• 24.02. (18:30)

    Plaćamo Dodatno Više

    Smanjen PDV – pojeftinili samo meso i voće, ostalo poskupjelo

    PDV na svježe meso, ribu, voće i povrće, suho mahunasto povrće, jaja i pelene je od 1. siječnja smanjen s 25 na 13 posto, da bi cijene voća u siječnju pale za 2,3 posto, mesa za 1,7 posto, a sva ostala hrana u siječnju je bila skuplja nego mjesec dana ranije. Povrće je bilo 1,4 posto skuplje, mlijeko, sir i jaja 1,6 posto, riba 1,2 posto. Prvi plan

    19.05.2018. (09:06)

    Zašto ne jedete više ribe?

    Projektom "Riba Hrvatske – jedi što vrijedi" HGK želi dići potrošnju ribe u Hrvatskoj

    Više je razloga zašto je ovo dobro. Prvo riba je zdrava, osim što je mljac. Drugo Hrvati ju premalo jedu, u prosjeku jednom tjedno,10 kilograma po stanovniku, dvostruko manje od europskog prosjeka. I treće sektor ribarstva lani je ostvario izvoz ribe vrijedan 144 milijuna eura, što čini 10% ukupnog izvoza prehrambenih proizvoda iz RH, te izvozni suficit od 46 milijuna eura. A imamo savršeno čisto more. I PDV bi mogao biti niži od 25%, Mađari su u cilju dizanja potrošnje početkom godine spustili PDV na 5%. > HGK. Večernji

    13.11.2017. (07:24)

    Grize rep

    40 tisuća bračkih konzervi u vodećim trgovačkim lancima u Ukrajini

    Prve količine hrvatskih ribljih konzervi uskoro će se naći na policama vodećih trgovačkih lanaca u Ukrajini – Fozzyja i ATB-a. Led je probila Sardina iz Postira na Braču, koja je prije nekoliko dana sklopila ugovor s ukrajinskim maloprodajnim lancem, na temelju kojega će put Ukrajine vrlo brzo krenuti 40.000 njezinih konzervi – četiri vrste konzerviranih sardina, dvije vrste tune i tri vrste ribljih pašteta. Agrolaguna je pak još u pregovorima za izvoz maslinova ulja u Ukrajinu, što bi, uz Vegetu, bio treći hrvatski prehrambeni brend na tom tržištu. Te je poslove omogućio počasni ukrajinski konzul i predstavnik Ukrajinske gospodarske komore za područje bivše Jugoslavije Ivica Pirić. otoci.eu

    05.09.2017. (18:30)

    Lignje s tartarom ili brancin s plastikom?

    Loša vijest je da ribe jedu puno plastike, još je gora da uživaju u tome

    Više od 50 vrsta ribe dokazano jedu plastiku na koju naiđu u moru. Tragovi toksina povezanih s plastikom nakupljaju se u ribljem mesu, što znači da završavaju i u organizmu čovjeka koji konzumira ovu ribu. Nova studija Svečilišta u Kaliforniji, međutim, pokazuje da plastika nije primamljiva ribama samo zato što ih vizualno podsjeća na pravu hranu, već im odgovara i njezin miris. Washington Post

    29.04.2017. (12:57)

    Uzgojio škrge?

    Jeo ribu svaki dan tijekom jedne godine

    Paul Greenberg velik dio života piše o ribama, pa se vođen napisima o tome kako je prehrana bogata ribom zdrava odlučio upustiti u eksperiment – godinu dana svaki će dan jesti ribu. Rezultat je mali gubitak tjelesne težine, ali i povećana razina žive u organizmu, zbog čega kaže da ribu treba jesti umjereno. Dokumentarac možete pogledati ovdje , traje sat i dvadeset minuta. Također mu je cilj bio upozoriti na pretjeran izlov određenih vrsta ribe. NPR

    24.04.2017. (06:45)

