• 14.03. (22:30)

    Nema straha od recesije, samo straha od straha

    Ekonomski lab: 10-godišnji prinos na obveznice prvi put ispod 2%

    Ekonomski lab u osmom nastavku serijala o recesiji koja, prema nekima, “sad-će-samo-što-nije”, piše da je 10-godišnji prinos na hrvatsku državnu obveznicu ovaj tjedan prvi put pao ispod 2%, dok se realan promet u trgovini na malo u siječnju nalazio 4,3% iznad siječnja 2018., a i izvoz je, u kunskoj protuvrijednosti, porastao 4% prema lanjskom siječnju. Zaključak je da prolazimo kroz dobar početak godine, a da se na eventualne prve jače signale recesije treba čekati kraj godine.

    05.03. (22:30)

    Ne može recesija doći do daha

    Ekonomski lab: Kamate su niske pa investitori ulažu u dionice

    U svijetu niskih kamatnih stopa, investitori su spremni progutati veći rizik kako bi došli do viših prinosa, pa su dionice logična destinacija. Što, naravno, ne znači da se takav odnos snaga može protegnuti unedogled, ali za sada itekako ide u prilog optimistima na Wall Streetu, podgrijavajući pozitivan trend – analizira Ekonomski lab sklonost investitora dionicama u sjeni navodno definitivne recesije koja će “nekad-ne-zna-se-kad”.

    19.02. (20:30)

    Čekajući Đeknu

    Miran san Ekonomskog laba: Ka’će recesija

    Ekonomski lab u iščekivanju nove recesije navodi da su danas u Hrvatskoj tri stvari različite nego prije 10 godina kad je udarila kriza:
    – Prije krize 2009. bruto priljev kapitala iznosio je 18% BDP-a, te je pad priljeva na nulu kroz tri godine imao karakter tsunamija. Sada takvog priljeva, koji bi se mogao zaustaviti nema, jer se snaga priljeva kreće u rasponu do 5% BDP-a.
    – Najveći dio proračunske alokacije koju treba povući iz EU fondova do 2023. još nije povučen (drugo je što je ugovoreno), što ukazuje na mogućnost koncentracije priljeva novca 2020.-2023.
    – Zahvaljujući povlačenju novca iz EU neće doći do pada državnih investicija kao 2009.

    15.02. (08:30)

    Nabili mišiće

    Stručnjaci: Kriza će doći, ali Hrvatska je sad spremna za nju

    “Priroda poslovnih ciklusa takva je da su recesije neizbježne i da se periodično ponavljaju” – kaže ekonomistica Maruška Vizek i dodaje da se recesiju može i prisilno izazvati: “Ako mediji budu sustavno kreirali kolektivnu recesijsku psihozu, recesija nam se onda može dogoditi i prije nego što bi se dogodila normalnim putem (djelovanjem ekonomskih sila)”. “Hrvatska ima unutarnjih rezervi za ublažavanje onoga što ekonomisti zovu vanjski šok, a što se možda valja iza brda”, kaže Velimir Šonje, a Damir Novotny da su, za razliku od 2008., danas “tvrtke više orijentirane na izvoz. Poduzeća su vitalnija. Domaće banke su u nikad boljem stanju, a devizne rezerve su više nego ikad u povijesti”. T-Portal

    09.02. (16:30)

    Natrag u bananu

    Ivan Pandžić: 2019. ćemo pregurati, ali dolaze bolni dani

    Ako Hrvatska treba paziti što se događa u bilo koje dvije države u Eurospkoj uniji, onda su to Italija i Njemačka. A obje upadaju u recesiju. Ovu godinu još ćemo nekako pregurati zbog turizma, rasta plaća, zaposlenosti, EU fondova i novca iseljenika, ali onda opet stižu bolni dani. Velik problem je što nismo iskoristili dobre godine za reforme – Ivan Pandžić, 24 sata.

    24.01. (10:30)

    Ja bi mogo da mogu, ja bi znao da znam

    Maruška Vizek: Ne trebamo srljati s uvođenjem eura, naša ekonomija to ne može podnijeti

    “Ne treba srljati kada mi ne ispunjavamo kriterije nego samo imamo volju i zato što nam se tako namjestila situacija… Mi ne nalikujemo dostatno na ekonomije u europodručju, a zdravih ekonomskih temelja nemamo. Trebali bi s malo više opreza ulaziti u dugoročne projekte”, kaže ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek. Najavljuje i novu recesiju: “Ekonomski ciklusi su takvi da nas sljeduje recesija, ali je pitanje hoće li se dogoditi za tri mjeseca ili tri godine”. N1

    22.01. (23:30)

    Oblači se sa zapada

    73 posto ulagača očekuje recesiju u iduće 2 godine

    Od 260 portfeljnih menadžera te buy-side i sell-side analitičara njih gotovo dvije trećine očekuje da dođe recesija u iduća 24 mjeseca. 2017. godine recesiju je očekivalo njih 53 posto, prema ovoj, redovitoj anketi Boston Consulting Group. 33 posto ulagača je optimistično kada je riječ o potencijalu tržišta u sljedećih 12 mjeseci, godinu prije optimistično je njih gotovo polovica (Index).

