza – realizirala se upravo korištenjem tih upravljačkih instrumenata. Pri tome su najčešći ishod bili povećani profiti privatnih tvrtki, povećani računi građanima i smanjena kvaliteta komunalnih usluga, upozorava Zelena akcija.

    21.01.2017. (21:56)

    Samo transparentno

    Dio ministara iz vrha HDZ-a protiv otkupa Ine

    Ne samo članovi vrha HDZ-a, nego i HDZ-ovi ministri u Vladi sve više daju do znanja da je premijerova odluka o kupnji Ine bila ishitrena, pa čak i pogrešna, piše Večernji, koji tvrdi da većina sugovornika iz vrha HDZ-a tu odluku drži strateško-komunikacijskom pogreškom premijera, koji je poslušao inicijativu potpredsjednice Vlade Martine Dalić, koja je predložila i privatizaciju HEP-a, no smatraju da je priča o otkupu Ine prenagljena. Navodno je Vlada neformalno kontaktirala s MOL-om i govori se o cijeni Ininih dionica od 10 milijardi kuna.

    07.01.2017. (22:36)

    Šaka suza, vrića love

    Što nam je to dala privatizacija?

    Jedan od najbitnijih problema u privatizaciji bio je taj što su imatelji dionica kupljenih na otplatu mogli koristiti upravljačka prava kao da su dionice otplaćene, tako da je privatizacijskim maherima bilo prihvatljivo i isplativo da čim prije rasprodaju imovinu poduzeća čije neotplaćene dionice posjeduju, i da onda s tim kapitalom idu u daljnja osvajanja. To ponašanje u nekim je krugovima nazvano “Kutlin bicikl”, po najpoznatijem od privatizacijskih mešetara, piše Lupiga u opširnom pregledu cijelog mračnog razdoblja hrvatske povijesti.

    01.08.2016. (19:26)

    Svoga dijela gospodar

    10 savjeta za upravljanje državnim poduzećima

    “Rasprodaja obiteljskog srebra” za većinu je državnih poduzeća u Hrvatskoj nužna za upjeh, no ključne su depolitizacija i profesionalizacija upravljanja, zaključuju ekonomist Velimir Šonje i pravnik Siniša Petrović u analizi koju su objavili u Privrednim kretanjima. Svoja rješenja dali su u 10 točaka: jasno artikulirati javni interes, reforma DUUDI-ja, ravnopravno tržišno natjecanje, plaće i nagrade prema mjerljivim kriterijima, izbor nadzornih odbora otvoren javnosti i depolitizacija. Jutarnji

    29.06.2016. (10:04)

    Kap po kap

    O stanju vodnih izvora u Hrvatskoj

    Vodni izvori u kojima se eksploatira i pitka voda za kućanstva još su uvijek u državnom, tj. javnom vlasništvu i za njih su odgovorne Hrvatske vode, osim posebnih oblika uporabe koji se odnose na koncesije za odvojeno korištenje – u čemu je najuspješnija Agrokorova Jamnica kao najveći privatni crpitelj u Hrvatskoj s 82 milijuna kuna dobiti u 2014. i više nego povoljnom cijenom od tri lipe po litri. O mogućnostima, modelima i posljedicama privatizacije kroz koncesije i studiji Naša voda koja razotkriva nerasvijetljenost sustava pišu Novosti.

    17.06.2016. (13:55)

    Još jedna tužna

    Kako je u privatizacijskom plamenu nestala Tvornica žigica Drava

    Simboli hrvatske industrijske proizvodnje nisi bile samo metalske i elektrotehničke tvornice, već i tvornice koje su proizvodile neke predmete široke potrošnje, koje danas masovno uvozimo. Primjerice, šibice su se proizvodile u Tvornici žigica Drava Osijek koju je 1856. osnovao Emerich Reisner. Proizvodnja je zaustavljena 2003. zbog ‘jeftine konkurencije iz Kine’. Cijelu priču donosi Lupiga.

    13.06.2016. (09:06)

    Svoje damo, što jeftinije!

    Končar na vjetrometini tržišta

    Tvrtka Končar-Elektroindustrija d.d. profitabilna je i stabilna: prošle je godine uprihodila 178 milijuna kuna, a izvozi više od 50% svojih proizvoda, i to u 75 zemalja svijeta. Nakon što je po kratkom postupku skinuta s popisa strateških interesa, prodano je 20% preostalog državnog udjela fondovima, i to za samo 360 milijuna kuna (pod izlikom otplate vanjskoga duga?!). Privatizacijom je dovedena u pitanje ne samo egzistencija za 3600 Končarovih radnika, već i Končarevi dobavljači i kupci, među kojima je veliki klijent primjerice HEP, piše H-alter.