    Ostala samo glava

    U Jadranu prelovljene – sve ključne vrste ribe

    U Jadranu su u prelovu sve ključne vrste – srdela, inćun, oslić, list, škamp i tako dalje, a u pravilu je stanje najgore upravo kod onih vrsta koje su gospodarski najvažnije. Stanje je znatno nepovoljnije u otvorenom Jadranu i uz talijansku obalu nego u hrvatskom teritorijalnom moru, s tim da je općenito u Mediteranu ugroženo 93% ribljih stokova, o kojima izravno ovisi 300 tisuća radnih mjesta, kaže ravnatelj Oceanografskog instituta u Splitu Nedo Vrgoč. Ono što se predlaže je da ribari izvlače manje ribe, a da razliku u zaradi nadoknade prezentacijskim ribolovom za turiste… Novi list

    26.11.2016. (15:30)

    Grize rep

    Hrvat godišnje pojede devet kilograma ribe, prosjek u EU 20

    Hrvatska proizvodnja ribe u laganom je porastu i sada se proizvodi 17 tisuća tona, od čega se čak 70% izvozi, najviše u Italiju. Proizvodi se i 4800 tona slatkovodne ribe, no to je tek trećina predratnih kapaciteta. A izvoziti bismo mogli i sve, zbog velikih potreba tržišta EU-a, gdje se proizvodi tek 35% za vlastite potrebe, dok se ostatak uvozi iz trećih zemalja. Prosječan građanin EU-a pojede 20 kilograma ribe godišnje, a Hrvat samo 9 kilograma, što bi se moglo povećati smanjenjem PDV-a na svježu ribu te uvođenjem u prehranu u vrtićima i školama. Večernji.hr

    24.03.2016. (13:45)

    Ni kumu nije lako

    Talijani u Hrvatskoj: Lakše je bilo progovoriti hrvatski nego se nositi s vašim poslovnim okruženjem

    Talijan Cristian Serio zajedno s ocem doselio je u Split kako bi u obližnjoj gospodarskoj zoni u Muću u Dalmatinskoj zagori otvorio tvornicu konzervirane ribe. Investicija je vrijedna 31 milijun eura, dnevno će (uglavnom za izvoz) proizvoditi 50 tona ribe, trenutno zapošljava 30 radnica, a plan je 130. Sicilijanci su zapravo svoj obiteljski posao iz Italije odlučiti proširiti i u Hrvatsku, no kako su se požalili Novoj TV, lakše im je bilo naučiti hrvatski nego nositi se s hrvatskim poslovnim okruženjem. Index

    16.12.2015. (14:16)

    Tiha noć, smrdljiva noć

    Proglašen lovostaj: ograničen ulov, Badnjak bez svježe ribe u ribarnicama

    Za predstojeće blagdane na ribarnicama neće biti svježe srdele. Naime, u ovom periodu već niz godina traje lovostaj na srdele, međutim on se prekida kratko za Badnjak kako bi se ribarnice opskrbile malom plavom ribom. Ove godine to neće biti slučaj, pa će se potrošači morati zadovoljiti onom zaleđenom. Novi list

    20.08.2015. (07:20)

    Smrznuta prevara

    Kupujemo škarpinu, a jedemo oceanski bodečnjak

    Škarpina je ‘ružna’ riba s otrovnim bodljama, čije je meso cijenjeno i skupo, a znanstveni joj je naziv Scorpaena scrofa. No, u ambalaži smrznute “škarpine bez glave” koja se pod tim imenom prodaje u dosta trgovačkih centara stoji Sebastes marinus – oceanski bodečnjak. Riječ je o potpuno drugoj vrsti ribe, drugačijeg mesa. Za sve je kriva greška koja se potkrala u propisima EU. Slobodna

  • 24.02. (18:30)

    Plaćamo Dodatno Više

    Smanjen PDV – pojeftinili samo meso i voće, ostalo poskupjelo

    PDV na svježe meso, ribu, voće i povrće, suho mahunasto povrće, jaja i pelene je od 1. siječnja smanjen s 25 na 13 posto, da bi cijene voća u siječnju pale za 2,3 posto, mesa za 1,7 posto, a sva ostala hrana u siječnju je bila skuplja nego mjesec dana ranije. Povrće je bilo 1,4 posto skuplje, mlijeko, sir i jaja 1,6 posto, riba 1,2 posto. Prvi plan

    19.05.2018. (09:06)

    Zašto ne jedete više ribe?