    07.01. (00:00)

    Na putu prema dolje

    Njemački vicekancelar: Godine obilja su prošlost

    Prema procjenama, Njemačka bi kao izvozno orijentirana nacija mogla biti natprosječno pogođena globalnom recesijom i protekcionističkim tendencijama. “Za 2018. ćemo još jednom zabilježiti porast prihoda od poreza, ali godine obilja su iza nas”, upozorio je njemački vicekancelar i ministar financija Olaf Scholz (SPD) u razgovoru za nedjeljno izdanje dnevnika Bild. Naglasio je kako se ubuduće više ne mogu očekivati “neočekivano visoki” iznosi od poreznih prihoda. Index

  • 14.03. (22:30)

    Nema straha od recesije, samo straha od straha

    Ekonomski lab: 10-godišnji prinos na obveznice prvi put ispod 2%

    Ekonomski lab u osmom nastavku serijala o recesiji koja, prema nekima, “sad-će-samo-što-nije”, piše da je 10-godišnji prinos na hrvatsku državnu obveznicu ovaj tjedan prvi put pao ispod 2%, dok se realan promet u trgovini na malo u siječnju nalazio 4,3% iznad siječnja 2018., a i izvoz je, u kunskoj protuvrijednosti, porastao 4% prema lanjskom siječnju. Zaključak je da prolazimo kroz dobar početak godine, a da se na eventualne prve jače signale recesije treba čekati kraj godine.

    11.03. (20:00)

    Turska je ušla u recesiju, gospodarske aktivnosti u pale u trećem kvartalu prošle godine 1,6 posto, a u četvrtom kvartalu 2,4 posto

    Iscrpnije...
    05.03. (22:30)

    Ne može recesija doći do daha

    Ekonomski lab: Kamate su niske pa investitori ulažu u dionice

    U svijetu niskih kamatnih stopa, investitori su spremni progutati veći rizik kako bi došli do viših prinosa, pa su dionice logična destinacija. Što, naravno, ne znači da se takav odnos snaga može protegnuti unedogled, ali za sada itekako ide u prilog optimistima na Wall Streetu, podgrijavajući pozitivan trend – analizira Ekonomski lab sklonost investitora dionicama u sjeni navodno definitivne recesije koja će “nekad-ne-zna-se-kad”.

    19.02. (20:30)

    Čekajući Đeknu

    Miran san Ekonomskog laba: Ka’će recesija

    Ekonomski lab u iščekivanju nove recesije navodi da su danas u Hrvatskoj tri stvari različite nego prije 10 godina kad je udarila kriza:
    – Prije krize 2009. bruto priljev kapitala iznosio je 18% BDP-a, te je pad priljeva na nulu kroz tri godine imao karakter tsunamija. Sada takvog priljeva, koji bi se mogao zaustaviti nema, jer se snaga priljeva kreće u rasponu do 5% BDP-a.
    – Najveći dio proračunske alokacije koju treba povući iz EU fondova do 2023. još nije povučen (drugo je što je ugovoreno), što ukazuje na mogućnost koncentracije priljeva novca 2020.-2023.
    – Zahvaljujući povlačenju novca iz EU neće doći do pada državnih investicija kao 2009.

    15.02. (08:30)

    Nabili mišiće

    Stručnjaci: Kriza će doći, ali Hrvatska je sad spremna za nju

    “Priroda poslovnih ciklusa takva je da su recesije neizbježne i da se periodično ponavljaju” – kaže ekonomistica Maruška Vizek i dodaje da se recesiju može i prisilno izazvati: “Ako mediji budu sustavno kreirali kolektivnu recesijsku psihozu, recesija nam se onda može dogoditi i prije nego što bi se dogodila normalnim putem (djelovanjem ekonomskih sila)”. “Hrvatska ima unutarnjih rezervi za ublažavanje onoga što ekonomisti zovu vanjski šok, a što se možda valja iza brda”, kaže Velimir Šonje, a Damir Novotny da su, za razliku od 2008., danas “tvrtke više orijentirane na izvoz. Poduzeća su vitalnija. Domaće banke su u nikad boljem stanju, a devizne rezerve su više nego ikad u povijesti”. T-Portal

    09.02. (16:30)

    Natrag u bananu

    Ivan Pandžić: 2019. ćemo pregurati, ali dolaze bolni dani

    Ako Hrvatska treba paziti što se događa u bilo koje dvije države u Eurospkoj uniji, onda su to Italija i Njemačka. A obje upadaju u recesiju. Ovu godinu još ćemo nekako pregurati zbog turizma, rasta plaća, zaposlenosti, EU fondova i novca iseljenika, ali onda opet stižu bolni dani. Velik problem je što nismo iskoristili dobre godine za reforme – Ivan Pandžić, 24 sata.

    01.02. (07:00)

    Italija je ušla u recesiju – BDP im pao dva kvartala uzastopno, najprije 0,1, a onda 0,2 posto

    Iscrpnije...
    24.01. (10:30)

    Ja bi mogo da mogu, ja bi znao da znam

    Maruška Vizek: Ne trebamo srljati s uvođenjem eura, naša ekonomija to ne može podnijeti

    “Ne treba srljati kada mi ne ispunjavamo kriterije nego samo imamo volju i zato što nam se tako namjestila situacija… Mi ne nalikujemo dostatno na ekonomije u europodručju, a zdravih ekonomskih temelja nemamo. Trebali bi s malo više opreza ulaziti u dugoročne projekte”, kaže ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek. Najavljuje i novu recesiju: “Ekonomski ciklusi su takvi da nas sljeduje recesija, ali je pitanje hoće li se dogoditi za tri mjeseca ili tri godine”. N1

    22.01. (23:30)

    Oblači se sa zapada

    73 posto ulagača očekuje recesiju u iduće 2 godine

    Od 260 portfeljnih menadžera te buy-side i sell-side analitičara njih gotovo dvije trećine očekuje da dođe recesija u iduća 24 mjeseca. 2017. godine recesiju je očekivalo njih 53 posto, prema ovoj, redovitoj anketi Boston Consulting Group. 33 posto ulagača je optimistično kada je riječ o potencijalu tržišta u sljedećih 12 mjeseci, godinu prije optimistično je njih gotovo polovica (Index).