• 02.11. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    21.09. (23:30)

    Planeta Mozak

    Što bi se dogodilo kad bi svi uzimali “lijekove za pamet”

    30 posto Amerikanaca u posljednjih je godinu dana uzelo neku od supstanci za jačanje funkcije mozga (kolokvijalno zvane “smart drugs” ili nootropics) i općenito ih sve više i više ljudi uzima. Hoće li takva vrsta poticanja rada mozga dovesti do velikih inovacija, ili možda do eksplozije ekonomskog rasta, hoće li radni tjedan biti kraći jer će ljudi biti efikasniji, i što bi se dogodilo kad bi ih svi uzimali? – pita se BBC u vrlo zanimljivom članku.

    10.04. (20:30)

    Šljakica

    RH među državama EU-a s najnižim troškovima rada po satu u 2017.

    Hrvatska je u 2017. godini bila među zemljama EU s najnižim troškovima rada po satu, dva i pol puta ispod prosjeka, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini EU-a prosječni troškovi rada po satu iznosili su lani 26,8 eura, a u eurozoni 30,3 eura. Najviši prosječni trošak rada po satu u gospodarstvu u 2017. bilježila Danska, od 42,5 eura, a najniži Bugarska – 4,9 eura. U Hrvatskoj se rad plaćao u prosjeku 10,6 eura po satu. HRT

    23.03. (20:30)

    Razlike cijena rada

    Satnica u Hrvatskoj 8,5€, u Luksemburgu 45€

    Prema podacima Eurostata, u sat vremena Hrvat zaradi 8,5 eura – pet puta manje nego u Luksemburgu gdje je najbolja satnica od 45 eura. Usporedbe radi, u Njemačkoj je satnica 32€, u Irskoj 29€, a u Sloveniji 16,4€. Samo pet zemalja EU je lošije od Hrvatske: u Litvi je satnica 8,4€, u Mađarskoj 7,6€, u Poljskoj 6€, a Rumunjska i Bugarska imaju satnice niže od 6€. Dnevnik.hr

    21.01. (16:30)

    Trebalo bi raditi manje

    Prevelika količina rada nas ubija, više od 39 sati tjedno predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje

    Raditi prekovremeno danas u velikom broju tvrtki postaje normom. Potrebno je raditi do kasno u noć, van radnog vremena odgovarati na elektronsku poštu i sasvim podrediti život poslu. Pretjerani rad je postao standard. Opuštanje, hobiji, provođenje vremena s djecom ili čitanje knjiga poistovjećuju se s lijenošću. Tako nas uči nova mitologija rada. No nedostatak odmora uzrokuje stres i iscrpljenost koji su potencijalni ubojice. Jutarnji, Guardian

    09.12.2017. (15:57)

    Jesu li pare vrijedne rizika

    Od noćnih smjena možete se razboljeti, čak i dobiti rak

    Između 7 i 15 posto radne snage u industrijaliziranim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada usprkos dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje, otkriva studija Sveučilišta Princeton. Zanemarivanje biološkog sata aktivira stresni mehanizam kod čovjeka – povećava razinu šećera u krvi i krvni tlak. Povišena razina stresa može uzrokovati kardiovaskularne bolesti ili metaboličke abnormalnosti te otežati rad imunološkog sustava, što pak vodi do više stope raka debelog crijeva ili raka dojke. Prema klasifikaciji WHO-a, noćni rad je legitiman potencijalni uzročnik raka. Jutarnji

    10.10.2017. (11:54)

    Stres za džep

    Na ugovorima kraćim od mjesec dana čak 1,3 milijuna radnika u Europi

    Iako su ugovori o radu s punim radnim vremenom i dalje dominantni, tijekom posljednjih 20 godina u cijeloj Europi povećao se udio nestandardnih oblika rada, od primjerice, zadnjih godina sve raširenijeg rada putem digitalnih platformi, preko lažnog samozapošljavanja, rada na poziv, rada na temelju vaučera. Jedna od zabrinjavajućih pojava je i povećanje ugovora koji traju manje od mjesec dana, tako radi gotovo 1,3 milijuna radnika, što je tri puta više nego 2002. Novi list

    22.09.2017. (16:44)

    U žrvnju

    Pod lažnim imenom novinarka radila mizerno plaćene poslove

    Alexandra Saša Uhlová, novinarka i majka četvero djece odlučila se početkom ove godine na neobičan poduhvat, do sada nezabilježen u češkom novinarstvu. Pod lažnim je imenom u pola godine promijenila pet teških, minimalno plaćenih poslova u bolničkoj praonici rublja, u tvornici peradi, u tvornici za obradu otpada, u supermarketu na blagajni, na traci u tvornici aparata za brijanje. O svom je iskustvu, patnjama, iscrpljenosti i tome kako se krše prava radnika, napisala reportažu pod nazivom ‘Heroji kapitalističkog rada’. Lupiga

    13.06.2017. (07:41)

    Radim na radu

    Važno za dobar rad – odmor, ljenčarenje, razmišljanje…

    Da bi se napravilo posao treba raditi, ali potrebne su i druge stvari za koje se čini da će odmagati – odmor, ljenčanjere, manje rada. Dakle, znanstveno dokazano – 10% najproduktivnijih radnika uopće ne radi prekovremeno nego, naprotiv, rade manje od 8 sati na dan, pri čemu na svakih 52 minute fokusiranog rada uzmu 17 minuta pauze. Strogi plan tkđ. ne pomaže jer je demotivirajući, nepredviđana ometanja naruše ga pa treba ostaviti mjesta za improvizaciju. Investitor Warren Buffett poznat poznat je po tome da u svom kalendaru ima dane kad nema ništa zakazano nego tada – sjedi i razmišlja. Bill Gates je to usvojio, a slično pravilo vrijedi i u Googleu. Kad se već radi važno je duboko fokusirani rad, piše BBC.