    Projektom "Riba Hrvatske – jedi što vrijedi" HGK želi dići potrošnju ribe u Hrvatskoj

    Više je razloga zašto je ovo dobro. Prvo riba je zdrava, osim što je mljac. Drugo Hrvati ju premalo jedu, u prosjeku jednom tjedno,10 kilograma po stanovniku, dvostruko manje od europskog prosjeka. I treće sektor ribarstva lani je ostvario izvoz ribe vrijedan 144 milijuna eura, što čini 10% ukupnog izvoza prehrambenih proizvoda iz RH, te izvozni suficit od 46 milijuna eura. A imamo savršeno čisto more. I PDV bi mogao biti niži od 25%, Mađari su u cilju dizanja potrošnje početkom godine spustili PDV na 5%. > HGK. Večernji

    24.12.2017. (14:39)

    Djeca koja ribu jedu najmanje jednom tjedno imaju viši kvocijent inteligencije – u prosjeku je kod ove djece IQ viši za gotovo 5 bodova, iz nekog razloga ova djeca i bolje spavaju

    Iscrpnije...
    13.11.2017. (07:24)

    Grize rep

    40 tisuća bračkih konzervi u vodećim trgovačkim lancima u Ukrajini

    Prve količine hrvatskih ribljih konzervi uskoro će se naći na policama vodećih trgovačkih lanaca u Ukrajini – Fozzyja i ATB-a. Led je probila Sardina iz Postira na Braču, koja je prije nekoliko dana sklopila ugovor s ukrajinskim maloprodajnim lancem, na temelju kojega će put Ukrajine vrlo brzo krenuti 40.000 njezinih konzervi – četiri vrste konzerviranih sardina, dvije vrste tune i tri vrste ribljih pašteta. Agrolaguna je pak još u pregovorima za izvoz maslinova ulja u Ukrajinu, što bi, uz Vegetu, bio treći hrvatski prehrambeni brend na tom tržištu. Te je poslove omogućio počasni ukrajinski konzul i predstavnik Ukrajinske gospodarske komore za područje bivše Jugoslavije Ivica Pirić. otoci.eu

    05.09.2017. (18:30)

    Lignje s tartarom ili brancin s plastikom?

    Loša vijest je da ribe jedu puno plastike, još je gora da uživaju u tome

    Više od 50 vrsta ribe dokazano jedu plastiku na koju naiđu u moru. Tragovi toksina povezanih s plastikom nakupljaju se u ribljem mesu, što znači da završavaju i u organizmu čovjeka koji konzumira ovu ribu. Nova studija Svečilišta u Kaliforniji, međutim, pokazuje da plastika nije primamljiva ribama samo zato što ih vizualno podsjeća na pravu hranu, već im odgovara i njezin miris. Washington Post

    18.05.2017. (11:56)

    Video: Kako šarani čiste vodu u Japanu

    Iscrpnije...
    29.04.2017. (12:57)

    Uzgojio škrge?

    Jeo ribu svaki dan tijekom jedne godine

    Paul Greenberg velik dio života piše o ribama, pa se vođen napisima o tome kako je prehrana bogata ribom zdrava odlučio upustiti u eksperiment – godinu dana svaki će dan jesti ribu. Rezultat je mali gubitak tjelesne težine, ali i povećana razina žive u organizmu, zbog čega kaže da ribu treba jesti umjereno. Dokumentarac možete pogledati ovdje , traje sat i dvadeset minuta. Također mu je cilj bio upozoriti na pretjeran izlov određenih vrsta ribe. NPR

    24.04.2017. (06:45)

    Ostala samo glava

    U Jadranu prelovljene – sve ključne vrste ribe

    U Jadranu su u prelovu sve ključne vrste – srdela, inćun, oslić, list, škamp i tako dalje, a u pravilu je stanje najgore upravo kod onih vrsta koje su gospodarski najvažnije. Stanje je znatno nepovoljnije u otvorenom Jadranu i uz talijansku obalu nego u hrvatskom teritorijalnom moru, s tim da je općenito u Mediteranu ugroženo 93% ribljih stokova, o kojima izravno ovisi 300 tisuća radnih mjesta, kaže ravnatelj Oceanografskog instituta u Splitu Nedo Vrgoč. Ono što se predlaže je da ribari izvlače manje ribe, a da razliku u zaradi nadoknade prezentacijskim ribolovom za turiste… Novi list