  • 08.11.2017. (21:56)

    Jedini u svijetu

    Komentar: Samo je Hrvatska imala privatizaciju u ratu

    “Vrlo je čudna stvar da se privatizacija radila za vrijeme Domovinskog rata. Riječ je o slučaju bez presedana u svjetskoj povijesti. Cijela je društvena energija bila usmjerena na obranu zemlje. Ni mediji, ni javnost, ni politika nisu se punom pažnjom mogli baviti onim što se događa u privatizaciji. Da nije bilo rata, vjerojatno se ne bi događale privatizacijske gadosti koje su se dogodile. Tako da je lako moguće da činjenica da je rat trajao bila odlučujuća da se u privatizaciju uopće i krene”, piše Zlatko Crnčec. Novi list

    18.04.2017. (06:02)

    Smrdi, smrdi, užasno smrdi

    U sjeni lex Agrokora donosi se zakon o privatizaciji komunalija

    Govoreći prošli tjedan o nacrtu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu, ministar Kuščević nazvao ga je grubim nacrtom, no njegove su temeljne postavke jasne – radi se o privatizaciji komunalnih usluga: uvode se koncesije, javna trgovačka društva u kojemu udjele mogu imati privatni subjekti, ugovori o povjeravanju poslova i udruge kojima osnivači mogu biti i privatni subjekti. Većina ozloglašenih primjera privatizacije komunalnih usluga u svijetu – od vodnih usluga, gospodarenja otpadom pa sve do javnog prijevoza – realizirala se upravo korištenjem tih upravljačkih instrumenata. Pri tome su najčešći ishod bili povećani profiti privatnih tvrtki, povećani računi građanima i smanjena kvaliteta komunalnih usluga, upozorava Zelena akcija.

    21.01.2017. (21:56)

    Samo transparentno

    Dio ministara iz vrha HDZ-a protiv otkupa Ine

    Ne samo članovi vrha HDZ-a, nego i HDZ-ovi ministri u Vladi sve više daju do znanja da je premijerova odluka o kupnji Ine bila ishitrena, pa čak i pogrešna, piše Večernji, koji tvrdi da većina sugovornika iz vrha HDZ-a tu odluku drži strateško-komunikacijskom pogreškom premijera, koji je poslušao inicijativu potpredsjednice Vlade Martine Dalić, koja je predložila i privatizaciju HEP-a, no smatraju da je priča o otkupu Ine prenagljena. Navodno je Vlada neformalno kontaktirala s MOL-om i govori se o cijeni Ininih dionica od 10 milijardi kuna.

    07.01.2017. (22:36)

    Šaka suza, vrića love

    Što nam je to dala privatizacija?

    Jedan od najbitnijih problema u privatizaciji bio je taj što su imatelji dionica kupljenih na otplatu mogli koristiti upravljačka prava kao da su dionice otplaćene, tako da je privatizacijskim maherima bilo prihvatljivo i isplativo da čim prije rasprodaju imovinu poduzeća čije neotplaćene dionice posjeduju, i da onda s tim kapitalom idu u daljnja osvajanja. To ponašanje u nekim je krugovima nazvano “Kutlin bicikl”, po najpoznatijem od privatizacijskih mešetara, piše Lupiga u opširnom pregledu cijelog mračnog razdoblja hrvatske povijesti.

    01.08.2016. (19:26)

    Svoga dijela gospodar

    10 savjeta za upravljanje državnim poduzećima

    “Rasprodaja obiteljskog srebra” za većinu je državnih poduzeća u Hrvatskoj nužna za upjeh, no ključne su depolitizacija i profesionalizacija upravljanja, zaključuju ekonomist Velimir Šonje i pravnik Siniša Petrović u analizi koju su objavili u Privrednim kretanjima. Svoja rješenja dali su u 10 točaka: jasno artikulirati javni interes, reforma DUUDI-ja, ravnopravno tržišno natjecanje, plaće i nagrade prema mjerljivim kriterijima, izbor nadzornih odbora otvoren javnosti i depolitizacija. Jutarnji

    29.06.2016. (10:04)

    Kap po kap

    O stanju vodnih izvora u Hrvatskoj

    Vodni izvori u kojima se eksploatira i pitka voda za kućanstva još su uvijek u državnom, tj. javnom vlasništvu i za njih su odgovorne Hrvatske vode, osim posebnih oblika uporabe koji se odnose na koncesije za odvojeno korištenje – u čemu je najuspješnija Agrokorova Jamnica kao najveći privatni crpitelj u Hrvatskoj s 82 milijuna kuna dobiti u 2014. i više nego povoljnom cijenom od tri lipe po litri. O mogućnostima, modelima i posljedicama privatizacije kroz koncesije i studiji Naša voda koja razotkriva nerasvijetljenost sustava pišu Novosti.