    31.05.2017. (15:37)

    Uopće ne raditi

    Je li bolje raditi 8 sati ili 5 sati dnevno?

    Jedan bloger ima zanimljiv post u kojem objašnjava razloge zašto bi idealno radno vrijeme bilo 5 sati dnevno. Naime, s tempom od 8 sati više se trošio, a ono malo slobodnog vremena provodio je odmarajući se od posla i pripremajući se za novi radni dan. No kada je počeo raditi 5 sati imao je više vremena za hobije, produktivnost na poslu mu je porasla, kao i osobno zadovoljstvo.

  • 02.11. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    21.09. (23:30)

    Planeta Mozak

    Što bi se dogodilo kad bi svi uzimali “lijekove za pamet”

    30 posto Amerikanaca u posljednjih je godinu dana uzelo neku od supstanci za jačanje funkcije mozga (kolokvijalno zvane “smart drugs” ili nootropics) i općenito ih sve više i više ljudi uzima. Hoće li takva vrsta poticanja rada mozga dovesti do velikih inovacija, ili možda do eksplozije ekonomskog rasta, hoće li radni tjedan biti kraći jer će ljudi biti efikasniji, i što bi se dogodilo kad bi ih svi uzimali? – pita se BBC u vrlo zanimljivom članku.

    10.04. (20:30)

    Šljakica

    RH među državama EU-a s najnižim troškovima rada po satu u 2017.

    Hrvatska je u 2017. godini bila među zemljama EU s najnižim troškovima rada po satu, dva i pol puta ispod prosjeka, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini EU-a prosječni troškovi rada po satu iznosili su lani 26,8 eura, a u eurozoni 30,3 eura. Najviši prosječni trošak rada po satu u gospodarstvu u 2017. bilježila Danska, od 42,5 eura, a najniži Bugarska – 4,9 eura. U Hrvatskoj se rad plaćao u prosjeku 10,6 eura po satu. HRT

    23.03. (20:30)

    Razlike cijena rada

    Satnica u Hrvatskoj 8,5€, u Luksemburgu 45€

    Prema podacima Eurostata, u sat vremena Hrvat zaradi 8,5 eura – pet puta manje nego u Luksemburgu gdje je najbolja satnica od 45 eura. Usporedbe radi, u Njemačkoj je satnica 32€, u Irskoj 29€, a u Sloveniji 16,4€. Samo pet zemalja EU je lošije od Hrvatske: u Litvi je satnica 8,4€, u Mađarskoj 7,6€, u Poljskoj 6€, a Rumunjska i Bugarska imaju satnice niže od 6€. Dnevnik.hr

    21.01. (16:30)

    Trebalo bi raditi manje

    Prevelika količina rada nas ubija, više od 39 sati tjedno predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje

    Raditi prekovremeno danas u velikom broju tvrtki postaje normom. Potrebno je raditi do kasno u noć, van radnog vremena odgovarati na elektronsku poštu i sasvim podrediti život poslu. Pretjerani rad je postao standard. Opuštanje, hobiji, provođenje vremena s djecom ili čitanje knjiga poistovjećuju se s lijenošću. Tako nas uči nova mitologija rada. No nedostatak odmora uzrokuje stres i iscrpljenost koji su potencijalni ubojice. Jutarnji, Guardian

    09.12.2017. (15:57)

    Jesu li pare vrijedne rizika

    Od noćnih smjena možete se razboljeti, čak i dobiti rak

    Između 7 i 15 posto radne snage u industrijaliziranim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada usprkos dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje, otkriva studija Sveučilišta Princeton. Zanemarivanje biološkog sata aktivira stresni mehanizam kod čovjeka – povećava razinu šećera u krvi i krvni tlak. Povišena razina stresa može uzrokovati kardiovaskularne bolesti ili metaboličke abnormalnosti te otežati rad imunološkog sustava, što pak vodi do više stope raka debelog crijeva ili raka dojke. Prema klasifikaciji WHO-a, noćni rad je legitiman potencijalni uzročnik raka. Jutarnji

    12.10.2017. (12:45)

    Ted: Na radnim mjestima u budućnosti uopće se nećete osjećati kao da radite

    Iscrpnije...
    10.10.2017. (11:54)

    Stres za džep

    Na ugovorima kraćim od mjesec dana čak 1,3 milijuna radnika u Europi

    Iako su ugovori o radu s punim radnim vremenom i dalje dominantni, tijekom posljednjih 20 godina u cijeloj Europi povećao se udio nestandardnih oblika rada, od primjerice, zadnjih godina sve raširenijeg rada putem digitalnih platformi, preko lažnog samozapošljavanja, rada na poziv, rada na temelju vaučera. Jedna od zabrinjavajućih pojava je i povećanje ugovora koji traju manje od mjesec dana, tako radi gotovo 1,3 milijuna radnika, što je tri puta više nego 2002. Novi list

    22.09.2017. (16:44)

    U žrvnju

    Pod lažnim imenom novinarka radila mizerno plaćene poslove

    Alexandra Saša Uhlová, novinarka i majka četvero djece odlučila se početkom ove godine na neobičan poduhvat, do sada nezabilježen u češkom novinarstvu. Pod lažnim je imenom u pola godine promijenila pet teških, minimalno plaćenih poslova u bolničkoj praonici rublja, u tvornici peradi, u tvornici za obradu otpada, u supermarketu na blagajni, na traci u tvornici aparata za brijanje. O svom je iskustvu, patnjama, iscrpljenosti i tome kako se krše prava radnika, napisala reportažu pod nazivom ‘Heroji kapitalističkog rada’. Lupiga